Novice

KLASNI RASCJEP: Kako će djelotvorno liječiti ako nisu u stanju čak ni kavu popiti zajedno

KLASNI RASCJEP: Kako će djelotvorno liječiti ako nisu u stanju čak ni kavu popiti zajedno

Medicinske sestre i tehničari odlaze nam, nakon sve češćeg pregaranja u toj struci, s radnih mjesta brže nego što se uopće stiže naprimati novih. U bolnicama ih nedostaje ukupno oko četiri tisuće, u kompletnom sustavu do osam tisuća. Nije razlog samo pandemijska presija, a ni malena plaća ili prekovremeni rad s naknadom koja kronično kasni. Njihov položaj generalno se izražava i statusom u odnosu na liječnički kadar, medicinsku elitu. Ovdje ćemo zato skrenuti pažnju na jedan manje očigledan aspekt uvjeta njihova rada. Ako smo pripravni govoriti o jazu koji zjapi između sestara i korisnika njihovih usluga, pacijenata, nema svrhe da i dalje – sad pak u okolnostima neupitne kataklizme – šutimo o onome između sestara i doktorske kreme. Jer, uzimamo ga ipak previše zdravo za gotovo. Javni zdravstveni sustav, s druge strane, nije Crkva, pa da olako na strogu hijerarhiju odmahnemo rukom, s izuzetkom rijetkih katoličkih feministkinja.
RADOMIR LAZOVIĆ: „Ljudi s motkama dio su parapolicijskih struktura, a policija prima naređenja od partijskih batinaša“

RADOMIR LAZOVIĆ: „Ljudi s motkama dio su parapolicijskih struktura, a policija prima naređenja od partijskih batinaša“

"Ljudi sa motkama su deo parapolicijskih SNS struktura koje smo mnogo puta mogli da vidimo kako završavaju prljave poslove svojih gazda. Ovo nije neka tajna u Srbiji, uostalom ti ljudi su sa motkama izlazili iz automobila lokalnih SNS funkcionera, a jedan od njih čak i iz službenog automobila gradonačelnika Šapca", kaže u razgovoru za Lupigu Radomir Lazović, jedan od vođa organizacije Ne davimo Beograd. U Šapcu su, naime, na građane koji su prosvjedovali nasrnuli maskirani huligani. Iskočili su iz automobila naoružani s drvenim letvama i počeli tuči građane. "Ono što smo mi mogli da vidimo jeste da se radi o ljudima iz kriminalnog miljea, kojima se opraštaju krivična dela i koji se stavljaju u službu ljudi na vlasti da vrše prljave poslove. Čovek koji je čekićem napadao narod upravo je jedan od takvih. Takođe, važno je i ostvarivanje zarade pri izvršenju povlašćenih poslova sa državnim preduzećima", objašnjava Lazović.
NERAZDVOJNE: Provokativan i dojmljiv, ali i neujednačen i nedorađen tekst

NERAZDVOJNE: Provokativan i dojmljiv, ali i neujednačen i nedorađen tekst

Kada je nedavno objavljen roman Simone de Beauvoir, „Nerazdvojne“, najavljivan je kao prvorazredna literarna senzacija. Radi se, naime, o dosada neobjavljenom djelu koji je autorica napisala još 1954. godine, a čijem se izdavanju oštro protivio Jean-Paul Sartre, smatrajući ga „preintimnim i čitatelju nezanimljivim pokušajem“. Očito je njegovo mišljenje bilo presudno, jer de Beauvoir nije roman čak ni završila. Odluka da „Nerazdvojne“ ipak ugledaju svjetlo dana pripada posvojenoj kćeri autorice, Sylvie Le Bon de Beauvoir, kojoj je pripala ostavština slavne majke. Iako se može činiti da objavljivanjem Le Bon de Beauvoir krši odluku same autorice, ona to pravda važnošću do tada nepoznatog romana. Čini se da upravo to djelo u nekom smislu otvara problematiku kojom će se Simone de Beauvoir baviti čitavog života.
NE ZARAZI SEBE NI BLIŽNJEGA SVOGA: Nerazumna i neodgovorna vjera

