Novice

INTERVJU: „Radikalno desne ideje se, kroz trolanje i memeove, upakiravaju kao šaljivi sadržaj i ulaze u mainstream“

INTERVJU: „Radikalno desne ideje se, kroz trolanje i memeove, upakiravaju kao šaljivi sadržaj i ulaze u mainstream“

"Iz našeg je istraživanja vidljivo da su članovi radikalne desnice na internetu itekako svjesni negativne percepcije koju građani imaju prema njihovim vrijednostima. Stoga razumiju da ne mogu pristupiti građanima s otvoreno radikalno desnim porukama, već da je iste potrebno zamaskirati i subverzivno predstaviti kao naizgled neutralne poruke, radi „boljeg prijema“ u javnosti. Kako bi takve poruke bile uspješno prenesene do običnih građana, korisnici su u promatranim raspravama pazili i na najmanje detalje prilikom pripreme sadržaja za diseminaciju", kažu u razgovoru za Lupigu Kosta Bovan i Matej Mikašinović-Komšo s Fakultetu političkih znanosti u Zagrebu. Ovaj dvojac duboko je zaronio u internetska bespuća kako bi istražio na koji način se od trolanja dolazi do mainstreama. Pri tom su se fokusirali na one političke akcije koje su bottom-up, pokrenute od manje skupine građana na „rubovima interneta“.
INTERVJU – ROBERTA NIKŠIĆ: „Osjećam se beskrajno bliže Nepalcima, jer tom svijetu više pripadam“

INTERVJU – ROBERTA NIKŠIĆ: „Osjećam se beskrajno bliže Nepalcima, jer tom svijetu više pripadam“

"Žrtvovanje pojedinaca za zajedničku stvar, kao recimo patriotizam, to me zanima. Žrtvovanje naciji, i to. Trgovanje žrtvama, pa i sa oltara, i to me zanima. A budući da me bole a i intelektualno vrijeđaju takve blasfemije, volim da ostanu negdje i zabilježene. Kod ženskih studija i teologije bilo je presudno povezati utjecaj religioznog nasljeđa i njegova tumačenja na konkretne živote žena. Što znači za ženu žrtvu obiteljskog nasilja kada joj netko govori da trpi i nosi svoj križ", govori u intervjuu za Lupigu Roberta Nikšić, dobitnica Nagrade Post scriptum za književnost na društvenim mrežama. Trenutno radi u izbjegličkom centru u Bihaću, a za tekstove o životima migranata dva puta je nominirana za European Press Prize. U migrantskim kampovima na rubu rubova, kaže, osjetila se kao da je među svojima. "Prvo pišem za sebe, da progledam, onda da druge upamtim", objašnjava.
NATO BOMBARDIRANJE: "S predsjednikom Srbije sastao sam se kod zubara, a onda je trebalo napasti Kosovo"

NATO BOMBARDIRANJE: "S predsjednikom Srbije sastao sam se kod zubara, a onda je trebalo napasti Kosovo"

Britanci na čelu s Tonyjem Blairom namjeravali su, osim bombardiranja Beograda, izvesti i kopnenu invaziju na Srbiju, Ibrahima Rugovu iz kućnog pritvora spasio je katolički župnik, a dosta toga uoči NATO intervencije u Miloševićevoj Jugoslaviji odlučeno je i u jednoj zubarskoj ordinaciji u Rimu gdje je Italiji poručeno da "NATO neće imati hrabrosti za napad". Tako, barem, tvrdi bivši talijanski premijer Massimo D'Alema u intervjuu za list Corriere della Sera. Neki detalji nakon 25 godina pomalo mu se gube pa smo ga uhvatili u vremenskom raskoraku... Možda, kao i mnogi prije njega, malo i uljepšava svoju ulogu ali nema sumnje kako ondašnji premijer i današnja siva eminencija talijanske ljevice otkriva do sada posve nepoznate detalje koji su se na međunarodnoj političkoj sceni odigrali uoči i tijekom dva i pol mjeseca posljednjeg okršaja na Balkanu u 20. stoljeću.
INTERVJU-NATAŠA BAN TOSKIĆ: „Sustav obiteljske medicine puca po šavovima, a odgovorni ništa ne poduzimaju“

