Novice

NE PROPUSTITE: Kreće novi „Pričigin“, splitski festival neobične forme

NE PROPUSTITE: Kreće novi „Pričigin“, splitski festival neobične forme

Osim što je već tradicionalno Split domaćin ovih susreta, grad pod Marjanom je i krovna tema sedamnaestog izdanja festivala pričanja priča – „Pričigin 2024.“ i posvećen je upravo tom gradu. Festival počinje danas i održava se sve do 23. ožujka. Kako to obično izgleda možete vidjeti na snimkama koje prate ovaj tekst. Pravila „Pričigina“ su stalnim posjetiteljima ovog festivala neobične forme već zasigurno i više nego jasna i poznata, ali ponovit ćemo ih za one koji će „Pričigin“ ove godine pohoditi po prvi puta. Svi sudionici svakog programa za vrijeme festivala po desetak minuta pričaju svoju priču na istu, unaprijed zadanu temu. Ne čitaju s drugih pomagala, već spontano i iz srca pripovijedaju svoje anegdote i crtice iz života pred auditorijem. A od ove godine prvi put „Pričigin“ ima samo jednu temu koja će se prožimati kroz sve večeri festivala.
INTERVJU - LAIBACH: „Da je Jugoslavija bila racionalna zemlja, ne bi se raspala“

INTERVJU - LAIBACH: „Da je Jugoslavija bila racionalna zemlja, ne bi se raspala“

"Da je Jugoslavija bila racionalna zemlja, onda se, naravno, ne bi raspala. Stoga je teško objasniti zašto je Laibach ponekad bio zabranjivan, ali vjerojatno se to dogodilo upravo zato što se režim prepoznao u nama - a nije mu se svidjelo ono što je vidio, zapravo bio je užasnut tom spoznajom", kažu članovi kultnog Laibacha u intervjuu za Lupigu. Bend je na sceni još od 1. lipnja 1980. godine, kada su se okupili u slovenskom gradiću Trbovlje. Od njihovih početaka, pa do danas, okruženi su kontroverzama i uvijek su izazivali oštre reakcije političkih vlasti. "Čovječanstvo cijelo vrijeme hoda po rubu pameti, što svakako ne ulijeva veliki optimizam. Bilo bi nam milije ostati bez ovako nadahnute inspiracije, samo da se situacija u svijetu stabilizira i prikloni miru i razumu", reći će u razgovoru za naš portal.
DRAGO BOJIĆ O ANDREJU NIKOLAIDISU: Pisac na strani progonitelja

DRAGO BOJIĆ O ANDREJU NIKOLAIDISU: Pisac na strani progonitelja

Riječ je o zlonamjernoj difamaciji spomenutog medija, kako bi se obmanula javnost i opravdale uvrede i prijetnje upućene Franji Šarčeviću. O prijetnjama Franji Šarčeviću, o ugroženosti koja se nadvila nad njegov život i život njegove obitelji, a ti osjećaji poznati su i Nikolaidisu, crnogorski pisac nije izustio ni jednu riječ. A upravo je o tome trebao govoriti pisac koji je i sam bio izložen prijetnjama, tim više što su ostali sudionici u emisiji posve minimizirali ozbiljnost prijetnji i ugroženog čovjeka predstavili kao „režimskog čovjeka“ koji ugrožava bošnjački narod i domovinu BiH. Nazivajući portal Prometej.ba „režimskim glasilom“, Andrej Nikolaidis ignorira ozbiljne prijetnje kojima je izložen njegov urednik Franjo Šarčević, a sve suradnice i suradnike tog medija proglašava legitimnim metama bošnjačkog nacionalizma.
ANA LALIĆ POVODOM GNJUSNE HAJKE: „Vaspitana sam da se pred siledžijama ne povlačim“

ANA LALIĆ POVODOM GNJUSNE HAJKE: „Vaspitana sam da se pred siledžijama ne povlačim“

