Iz „baterije“ poteškoća s kojima se biciklisti u metropoli susreću naši sugovornici iz Sindikata biciklista izdvajaju, među ostalim, brojne primjere prekida kontinuiteta biciklističkih staza zbog kolnog ulaza ili nekoliko parkirnih mjesta za automobile ili terase kafića, više stotina slučajeva nepropisno izvedene signalizacije ili izblijedjele neobnovljene signalizacije te brojne semafore s metodom „najavnih tipkala“ koji usporavaju pješački i biciklistički promet i diskriminiraju ga na račun prometa motornih vozila. Nalaz iz službenog Izvješća o biciklističkom podsustavu unutar prometnog sustava Zagreba iz 2021. godine govori o ukupno 493.457 metara biciklističkih površina u gradu, naši sugovornici tu informaciju smatraju vrlo spornom. "Po takvoj logici brojenja, bilo bi uobičajeno reći da autocesta Zagreb-Split ima 1.600 km: svaka traka duga je 400 kilometara, a ima ih četiri pa je dakle duljina 1.600 kilometara“, komentiraju.

Nekoliko ulica u Ivanja Reci, naselju na samom istočnom rubu Zagreba, uskoro bi trebalo dobiti nova imena. Točnije, radi se o četiri ulice - Ulici Vladimira Arka, Ulici Filipa Lukasa, Ulici Ivana Šarića i Ulici Antuna Bonifačića. Sve četiri osobe po kojima su nazvane ove ulice u zagrebačkom predgrađu ljudi su izravno povezani sa zločinačkim ustaškim režimom Nezavisne države Hrvatske. Jedan od onih koji je "zaslužio" ulicu u Zagrebu, nadbiskup Ivan Šarić, za vrijeme NDH objavio je nekoliko pjesama Poglavniku. „Poglavniku oda“ počinje ovim „stihovima“: „Poglavnik: 'Za dom!' Svi Hrvati: 'Spremni!'". O kakvoj je poeziji riječ i kakvo je javno djelovanje čovjeka po kojem se zove ulica u Gradu Zagrebu svjedoči i ovaj stih iz iste pjesme – „Sam Bog Tebe pratio dobri, jaki, Ti si za Dom žrtvovao svega sebe. Da izvedeš za Dom naš sveto djelo, Smjel ko heroj, od vjere junak živiš.“ Oda poglavniku završava riječima „Ustašo divni“.

Kada je Sinan Gudžević za Algoritam napisao knjigu „Protiv svih nastava“, o parodijama Predraga Lucića, u njoj je ispisao i sljedeće: „Neće biti iznenađenja ako neki poznat pjevač snimi ploču pjevajući Lucićeve parodije. Kako se knjiga ('Haiku, haiku, jebem ti maiku - Velika Feralova pjesmarica') dobro prodaje, valjalo bi očekivati i njeno drugo izdanje. No se ne zna hoće li ga biti.“ Antiratna pjesma riječkog benda Let 3 ovog je tjedna „skupila“ Doru i poslala je na društvenu marginu u podrume punka, dakle tamo gdje obično obitava sloboda. Gostujući nedavno na RTL-u Damir Martinović Mrle iz Leta 3 rekao je kako je inspiracija i motiv pobjedničke pjesme „Mama ŠČ“ zapravo kazališni komad Predraga Lucića koji je rađen na Ljetnoj sceni, LizistRATa te jedna Predragova pjesma – „Kupi mi, mama, jedan mali rat“. Kratko prije Predragove bolesti, koja nam ga je otela i odnijela, osvanuo je „Cervantesov trg“, drame i songovi ... I u njemu, dakle, pjesma...

Mučne scene fizičkog zlostavljanja Borisa Davidoviča i ubojstava drugih zatvorenika kako bi ga prisilili na lažno priznanje smjenjuju prizori iz Tužilaštva danas gdje se, ucjenama i prisilama, dokazi o kriminalu visoko rangiranih optuženika tope i nestaju, a nevini opet stradaju, uklanja ih se poput nepoželjnih svjedoka – na izlasku iz dvorane Bosanskog narodnog pozorišta Zenica dočeka vas umjetnička instalacija – na ljestvama visi obješena zamjenica glavnog tužioca, s natpisom oko vrata: „Ja sam slika našeg tužilaštva“. Režiser Zlatko Paković navodi funkcije svakog protagonista iz vremena današnjeg, ali ne i ime – naprotiv, naziva ih imenima iz proze Danila Kiša, što cijeloj predstavi daje neki gotovo irealni, pomalo jeziv, nadnaravni štih, uranja ih u to vrijeme iz tridesetih godina prošlog stoljeća i njihov današnji staljinizam kao da time postaje nekako prirodniji, bliži, razumljiviji.

Dugo vremena oklijevao sam i pokušati poduzeti bilo što, jer za istinsku promjenu stanja bitna je promjena sustava, ali tad sam se upoznao s nekim ljudima, prirasli su mi srcu i napokon sam shvatio da ne vrijedi samo čekati i gledati. Ne vrijedi čak ni samo pisati priče. Mogu reći da su mi dojadila lamentiranja o promjeni sustava jer tko će ga promijeniti i kad? Moj drug Kavulivwa vlasnik je malene osnovne škole, ali zbog sveopće neimaštine djeca pohađaju razrede sklepane od dasaka. Odlučili smo to promijeniti i skupiti novac za jednu zgradu s čvrstim temeljima. Direktno smo skupili 4.000 eura, a onda smo pokrenuli i kampanju za dodatnih 5.000 eura. I to smo, zahvaljujući vašem odazivu, uspjeli prikupiti. Računica je ovakva: priprema temelja i izgradnja temelja su oko 2.000 eura; zidarski radovi su također oko 2.000 eura; krov je 1.500, a uz te osnove radove dolaze i stolarski radovi, farbanje, novac za projektante i potrebne dozvole.

Bazeni u Utrini, Jelkovcu i na Sveticama, te gradski vrtić Trnsko, neke su zagrebačkih javnih građevina odabrane za pilot projekt ugradnje prvih osam solarnih elektrana u sklopu akcijskog plana Solizag. Riječ je o investicijama Grada Zagreba, Islanda, Lihtenštajna i Norveške u solarne elektrane na gradskoj imovini, čiji je početak označilo raspisivanje tekućeg javnog natječaja za izvođača radova. Planirano je da se svih osam elektrana u pogon pusti do kraja ove godine. No, hoće li svi radovi ispoštovati te rokove tek će se vidjeti. Energiju proizvedenu u solarima ustanove će koristiti za vlastite potrebe, ali uz mogućnost da se viškovi energije predaju u elektroenergetsku mrežu. Za takvo što vlasnici elektrana će trebati dobiti energetsku suglasnost Hrvatske elektroprivrede. Takvo povezivanje ujedno je i bilo i natječajni uvjet za prijavu ovog projekata.