INTERVJU-NATAŠA BAN TOSKIĆ: „Sustav obiteljske medicine puca po šavovima, a odgovorni ništa ne poduzimaju“

"Skoro 40 posto liječnika u postojećim funkcionalnim ordinacijama je starije od 60 godina. Jako je alarmantna situacija u, primjerice, Primorsko-goranskoj, Sisačko-moslavačkoj ili pak Zagrebačkoj županiji. Gdje god pogledate, u stvari, nedostaje liječnika. Tko se od mladih i javi na zamjene - brzo ode, čim se otvori prilika za specijalizaciju u bolničkom sustavu", kaže u razgovoru za Lupigu Nataša Ban Toskić, predsjednica Koordinacije hrvatske obiteljske medicine (KoHOM). Kaže da sustav obiteljske medicine već puca po šavovima, na što upozoravaju već neko vrijeme. "Puno ljudi je već sad ostalo bez obiteljskog liječnika. Oni će navaliti na preostale liječnike koji jednostavno neće moći izdržat taj pritisak. Nastat će liste čekanja u obiteljskoj medicini", tvrdi Nataša Ban Toskić te objašnjava što bi se moglo napraviti da se ta situacija pokuša popraviti.
LUPIGA U AFGANISTANU: Pod talibanskom zastavom

LUPIGA U AFGANISTANU: Pod talibanskom zastavom

Ulicama Mazar-e Šarifa, grada od nekih pola milijuna stanovnika, na biciklu je, još uvijek u majici dugih rukava, prolazio Samim. Apsolvent na studiju veterine, čovjek čiji besprijekorni engleski zvuči kao da je odgojen na američkom jugu, kreativac zaluđen rap glazbom i ikonama hip hop kulture devedesetih. U džepu drži mobitel, a u ušima slušalice. Diskretno je slušao glazbu. Na upit talibanskog službenika koji mu je prepriječio put, odgovorio je iskreno, ali nije znao da iskrenost u ovom slučaju nije dobra. Zabranjeno je slušati glazbu, to nije u duhu islama. Službenik mu je oduzeo mobitel i pregledao njegove razgovore na društvenim mrežama uslijed čega je utvrđeno da glazba nije jedini zločin ovog mladog čovjeka. Nisu samo njegove uši haramile, već i oči - dopisivao se s djevojkama. Kazna: tri disciplinska šamara na licu mjesta. Tad mu je postalo jasno: glazba – ne, djevojke – ne, molitva – da.

Arhiva

D&K

REPORTAŽA IZ KABULA: Sigurni grad iz kojeg se bježi glavom bez obzira

REPORTAŽA IZ KABULA: Sigurni grad iz kojeg se bježi glavom bez obzira

Čovjek uz cestu prodaje sokolove. Na glavi nosi pakul, puši cigaretu i pokazuje rijetke zube na koje se navukla patina dugogodišnjeg zanemarivanja. Sokolovi sjaje u punoj ljepoti, dok privezanih nožica i s iznenađujućom smirenošću promatraju gust promet i ulicu kroz koju se ljudi probijaju udišući ispušne plinove. Trguje se, živo je, grad je u svom regularnom dnevnom ritmu. Jedan dječak zastane i kupi sladoled s pokretnih kolica, drugi uzima hladan jogurt s krastavcima. Kabul je danas, kao što će svatko posvjedočiti, siguran. Stotine kontrolnih točaka nalazi se na cestovnim ulazima u grad. Ulice su nadalje patrolirane prometnom, ali i specijalnom policijom. Želite li ući u strogi centar grada, proći ćete još dodatnih provjera i to najčešće od ljudi koji su do prije tri godine sami postavljali bombe. Nema tog mladog pismenog čovjeka ovdje koji ne mašta o odlasku. Nema toga koji barem jednom nije pomislio na opciju.
SLAVOJ ŽIŽEK: Mučna sudbina država sa prokletstvom resursa