A, sve to vam se to dogodilo i događa u Republici Srbiji. Svakodnevno. I svega toga će biti još „svakodnevnije“, jer se pravite da spavate, jer se pravite da ne vidite, jer se pravite glupi. Jer ste dozvolili da vam mržnju i nasilje prodaju pod „patriotizam“. Novinar sam, izvestač, a u slobodno vreme i privatno lice. A kao takvo, imam zakonsko pravo na politički i lični stav. Iza kojih stojim „postojano, kano klisurina“. Ne prihvatam da se „srpstvo“ koristi kao politička merna jedinica kojom se određuje ko je patriota, a ko izdajnik. Moja hrvaština, mađarština, rumunština, bunjevština … (u zbiru „vojvođanština“) ničim ne ugrožava bilo čije srpsko nacionalno biće. Ja sam građanka Srbije. Od mene je ne morate braniti. Poštujem zakone ove zemlje i plaćam joj porez. Nemam imovinu ni na Kipru ni u Monaku.
KREIRANJE HAJKE: Kako je profesor matematike postao ratni zločinac?

KREIRANJE HAJKE: Kako je profesor matematike postao ratni zločinac?

Kako se uopšte desilo da tihi, pristojni profesor matematike preko noći postane ratni zločinac koji mrzi Bosnu i Hercegovinu, Islam i sve Bošnjake? Kako je moguće da je to uspio učiniti s jednim facebook statusom, u kojem ništa od toga nije pomenuo? I još, kako je moguće da u to povjeruje toliki broj ljudi koji na društvenim mrežama izjavljuju da su spremni povrijediti njega i njegovu porodicu, pa ako to prežive, njega otjerati s radnog mjesta, a sve zajedno protjerati iz grada i države? Da se danima protiv njega nižu najvulgarnije uvrede, i to slobodno, bez straha od ikakvih sankcija?

Arhiva

D&K

VOKALNA POSLASTICA: Glasom protiv strahova

VOKALNA POSLASTICA: Glasom protiv strahova

U pisanoj povijesti Hrvata, čini se, još nije zabilježeno, pa se i ne zna što bi bilo da je Hrvat rođenoj majci rekao kako ide na „glasovnu terapiju”. Da je to naglas izgovorio u kakvom muškom društvu, u najmanju ruku, zaslužio bi cjeloživotnu zalihu sprdnje, a u nekim krajevima domovine vjerojatno i batine. Kakav krimen sa sobom nosi „glasovna terapija” da od nje hrvatski muškarci bježe i skrivaju se kao djeca od mraka, kome je namijenjena i kakvo dobro nosi, upitali smo svestranu Gloriu Lindeman. Bivša dirigentica Le Zbora, korepetitorica, odnosno pomoćna trenerica zborskog pjevanja, u predstavama koje su gostovale na Splitskom ljetu, nekada je i sama pohađala radionice terapijskog rada glasom, a krajem ovog travnja s vokalnom pedagoginjom Martom Kolegom u Velom Ižu vodit će vokalni retreat „Moj glas, naša pjesma”.
VIRTUALNA STVARNOST: Doba loših imitacija, kopija i surogata

VIRTUALNA STVARNOST: Doba loših imitacija, kopija i surogata

Zato mi je jasno da i sam u ovim mojim odmaklim godinama naprosto ne razumijem što se događa. Možda ova mladež sluti potpuni kraj onog što je bilo, sumrak jednog sklopa vrijednosti, jednog svijeta, pa brine samo o svome Sada, jer njihov život jeste sada, dešava se sada, pa je njima svijet ono što je svijet u njihovim očima, vrijednosti su ono što su njihove vrijednosti, a to je u njihovim telefonima, nije u davnim vremenima i temeljnim pitanjima bez trajnog odgovora, mladima nije do truda tamo gdje bitka ne može biti dobivena, a nije ni u budućnosti, koja je uvijek bila i sve je više neizvjesna. Možda bih im to i rekao, ali mislim da me oni ne bi čuli, a nisu ni ovdje, nego su tamo, zauzeti su onim što im se dešava na malom ekranu njihove najdraže sprave, ne brinu puno o onome što ih okružuje, sve dok to jednom i do njih ne dođe.
ŠESTI BIBER: Traže se kratke priče koje pomjeraju granice

