Vladajuća hadeovska licemjerna klika i njihovi kriminalni domoljubni pipci; ministri, suci, doktori i ostali egzekutori skloni su, razumijete, tom govnarskom odnosu prema slobodoumnom čovjeku, umrlom ili živom, pa čak i onda kada bi se barem na jedan dan htjeli uvući u kožu minimalne građanske pristojnosti i sve sa tugom u očima, zastavicom na reveru i figom u džepu, pustiti tintu sućuti upućenu poštovanoj obitelji i prijateljima upravo ugašenog ferala – Vladimira Matijanića. Ta prolivena crna tinta je, valjda, taj krajnji doseg, ushićenje i prikrivena radost što je pero istine i pravde stalo na pola nedovršenog teksta, upravo o onima koji se toj smrti danas najviše raduju. Umro je Vladimir Matijanić, glasila je vijest. Poslije smrti Predraga Lucića, Viktor Ivančić je u obraćanju toj sviti, u kolumni pod naslovom "Sućut i druge lakrdije", napisao je sljedeće...

Nedavno su objavljeni rezultati projektnog natječaja za izradu idejnog arhitektonskog rješenja Pješačkog mosta na Foši u Trogiru, u provedbi Društva arhitekata Splita (DAS). Od kontroverzi po objavi rezultata: dolazi do burnih reakcija oko pobjedničkog rada, uključujući pismeno ograđivanje jednog od članova žirija, Ive Babića, od takvog izbora, uz odricanje od honorara, a do javnosti dospijeva i vijest da je jedan od radova, koji je tehnička komisija diskvalificirala i prije nego što je došao do žirija, predstavio rješenje bez mosta. Logika podrazumijevanja draga budalama u tome je našla nešto smiješno. Tekst na portalu Dalmacija Danas, primjerice, opremljen je naslovom koji daje pretencioznu uputu čitateljima kako da dožive stvar: "Na natječaj za pješački most poslali rješenje bez mosta pa sad kukaju jer su diskvalificirani..."

"A onda switch - doslovno preko noći. Djeca postanu centar vašeg života i dinamika se promijeni za 180 stupnjeva", riječi su to Ive Šegote koji je sa svojim životnim partnerom Mladenom Kožićem udomio dvoje djece 2020. godine nakon dugogodišnjih sudskih procesa. Hrvatskoj javnosti poznati su po neumornoj borbi, koja je rezultirala s mogućnošću da istospolni parovi u Hrvatskoj mogu zajedno pristupiti procjeni za posvojitelje i ne smiju biti diskriminirani temeljem svoje seksualne orijentacije. Njihova priča odjeknula je u javnosti 2016. godine, kada ih je Ministarstvo obitelji odbilo sa šturim objašnjenjem da "dva muškarca koja su se vjenčala, odnosno sklopila životno partnerstvo, ne mogu biti posvojitelji". Šegota i Kožić su pokrenuli postupak procjene za udomitelje 2017. godine.

Ni 27 godina od vojne akcije Oluja, unatoč silnim svjedočanstvima, unatoč i dan danas vidljivim spaljenim kućama, unatoč poimeničnom popisu ljudi koje je ubila Hrvatska vojska i policija za vrijeme Oluje i nakon nje, još uvijek će vas, ukoliko se u ovim danima „ponosa i slava“ drznete upozoriti na to, nazvati „četničkom bandom“. S tim su se u srijedu na Trgu bana Jelačića u Zagrebu susrele aktivistkinje i aktivisti iz nekoliko udruga civilnog društva. Na središnji zagrebački trg stigli su kako bi održali polusatnu antiratnu akciju, kao znak sjećanja na ubijene i protjerane ljude u Oluji. Unatoč ispražnjenom gradu uslijed godišnjih odmora, u vrelo popodne dok su većina prolaznika turisti, oko aktivistkinja i aktivista ubrzo se okupilo nekoliko zapjenjenih muškaraca koji su ih cijelo vrijeme akcije „častili“ raznim psovkama i uvredama.