NE ZARAZI SEBE NI BLIŽNJEGA SVOGA: Nerazumna i neodgovorna vjera

Svaki iole racionalan čovjek koji prati što zastupaju vjernici na ovim prostorima, oko kojih ideja se okupljaju, za koje se zalažu i protiv kojih prosvjeduju, mogao bi zaključiti da su vjerske zajednice sastavljene od neobrazovanih, neprosvijećenih, zatupljenih i zaglupljenih ljudi. Javni istupi vjernika, njihove aktivističke organizacije i udruge, potvrđuju činjenicu da su vjernici na ovim prostorima slabo obrazovani, podložni svim vrstama manipulacija, da lako prihvaćaju predrasude i teorije zavjera i odbijaju da se služe vlastitim razumom. Time svoju vlastitu vjeru predstavljaju na najgori i najodbojniji način. Vjera koja odbija služiti se vlastitim razumom nužno zapada u praznovjerje i opsjenarstvo. Vjera koja pokušava svijet protumačiti iz perspektive svetih knjiga i tekstova koji su nastali u dalekoj prošlosti i koji uglavnom nemaju nikakvo znanstveno uporište, okreće se protiv same sebe i Boga jer se ne služi Božjim darom razuma.
GOTOVO DVIJE GODINE KASNIJE: Ključna mjera prevencije posljedica potresa u Hrvatskoj se ne provodi

GOTOVO DVIJE GODINE KASNIJE: Ključna mjera prevencije posljedica potresa u Hrvatskoj se ne provodi

Velika civilna platforma stručnjaka iz cijele Hrvatske zaživjela je početkom listopada i kao „interventna“ civilna služba, oformljena po uzoru na Hrvatsku gorsku službu spašavanja. No baš kao i u slučaju HGSS-a, njeno osnivanje nije potaknula država, već stručnjaci dovoljno svjesni da „sustavu“ nedostaje organizirana nacionalna služba koja će se baviti prevencijom i smanjenjem štete od potresa. U preliminarnom izvještaju o seizmološkim istraživanjima i oštećenjima zgrada nakon zagrebačkog potresa koji potpisuju stručnjaci s više različitih institucija navodi se niz nedostataka u prevenciji koji su se gomilali desetljećima. Prije potresa u Zagrebu, stoji tako u izvještaju, nisu postojali službeni obrasci za preglede građevina nakon potresa, niti je provedena sustavna izobrazba stručnjaka koji mogu sudjelovati u takvim pregledima. To je, između ostalog, rezultiralo i s puno improvizacija u prvim danima nakon zagrebačkog potresa.

Arhiva

D&K

BILJEŽNICA ROBIJA K.: Čokolada bez folije

BILJEŽNICA ROBIJA K.: Čokolada bez folije

U našem portunu su svi umrli od korone. Ostali smo samo ja i moja sestra Damjana. Nema više ni Bezmalinovića ni Šegvića ni Kragića. Nema ni Domazetke i Plazibatke iz prizemlja. Isto su takođe od korone skviknili moji mama i tata. Ja i Damjanica smo tili dašmo mamu i tatu sahranit na Lovrincu. Samo nije više na Lovrincu bilo mista od tu mač mrtvih. I plus su od korone riknili svi grobari. Onda smo ja i Damjanica tili dašmo odvuć mamu i tatu niza skale od portuna i bacit ih u komtejner isprid zgrade. Samo tu smo skužili da mama i tata su teški dvista kila i da ne možemo ih maknit. Onda smo mi ostavili lešove od roditelja u primaćoj i zaključali smo vrata sa vanjske strane. Posli sedan dana sam ja Damjani rekao: „Damjanice, ako ti nedostaju mama i tata slobodno otključaj vrata od primaće i pođi ih posjetit!“ Damjana je rekla: „Ali čin se približin vratima od primaće iznutra grozno smrdi!“ Ja sam njoj rekao: „Eto, znači da ti ne nedostaju!“
POVODOM JOŠ JEDNOG FEMICIDA: Prije svega, ne objavljujte fotografije žrtava!

POVODOM JOŠ JEDNOG FEMICIDA: Prije svega, ne objavljujte fotografije žrtava!