ŠESTI BIBER: Traže se kratke priče koje pomjeraju granice

Centar za nenasilnu akciju otvorio je novi natječaj za kratku priču. Kao i do sada, u obzir dolaze radovi koji tematiziraju pomirenje u kontekstu ratova i nasilja u zemljama bivše Jugoslavije. Autorice i autori mogu pisati i prozu koja doprinosi boljem razumijevanju te izgradnji zdravijih odnosa među ljudima ili priče koje pridonose smanjenju međuetničke netrpeljivosti i predrasuda. Najbolji uradak po ocjeni stručnog žirija neće vam donijeti samo slavu na grani već i opipljivih 1.100 eura. Dakako, umanjeno za državne namete. Izdašne nagrade privlače i konkurenciju pa su tako lani pristigle čak 437 priče. Osim novčanih nagrada za prvoplasirane tri priče, organizatori će i ove godine izdati višejezičnu zbirku s najmanje 20 kratkih priča koje će probrati stručni žiri. Radovi, inače, ne smiju biti ranije objavljivani.
LUPIGIN RUDNIK OPET DAJE: Neodoljive pjesme Edija Matića

LUPIGIN RUDNIK OPET DAJE: Neodoljive pjesme Edija Matića

„Biće ovo knjiga za koju ćete posle zauvek govoriti 'kako vam je jedna od omiljenih, iako baš ne čitate poeziju'. Jer postoji poezija kojoj se ne može odoleti. E, ovo je takva knjiga“, napisala je Jelena Lengold, srbijanska pjesnikinja, spisateljica i novinarka o prvoj zbirci poezije „Neke riječi ne stanu u pjesmu” svestranog umjetnika i povremenog suradnika Lupige, Edija Matića. U petak u 18 sati u Gradskoj knjižnici Marka Marulića u Splitu Edi će predstaviti svoju poeziju, a na promociji će, uz autora, sudjelovati Bartul Vlahović i Sonja Šumić iz Naklade Fragment dok će moderatorica biti Slobodanka Boba Đuderija, splitska novinarka i publicistkinja. Da prikratite vrijeme dok čekate splitsku promociju, ovdje donosimo tri izabrane pjesme Edija Matića iz njegove zbirke „Neke riječi ne stanu u pjesmu”.
KAD CIPELARI AVDO AVDIĆ: Jebeš tekst bez izmišljotina

KAD CIPELARI AVDO AVDIĆ: Jebeš tekst bez izmišljotina

Avdo Avdić je u svom tekstu nastupio kao moralna vertikala i intelektualna gromada, objašnjavajući Bošnjacima, a i šire, kako je Franjo Šarčević više nego zaslužio što mu „botovi“ poručuju da će ga istući, objavljuju adresu gdje stanuje, a, Boga mi, i otpustiti s posla. Preskočio je, svjesno, mnogo toga što je Franjo godinama pisao i govorio o hrvatskom nacionalizmu i hrvatskim zločinima, ali ako se činjenice ne uklapaju u priču, tim gore po činjenice. A onda ide krešendo zbog kojeg će svakom poštenom Bošnjaku pasti mrak na oči - „Ko je, zapravo, Franjo Šarčević? Matematičar koji odgovornost za bosanski genocid želi podijeliti sa tri.” Bilo bi interesantno da nam, Avdiću, objasniš sintagmu “bosanski genocid”, kada postoji samo genocid u i oko Srebrenice, a pogotovo da nam daš tačan citat gdje Šarčević taj genocid dijeli na tri dijela.