SLAVOJ ŽIŽEK: Mučna sudbina država sa prokletstvom resursa

Na pitanje koja osoba najbolje predstavlja najgore tendencije našeg brutalnog doba, prvi će nam na pamet pasti Jahja Sinvar (vođa Hamasa u Gazi), Binjamin Netanjahu, Kim Džong-un ili Vladimir Putin. Pre svega zato što smo bombardovani vestima o tim liderima. Ako proširimo fokus i uzmemo u obzir užase koje zapadni mejnstrim mediji uglavnom ignorišu, videćemo da se vođe sukobljenih strana u građanskom ratu u Sudanu još više ističu. Novi ratni zapovednici pokazuju šokantnu okrutnost i ravnodušnost prema sopstvenom narodu (ili svima koji žive u oblastima pod njihovom kontrolom), uključujući sistematsko ometanje i otimanje humanitarne pomoći. Situacija u Sudanu razotkriva globalnu ekonomsku logiku koja u drugim slučajevima nije tako jasna. Na masovnim demonstracijama 2019. svrgnut je dugogodišnji diktator, Omar al-Bašir, čija je vladavina bar održavala privid mira i stabilnosti posle secesije Južnog Sudana.
BALKANSKO BEZAKONJE: Organizirana krađa naših prirodnih bogatstava

BALKANSKO BEZAKONJE: Organizirana krađa naših prirodnih bogatstava

Zahvaljujući upornosti i društvenim mrežama, grupa mladih entuzijasta uspjela je postići nešto što se u BiH smatralo nemogućim. Nakon dvije godine borbe – uprkos komplikovanim procedurama, opstrukciji i ignorisanju problema od strane nadležnih institucija – aktivisti su, kako ističu, pobijedili šumarsku mafiju. „Od donošenja zakona do 2020. godine, kada je postavljena rampa na dijelu Zaštićenog pejzaža prema Banovićima, kamioni su non stop izvlačili šumsko bogatstvo sa Konjuha. U proteklim godinama, kamioni su zaustavljani i kontrolisani na strani Banovića, dok su s druge strane Konjuha neometano prolazili, jer ih nadzornici iz javne ustanove koja upravlja ovim zaštićenim područjem nisu smjeli zaustavljati“, objašnjava Adi Selman, član neformalne grupe “Karton revolucija“ iz Tuzle. “Ovo je dokaz da se borba isplati“, riječi su ohrabrenja upućene svim građanima Bosne i Hercegovine.
POSLANICA LANE BOBIĆ: U ime kontrole žena!

POSLANICA LANE BOBIĆ: U ime kontrole žena!

Došla nam je ekipica koja vješto kroji diskurs kulturnog rata između običnih obiteljskih ljudi i elitnog odreda takozvanih „đender lobista“. Ekipica koja pobačaj „frejma“ kao ubojstvo, LGBTIQ* osobe kao bolesne, propitivanje diskriminatornih ideja kao napad na slobodu vjeroispovijesti i govora, problem nasilja nad ženama kao podvalu i teško pretjerivanje, obrazovanje djece i mladih u području ravnopravnosti i seksualnosti kao uvođenje pedofilije, a rod, odnosno izmišljen pojam “rodne ideologije” kao najveću prijetnju obitelji. Renomirana članica i jedna od strateginja ove mreže je naše gore list, glavom i bradom Željka Markić iz, ni više ni manje, U ime obitelji. Zastanimo ovdje i prisjetimo se kako se prije koji tjedan salva uvreda sručila na književnicu Moniku Herceg. Isto u ime obitelji. Naime, Monika je u intervjuu za Telegram ustanovila kako je ideja o svetosti obitelji napravila puno zla.
REPORTAŽA – NA RAZMEĐI RAJA I DISTOPIJE: Najjužnija točka Europe kao pokušaj ultimativnog bijega od sistema

REPORTAŽA – NA RAZMEĐI RAJA I DISTOPIJE: Najjužnija točka Europe kao pokušaj ultimativnog bijega od sistema

Napušteni kostur nedovršenog mini-marketa, kričave boje praznog kafića i sveopća pustoš podsjećaju nas da je između Libije i nas manje kilometara, nego između Zagreba i Pule. Pristajemo na mjesto koje ne slovi samo kao geografski udaljeno, nego kao udaljeno od bilo kojeg oblika civilizacije, na najjužniju točku Europe - otok Gavdos. Po zimi na njemu živi svega šezdeset stanovnika. Ima jednog policajca, nema pitke vode, preko polovice taverni-restorana na njemu je otvoreno nakon Covida, a struja je provedena tek sredinom devedesetih. Upravo je zbog te dislociranosti u nekim krugovima zaboravljeni Gavdos stekao slavu. Naime, trećina stalnog stanovništva nisu otočani, nego kontrakulturaši koji su u izoliranosti otoka pronašli ultimativni bijeg od sistema. Njegova hipnotička čar već od šezdesetih godina prošlog stoljeća priskrbila mu je status Svetog grala svakog bohoa, hipija i nudista.