Muškarci ne vrše nasilje nad ženama zato što izgube kontrolu nad sobom. Muškarci vrše nasilje zato što izgube kontrolu nad ženom i vrše nasilje kako bi kontrolu nad ženom povratili. To je u suštini ona loša stara fora: moja ili Božja. I ljudi, pobogu, prestanimo nasilje tretirati kao konflikt, kao svađu. Kakva eskalacija obiteljske svađe? Ne, po svemu sudeći ne radi se o obiteljskoj svađi kako su neki izvijestili, radi se o obiteljskom, odnosno partnerskom nasilju. Obiteljske svađe ne završavaju ubojstvom. Prije svega, ne objavljujte fotografije žrtava i mjesta zločina. Ima nešto poprilično tragično u ljudima koji će radije klikati na fotografiju s mjesta ubojstva žene nego na načine na koji se femicid može prevenirati, ali upravo vi, dragi mediji, imate moć to mijenjati. Upravo je na vama da u slučajevima ovako brutalnog nasilja ne podilazite niskim strastima čitatelja i izvijestite o događaju poštujući etičke standarde struke.
BAGATELIZIRANJE SEKSUALNOG NASILJA: Mnoge žrtve ne progovore nikad

BAGATELIZIRANJE SEKSUALNOG NASILJA: Mnoge žrtve ne progovore nikad

Najveću traumu mi je ostavio događaj iz 1993. godine nakon press konferencije ratnog zločinca Ratka Mladića i UN generala u Beogradu. Gomila kolegica i kolega se naguralo prema njima kako bismo mogli snimiti izjave. U jednom trenutku sam primijetila da američka kolegica koja je stajala do mene s izbezumljenim izrazom lica bježi iz gomile, a kad sam nakon toga osjetila da se netko trlja o moje tijelo, shvatila sam što je posrijedi. Ruka mi je makinalno poletjela prema osobi iza mene, ali taj netko, zadrigli gorostas iz Mladićeve pratnje mi je svom silinom stisnuo ruku, osjetila sam i pištolj na donjem dijelu leđa dok se i dalje trljao o mene, i onda mi je šapnuo u uho: „Samo pisni, zadaviću te ko tića. A kažeš li nekom gotova si, i ti i tvoji, lako ću vas pronaći.“ Nitko ništa nije primijetio, svi su bili okupirani Mladićem i UN generalom. Odgurnuo me poniženu, šokiranu i uplašenu. Pred očima mi je bila slika supruga, Hrvata u Beogradu u ratno vrijeme.
SAMOUBOJSTVO IZ ZASJEDE: Hrvati su herojski narod, nama umrijeti nije problem

SAMOUBOJSTVO IZ ZASJEDE: Hrvati su herojski narod, nama umrijeti nije problem

Po broju umrlih od COVID-a 19, razmjerno broju stanovnika, Hrvatska je trenutno 13. u svijetu od ukupno 224 zemlje, a po incidenciji smrtnosti u posljednjih sedam dana sasvim u vrhu u EU-u. Prošlog utorka umrlo je 67 ljudi, u nedjelju čak 73 osobe (za usporedbu, u 20 puta mnogoljudnijoj Njemačkoj istog dana 62 osobe), a bit će i gore jer četvrti val korone u Hrvatskoj nimalo ne jenjava. Virus je opasan i nepredvidiv, ali jasno je tko je za to glavni krivac - to je vlada Andreja Plenkovića koja oklijeva, ne donosi odluke u pravo vrijeme, a i onda kad ih donese donose ih s dvojbenom legalnošću, jer se jako boji negativnih političkih reakcija. Onaj tko vlada jest i mora biti najodgovorniji, a ova vlast je naprosto slaba vlast. Iako, zasad nema baš nikakvih naznaka da bi bilo koja druga vlast tu u Hrvatskoj bila uspješnija. Do ovih posljednjih dana vladajući su jako dobro pazili da ne podsjećaju na broj umrlih od korone u Hrvatskoj.
FOTOGRAFIJA KOJA SVE OBJAŠNJAVA: Domovina se brani tuđim mrtvim sinom i metalik crnom limuzinom

FOTOGRAFIJA KOJA SVE OBJAŠNJAVA: Domovina se brani tuđim mrtvim sinom i metalik crnom limuzinom