Arhiva

Lupiga TV

STAŠA ZAJOVIĆ: „U Srbiji djeca ne znaju za Srebrenicu, ali znaju da je Mladić heroj“

STAŠA ZAJOVIĆ: „U Srbiji djeca ne znaju za Srebrenicu, ali znaju da je Mladić heroj“

Srbija je devedesetih vodila osvajačke, imperijalne, agresorske ratove, a jedini njeni heroji iz devedesetih su dezerteri. U gradovima Srbije u vrijeme ratova devedesetih bilo je 55 velikih pobuna protiv rata. Vlasti u Srbiji nikad se nisu usudile službeno objaviti koliko je ljudi u vrijeme ratova dezertiralo, a organizacija Žene u crnom procjenjuje da je vojnu obavezu izbjeglo više od 300.000 ljudi. Ove zaključke, odnosno podatke iznijela je Staša Zajović, jedna od osnivačica organizacije "Žene u crnom", pri gostovanju u emisiji "Zavidavanje", objavljenoj na YouTube kanalu VIDA TV. Zajović je govorila i o epidemiji seksualnog nasilja u Srbiji, o ulozi Srpske pravoslavne crkve u ratovima devedesetih, odnosno u njenom učešću u aktualnim političkim i društvenim gibanjima. Srbija je, tvrdi osnivačica "Žena u crnom", u mnogome teokratska država, kao Iran.
20 DANA U MARIUPOLJU: Pošten dokument direktno iz tadašnjeg srca tame

20 DANA U MARIUPOLJU: Pošten dokument direktno iz tadašnjeg srca tame

Neki datumi se jednostavno pamte. Mi koji smo ih doživjeli pamtiti ćemo ih dokle smo živi, s manje ili više „distorzije” koja će nastupiti s vremenom. Recimo, za 24. veljače 2022. godine se još uvijek točno mogu sjetiti gdje sam bio kada sam pročitao prve vijesti, kako sam se osjećao, čak i koji su se, možda nerealni strahovi u meni osobno tada porađali. Taj se datum označava kao datum početka rata u Ukrajini, što je samo djelomično točno, budući da je rat tamo izbio nekih osam godina ranije, ali od navedenog datuma teče njegova intenzivna faza. Agresorska ruska strana ju cinično naziva specijalnom vojnom operacijom, ali nemojmo se zavaravati, u pitanju je rat u svom punom opsegu, s bitkama, tragedijama, kolonama izbjeglica i smrtima, kako vojnika, tako i civila.
TOP LISTA: Ovo su mi najbolji albumi 2023. godine

TOP LISTA: Ovo su mi najbolji albumi 2023. godine

Krenimo od regionalne scene. Od nekih pozitivnih trendova koje sam uočila na post-jugo sceni, najiskrenije mi se čini da nikad nismo imali ovoliko zanimljivih i originalnih metal bendova, a stasala je i profilirala se i jaka indie rock scena. Slažući listu koja je pred vama pokušavala sam ići “u širinu” koliko je to moguće, u smislu istraživanja što više lokalnih i regionalnih scena izvan anglosfere, te proširiti horizonte dajući šansu žanrovima koje sam ranije bezrazložno ignorirala ili lagano prezirala. Tako sam, recimo, otkrila da mi jako “leži” trashy nabrijana elektronika - gabber, happy hardcore, speedcore, mashcore … Kad smo već kod elektronike, u glavnoj glazbenoj meki izvan anglosfere, Brazilu, gdje se već desetljećima kuhaju najdivniji i najrevolucionarniji zvukovi, primijetila sam zanimljiv pomak.
AMERICAN FICTION: Britka satira o crnačkim stereotipima i publici koja na njih pada

AMERICAN FICTION: Britka satira o crnačkim stereotipima i publici koja na njih pada