Arhiva

Lupiga TV

ARCTIC: Madsa Mikkelsena je zanimljivo gledati čak i ako ne progovori nijednu reč

ARCTIC: Madsa Mikkelsena je zanimljivo gledati čak i ako ne progovori nijednu reč

Mads Mikkelsen je jednostavno odličan glumac, koji će svaki film učiniti vrednijim, boljim i zanimljivijim. Film „Arctic“ sniman je 2018. godine tokom 19 dana na Islandu, a Mikkelsen je taj proces opisao kao najteže snimanje u svojoj karijeri. Može li on da zadrži našu pažnju 90 minuta samo tako što je u kadru, radeći tipične (ali ipak prilično realne) stvari za preživljavanje, skoro da ne kaže ni reč? Odgovor je: Da, može. Priča je ovde krajnje jednostavna, a u njoj pratimo sudbinu čoveka čije ime se ni ne pominje (iako ipak ćemo saznati da se zove Overgard jer na trenutak vidimo snimak njegove lične karte). Ne znamo ni ko je, ni odakle dolazi, ni šta mu se dogodilo, ni kako. Ne znamo ni koliko je dugo sam, niti kuda je išao kada se njegov avion tamo srušio. Jedini je preživeo i odmah se pokazao kao čovek od snage i snalažljivosti, koji ne paniči i ne srlja, već mudro traži rešenje za svoju tešku situaciju.
THE SUBSTANCE: Pred nama je najosebujniji film godine

THE SUBSTANCE: Pred nama je najosebujniji film godine

Ne postoje magična rješenja da se pobjegne od neizbježnog, ali možda postoji mogućnost da se neizbježno odgodi, makar za još malo vremena. Starenje je neminovan, nepovratan i jednosmjeran kompleksan proces koji će svaka individua, ovisno o svojim iskustvima, doživjeti drugačije. U tome možda jesmo svi zajedno, ali, kao i u većini stvari, svatko je tu sam za sebe. Opet, društvo nam svima nameće standarde koji se mogu svesti na „kad si mlad, onda si i lijep i snažan i sve može, a kada ostariš, prestaješ biti relevantan ili makar zanimljiv” i tjera nas da se s time nosimo tražeći rješenja. Neka od njih su realistična: možemo se polako priviknuti i preorijentirati na neke druge užitke, druga nas drže u iluzijama, a treća, pak, nude opipljive efekte instantno. U doba „magične” pilule za mršavljenje, Ozempica, dobili smo i film o magičnoj supstanci koja nam omogućava da ponovo proživimo svoju mladost u novom vremenu.
LOV: Maestralni Mads Mikkelsen u filmu koji dugo ne izlazi iz glave

LOV: Maestralni Mads Mikkelsen u filmu koji dugo ne izlazi iz glave

Film „Lov“ iz 2012. godine inspirisan je stvarnim slučajevima. To je priča o čoveku koji će se naći u veoma teškoj situaciji, iako to nije zaslužio, a gledalac će posmatrati kako se jedna laž širi poput zaraze. Ugledni danski reditelj i scenarista Thomas Vinterberg snimio je izuzetno dobar film, čija se radnja odvija u malom danskom gradu negde oko Božića. Naš protagonista je Lucas (Mads Mikkelsen) koji radi u vrtiću. On je izuzetno pouzdana osoba, voli svoj posao, deca ga obožavaju, ima mnogo prijatelja koji ga cene i poštuju, ali ima problema u privatnom životu. Lucas nakon razvoda i gubitka svog učiteljskog posla proživljava težak period, boreći se istovremeno i sa bivšom suprugom za starateljstvo nad svojim sinom kojeg retko viđa. Međutim, na poslu upoznaje Nadju (Alexandra Rapaport) sa kojom počinje da gradi intimni odnos i taman kada se situacija stabilizuje, te se čini da stvari kreću željenim tokom, njegov se život pretvara u pakao.
NEXT SOHEE: Briljantni opis pakla call centra