"Domovina se brani vjerom i tuđim mrtvim sinom. Domovina se brani ličnim šoferom, metalik crnom limuzinom." Savršen je to citat uz fotografiju koja je jučer snimljena u Sarajevu. Snimila ju je poslanica u Parlamentu Federacije BiH i predsjednica glavnog odbora Naše stranke, Sabina Čudić, u Titovoj ulici, gdje su crne limuzine, sve sa ličnim šoferima, blokirale promet jednom od najvažnijih sarajevskih ulica. Zauzeli su ne samo cestu, nego i trotoar. Fotografija je snimljena u trenutku kada su brojne delegacije političara, a političara u Bosni i Hercegovini nimalo ne manjka, stigle da polože cvijeće pred Vječnu vatru, spomenik žrtvama fašističkog terora u Drugom svjetskom ratu. Povod je Dan državnosti Bosne i Hercegovine koji se obilježava na 25. novembar, kada je 1943. godine na prvom zasjedanju ZAVNOBiH-a usvojena rezolucija koja je temelj današnje BiH.

Arhiva

Lupiga TV

KROZ ARSENOVU KUĆU: Nevjerojatna sposobnost upravljanja dronom

KROZ ARSENOVU KUĆU: Nevjerojatna sposobnost upravljanja dronom

Fascinantna sposobnost upravljanja dronom demonstrirana je u šibenskoj Kući umjetnosti Arsen, otvorenoj ovog lipnja i nazvanoj po legendarnom Šibenčaninu Arsenu Dediću. U nešto više od tri minute pilot drona Denis Maglić, u jednom kadru, dakle bez ikakve montaže, provest će vas i inače fascinantnom „Arsenovom kućom“ te je predstaviti na neobičan i svakako spektakularan način. Produkciju potpisuje Tvrđava kulture Šibenik, a u priopćenju poslanom medijima tvrdi se da je ovo prvi video ove vrste snimljen u Hrvatskoj. Pri „prvi ove vrste“ misli se na takozvani FVP video (first person view) snimljen dronom u zatvorenom prostoru.
C'MON C'MON: Nežna priča koja će osvajati nagrade

C'MON C'MON: Nežna priča koja će osvajati nagrade

Kada uperite mikrofon ili kameru u nekoga, vi im implicitno kažete da su važni, barem u tom trenutku. Novi film "C'mon C'mon" koji je snimio reditelj i scenarista Mike Mills je pogled na to kako odrasli i deca funkcionišu zajedno, odnosno kao „tandem“. Činjenica je da deca većinu stvari nauče od odraslih ljudi. No, i odrasli mnogo toga mogu naučiti od dece, samo ako se potrude. Zato ih ne treba potceniti, već učiti od njih, dati im pravo glasa i posvetiti im vreme. Sa naturalizmom u izvođenju, vrhunskim scenarijem i brilijantnom režijom, "C'mon C'mon" je film vredan pažnje i poštovanja. Mills želi da upijete svaki trenutak koji provedete sa ovim likovima. Ovo je film o ozbiljnim stvarima i poziva na razmišljanje. Imao je svetsku premijeru na 48. filmskom festivalu Telluride u američkom Coloradu početkom septembra, a objavljen je 19. novembra 2021. od strane A24.
CRY MACHO: I tako je Clint Eastwood pod stare dane postao diznijevac

CRY MACHO: I tako je Clint Eastwood pod stare dane postao diznijevac

Eastwood je ostarela zvezda rodea za koju leba nema ni kod konjovlasnika za koga je decenijama radio. Ovaj ga izbaci kao kesu đubreta. To je početak filma i dijalog služi da saznamo sve što treba i o jednom i o drugom. Onda sledi telop „toliko i toliko kasnije“ (ne mnogo kasnije, da znate, smešno je da postoji telop za tako kratko vreme) i evo opet konjovlasnika, pokunjeno dolazi kod usamljenog i još propalijeg Eastwooda za uslugu: da mu iz Meksika dovede sina od 13 leta. Ispostavlja se da Eastwood duguje nešto šefu i on uprkos tome što je neslavno dobio nogu u dupe prihvata zadatak, iako on deluje blesavo i na prvi i na drugi pogled. Zašto ne policija? Zašto ne neko mlađi i u boljoj formi? Zašto ga sam ne dovede? Zato što je majka kod koje je sin harpija, zato što oca traži policija u Meksiku, zato što će sin samo Eastwoodu da veruje, zato što je šefu pod stare dane samo sinak nada i spas i svetlo na kraju tunela. Pa, nije loša argumentacija.
KUTIJA: Kad naturščik briljira