Možda pripadnost pojedinim statističkim kategorijama i nije stvar izbora, ali to koliko ćemo na osnovu tih pripadnosti graditi svoj identitet tiče se samo nas osobno. Prevedeno, sami biramo koliko će nam biti bitno to što smo pripadnici manjinskog ili većinskog naroda, ove ili one rase, neke ili nijedne vjeroispovijesti, što smo mladi ili stari, što svoj spol definiramo ovako ili onako, ili odbijamo da ga definiramo i što imamo ovakav ili onakav odnos do svoje seksualnosti koja također može i smije biti ovakva ili onakva. Opet, to ne znači da ne postoje određena očekivanja, koncepcije ili norme (uglavnom nepisane) kako se prema nečemu od navedenog valja odnositi. Nevolja s normama je ta da se one same po sebi nameću (od strane društva, države ili tržišta, svejedno), pa mi, htjeli ili ne, moramo usvojiti određeni klišej ili stereotip.
TOMISLAV TOMAŠEVIĆ: „Zagreb je podinvestiran i raspada se po šavovima“

TOMISLAV TOMAŠEVIĆ: „Zagreb je podinvestiran i raspada se po šavovima“

"Grad je oštećen u potresu, imamo ogromne troškove koji su izvanredni i proračun od dvije milijarde eura nije dovoljan za sve što Zagreb treba. Grad je podinvestiran, grad se - ajmo reć' to - raspada po šavovima ..." - ovim riječima je stanje u Zagrebu opisao zagrebački gradonačelnik Tomislav Tomašević gostujući u emisiji Zavidavanje, koja je emitirana na YouTube kanalu VIDA TV. Tomašević je ovom prilikom pojasnio i detalj sporazuma s nadbiskupijom i državom, koji je bio potreban da bi se moglo krenuti u realizaciju jednog od velikih gradskih projekata, a to je gradnja novog stadiona na Maksimiru. Ispričao je, također, i kako je došlo do propusta kad je u pitanju doček hrvatske reprezentacije u vaterpolu nakon osvajanja svjetskog zlata, a na pitanje viče li na podređene zbog takvih propusta priznao je da mu se katkad omakne i takvo što.

Arhiva

Misao dana

“Strah životu kalja obraz često”

Petar Petrović Njegoš (1813 - 1851)

Anketa

Varga je otkazao tulum jer je shvatio da:

Kolumne

  1. VIRTUALNA STVARNOST: Doba loših imitacija, kopija i surogata

    18.03.2024.

    Predrag Finci

    VIRTUALNA STVARNOST: Doba loših imitacija, kopija i surogata

  2. POSLANICA LANE BOBIĆ: Za Osmi mart, kupi mi, mama, jedan mali rat

    05.03.2024.

    Lana Bobić

    POSLANICA LANE BOBIĆ: Za Osmi mart, kupi mi, mama, jedan mali rat

  3. DUNI VJETRE: Čudna smrada od Mostara grada

    28.02.2024.

    Srđan Puhalo

    DUNI VJETRE: Čudna smrada od Mostara grada

Lupiga predstavlja: Priče iz zagrebnog života

E-ciklopedija

  1. Povijesni put Hitlerove 'klonje'
  2. Yugo - urbana legenda
  3. Freedom Theatre (Teatar slobode)
  4. Japanske čestitke i razglednice
  5. Russellov čajnik

Recepti

  1. Domaći sok od bazge
  2. Burek (bosanski) za 1 odraslu osobu
  3. Drugačija svinjska jetrica
  4. Bosanska pogača
  5. Piletina u košuljici od sezama
Projekt se provodi uz pomoć:
Ministarstvo kulture Republike Hrvatske Agencija za elektroničke medije Grad Zagreb
Medijski partneri: Balkan Insight - Balkanska tranziciona pravda CINS - Centar za istraživačko novinarstvo Nezavisnog udruženja novinara Srbije