NEXT SOHEE: Briljantni opis pakla call centra

Dragi čitaoci, pre nego što pređemo na priču o ovom veoma dobrom filmu, moram da kažem sledeće: jedna stvar me neverovatno nervira i iritira, a sigurno nisam jedini. Naime, radi se o onim pozivima iz call centara raznih telekom kompanija koje svako malo zovu i pokušavaju nam nešto uvaliti. Uskoro vam ističe pretplata ili ugovor, a zatim kreću da nude čuda i čudesa – obično tako kaže onaj nepoznati glas koji se čuje iz slušalice, ali se nekako suzdržim da ostanem pristojan, jer ipak je tim ljudima to posao i neko ih tera da zovu i maltretiraju ljude, a da imaju boljeg izbora sigurno ne bi radili taj posao, tako da im, donekle pristojno, zahvalim na pozivu i rešim ih se, ali taj fenomen gnjavljenja ljudi pozivima jednostavno mi ne ide u glavu. Ako želim da produžim neki ugovor s njima, odem na njihovu adresu i to fizički sredim, jer preko telefona može svašta da se desi.
„ŠAHTO-KULTURA“: Što nam je sve pripremio Pogon?

„ŠAHTO-KULTURA“: Što nam je sve pripremio Pogon?

„ŠAHTO-KULTURA je monumentalno događanje Kuće ekstremnog muzičkog kazališta koju unutar interaktivnog izložbenog postava, uz vodstvo autorskog tandema Damira Bartola Indoša i Tanje Vrvilo, stvara i izvodi pedesetak umjetnica i umjetnika”, objapnjavaju organizatori DB Indoš Kuća ekstremnog muzičkog kazališta i Pogon – Zagrebački centar za nezavisnu kulturu i mlade. Vrvilo i Indoš surađuju još od 2005. godine i zajedno realiziraju eksperimentalne kazališne radove i performanse. Koriste eksperimentalne muzičke instrumente ili “zvučne kutije” - šahtofone, čiji je sastavni dio pravi šaht-poklopac. Indoš je u više navrata šahtofon opisivao kao instrument koji je nastao od civilizacijskog otpada, „kolektivni asemblaž“, „nomadski ratni stroj“ koji je u ovom slučaju zapravo antiratni. Naime, šahtofoni nastaju od recikliranog post-industrijskog otpada, a koriste se kao izvođački aparati i scenski objekti.

Arhiva

Misao dana

“Neke knjige su nezasluženo zaboravljene; nijedna nije nezasluženo zapamćena”

Wystan Hugh Auden (1907 - 1973)

Anketa

Varga je otkazao tulum jer je shvatio da:

Kolumne

  1. POSLANICA LANE BOBIĆ: U ime kontrole žena!

    28.09.2024.

    Lana Bobić

    POSLANICA LANE BOBIĆ: U ime kontrole žena!

  2. VRHUNSKI PATRIOTIZAM: Zašto ne treba kažnjavati djecu ako bježe sa časova istorije, historije i povijesti?

    16.09.2024.

    Srđan Puhalo

    VRHUNSKI PATRIOTIZAM: Zašto ne treba kažnjavati djecu ako bježe sa časova istorije, historije i povijesti?

  3. DRUGO MIŠLJENJE: Odgajali smo nacionaliste, pa sad imamo napade na strane radnike

    27.08.2024.

    Zdenko Duka

    DRUGO MIŠLJENJE: Odgajali smo nacionaliste, pa sad imamo napade na strane radnike

Lupiga predstavlja: Priče iz zagrebnog života

E-ciklopedija

  1. Povijesni put Hitlerove 'klonje'
  2. Yugo - urbana legenda
  3. Freedom Theatre (Teatar slobode)
  4. Japanske čestitke i razglednice
  5. Russellov čajnik

Recepti

  1. Domaći sok od bazge
  2. Burek (bosanski) za 1 odraslu osobu
  3. Drugačija svinjska jetrica
  4. Bosanska pogača
  5. Piletina u košuljici od sezama
Projekt se provodi uz pomoć:
Ministarstvo kulture Republike Hrvatske Agencija za elektroničke medije Grad Zagreb
Medijski partneri: Balkan Insight - Balkanska tranziciona pravda CINS - Centar za istraživačko novinarstvo Nezavisnog udruženja novinara Srbije