KUTIJA: Kad naturščik briljira

Kada govorimo o kriminalu u Meksiku, obično govorimo o bandama, narko-kartelima i krijumčarenju migranata preko granice sa Sjedinjenim Državama. Pritom zaboravljamo da je Meksiko druga najmnogoljudnija ibero-američka država i da je zbog brojnosti radne snage i pozicije na migrantskoj ruti nezanemariva industrijska sila, pa da se tu svakako događaju i pojave iz registra privrednog kriminala, prije svega povrede radničkih prava, eksploatacija ili čak porobljavanje. Tehnički govoreći, to nisu nužno nelegalne radnje jer se tvornice i posrednici mogu zaštititi ugovorima, ali je tu svakako riječ o nečemu krajnje nemoralnom. U taj milje smješten je film „Kutija“ venecuelanskog redatelja Lorenza Vigasa koji je nakon premijere u Veneciji i prikazivanja u Torontu, San Sebastianu, Londonu, Tokiju i Solunu zaigrao i na Zagreb Film Festivalu u konkurenciji „Ponovo s nama“.
ODABRALI SMO SA ZFF-A: Ne ide uz ćevape kečap

ODABRALI SMO SA ZFF-A: Ne ide uz ćevape kečap

Proteklih nekoliko dana na ZFF-u smo pogledali neke pobjedničke filmove s drugih festivala. Sve te filmove moći ćete do nedjelje i sami pogledati u nekoj od festivalskih dvorana. Gledali smo, dakle, pobjednike, ali nam se najviše svidio film koji još nije stigao dobiti neku glavnu nagradu vjerojatno stoga što je njegovo snimanje završeno tek u kolovozu. „Deset u pola“ bosanskohercegovačkog oskarovca Danisa Tanovića premijerno je prikazan na sarajevskom festivalu, a u Zagrebu je s još 11 filmova u konkurenciji za Zlatna kolica u glavnom natjecateljskom programu dugometražnog filma. Gdje se jedu najbolji ćevapi u Sarajevu - to se čini glavnim pitanjem u toploj, šarmantnoj Tanovićevoj priči o ćevabdžijama i ćevabdžinicama, no to je storija o prijateljstvu, o jalu i podmetanjima, o ljudskim i obiteljskim odnosima, o ljubavi, u pozadini i o sarajevskim ratnim profiterima, o Baščaršiji u doba pandemije.

Arhiva

Misao dana

“U srcu koje iskreno ljubi ili ljubomora ubija ljubav, ili ljubav ubija ljubomoru. Sasvim suprotno biva sa strasću”

Fjodor Mihajlovic Dostojevski (1821 - 1881)

Anketa

Varga je otkazao tulum jer je shvatio da:

Kolumne

  1. BAGATELIZIRANJE SEKSUALNOG NASILJA: Mnoge žrtve ne progovore nikad

    29.11.2021.

    Sofija Kordić

    BAGATELIZIRANJE SEKSUALNOG NASILJA: Mnoge žrtve ne progovore nikad

  2. MELANKOLIJA I KUHANJE IVICE PRTENJAČE: Jeste li doručkovali?

    24.11.2021.

    Ivica Prtenjača

    MELANKOLIJA I KUHANJE IVICE PRTENJAČE: Jeste li doručkovali?

  3. CARSTVO BAŠIBOZUKA: Uvijek ima ko ratovati i to za one koji su davno trebali biti zatvoreni

    14.11.2021.

    Ahmed Burić

    CARSTVO BAŠIBOZUKA: Uvijek ima ko ratovati i to za one koji su davno trebali biti zatvoreni

Lupiga predstavlja: Priče iz zagrebnog života

E-ciklopedija

  1. Povijesni put Hitlerove 'klonje'
  2. Yugo - urbana legenda
  3. Freedom Theatre (Teatar slobode)
  4. Japanske čestitke i razglednice
  5. Russellov čajnik

Recepti

  1. Domaći sok od bazge
  2. Burek (bosanski) za 1 odraslu osobu
  3. Drugačija svinjska jetrica
  4. Bosanska pogača
  5. Piletina u košuljici od sezama
Projekt se provodi uz pomoć:
Ministarstvo kulture Republike Hrvatske Agencija za elektroničke medije Grad Zagreb
Medijski partneri: Balkan Insight - Balkanska tranziciona pravda CINS - Centar za istraživačko novinarstvo Nezavisnog udruženja novinara Srbije