Novice

RAZOTKRIVANJE FACEBOOK STATUSOM: Kako je rat u Ukrajini otkrio pravo lice jednog ultrakonzervativnog pokreta

RAZOTKRIVANJE FACEBOOK STATUSOM: Kako je rat u Ukrajini otkrio pravo lice jednog ultrakonzervativnog pokreta

Konzervativni pokreti koji se bore za zabranu pobačaja u posljednjih deset godina izrazito su se profesionalizirali te se njihovo financiranje u Europi između 2009. i 2018. godine učetverostručilo. Jedna prošlogodišnja studija ukazuje da je u tom razdoblju u blagajne ovih organizacija pristiglo više od 700 milijuna eura. Indikativno je da oko 80 milijuna eura potječe iz Sjedinjenih Država, a čak 180 milijuna iz Rusije. S tvrdokornim i konzervativnim dijelom češke Katoličke crkve posljednje desetljeće počinju surađivati ultrakonzervativne organizacije koje su se vješto infiltrirale u društvo i izgradile imidž organizacije koje pomažu, posebno ženama. Jedna od njih je „Pokret za život“. Od krajnje marginalne organizacije s vrlo promišljenim, na prvi pogled potpuno sekulariziranim marketingom, izgradili su utjecaj u društvu.
TUĐMANIZAM: Doktrina dosljednih neistina

TUĐMANIZAM: Doktrina dosljednih neistina

Da je bilo istinske želje da se o Franji Tuđmanu, u povodu stote obljetnice njegova rođenja, progovori vjerodostojno i “s dostojanstvom”, kako je to formulirao Andrej Plenković, progovorilo bi se historiografski, a ne politički – ali, kako ta vrsta dostojanstva nije bila ni Tuđmanov način, ovo što smo vidjeli skladno se uklapa u njegovo nasljeđe. To, međutim, povijesnu istinu ne mijenja: istinu da je Hrvatska danas EU i NATO članica ne zbog Tuđmana, nego usprkos njemu; istinu da je njegova maksima “Sve za Hrvatsku – Hrvatsku ni za što” uvijek bila tek pokriće za svevlašće i samovolju HDZ-a; da njegovo zagovaranje nekakve “pomirbe” nije bilo drugo doli rehabilitacija ustaštva i ponižavanje partizana; da je njegova “briga za Hrvate u BiH” bila drugo ime za etničko čišćenje Bošnjaka ...
NASTAVAK HAJKE: Dignuta „potjernica“ i za Jasmilom Žbanić

NASTAVAK HAJKE: Dignuta „potjernica“ i za Jasmilom Žbanić

Nakon što je politički analitičar i kolumnist Srđan Puhalo prošli tjedan na portalu Analiziraj.ba objavio kratki tekst u kojem tvrdi da političari i mediji neodgovorno koriste brojku od 1.601 ubijene djece tijekom ratne opsade Sarajeva, te pozvao da se utvrdi točan broj ubijene djece, usijale su se društvene mreže. Puhalo je primio na stotine prijetnji i uvreda. Jučer je policiji prijetnje prijavila i poznata sarajevska redateljica Jasmila Žbanić, dobitnica europskog Oscara i niza značajnih filmskih nagrada. Ona je nakon objave Puhalovog teksta na svome Facebooku, zaključila da je njegovo pitanje dobro postavljeno te također pozvala nadležne da utvrde točan broj ubijene sarajevske djece u ratu. U hajci je prednjačio zastupnik nacionalističke SDA u sarajevskom kantonu, Haris Zahiragić s degutantnim statusom na Facebooku.
EDIN RAMULIĆ: Zašto se na Srđana Puhala stuštila sva sila bošnjačkog nacionalizma

EDIN RAMULIĆ: Zašto se na Srđana Puhala stuštila sva sila bošnjačkog nacionalizma

Na Srđana Puhala se stuštila sva sila bošnjačkog nacionalizma zbog jednog, prije svega razumnog, poziva, da se dokaže da je broj ubijene djece u Sarajevu 1601 ili da se prestane koristiti taj broj. Iako je Jasminko Halilović, osnivač i direktor Muzeja ratnog djetinjstva, o istom problemu pisao još prije deset godina, ništa se u međuvremenu nije desilo osim što je ovih dana taj njegov tekst volšebno iščezao sa jednog sarajevskog portala. I šta ćemo sad? Nastaviti kao srpski nacionalisti guslati o 700 hiljada ubijenih Srba u Jasenovcu ili se prihvatiti posla i utvrditi stvaran i precizan popis žrtava, ne samo djece nego i svih drugih kategorija žrtava? Zabrinjava to što su u napadima na Srđana Puhala najglasniji oni kojima je posao da se bave utvrđivanjem i prezentovanjem činjenica koje niko nikad neće moći dovesti u pitanje jednim tekstom i pitanjem.
ODLUČNA ODBIJENICA „HODU ZA ŽIVOT“: „Gradonačelnik se ne slaže s njihovim ciljevima i ne može im biti pokrovitelj“

ODLUČNA ODBIJENICA „HODU ZA ŽIVOT“: „Gradonačelnik se ne slaže s njihovim ciljevima i ne može im biti pokrovitelj“

Naviknuti na poslovanje s Milanom Bandićem koji je kontroverznom „Hodu za život“ neupitno izlazio u susret tijekom godina svoje vladavine, ultrakatolička organizacija Vigilare požalila se kako Grad Zagreb ne želi postaviti zastave „Hoda za život“ na gradske ulice. Tom prilikom zagrebačkog gradonačelnika Tomislava Tomaševića nazvali su „mrziteljem nerođene djece“ i priprijetili mu odvjetnicima. Nije se dugo čekalo da gradske vlasti odgovore na ove prozivke i, očito neupućenim organizatorima, objasne kako funkcioniraju gradska pokroviteljstva. „Gradonačelnik Tomašević se ne slaže s ciljevima Hoda za život i ne može biti pokrovitelj takvim događajima, što je jasno govorio i za vrijeme kampanje za izbor gradonačelnika”, zaključili su u kratkom priopćenju.

Arhiva

D&K

KRATKE CRTICE: Priča jednog smećologa

KRATKE CRTICE: Priča jednog smećologa

Samac, u svojih četrdesetak kvadrata. Supruga umrla proljetos. Sin i snaja sa unučićima već dvije godine vani. Krčanje crijeva nepogrešivo najavljuje da je vrijeme za večeru. Prijevremeno penzionisani nastavnik hrvatsko-srpskog jezika gospodin Kovač pogledava kroz prozor i zadovoljno zaključuje da se napolju smračilo. Silazi do kontejnera za smeće. Okreće se oko sebe i nakon što se uvjerio u ničije prisustvo počinje poput kakve grabežljivice da prebire. Po otpacima. Reciklaža još nije zaživjela u njegovom kraju pa je unutra nabacano svega i svačega. A on već iskusan smećolog, vještim pokretima razdvaja dobro od lošega. Neko je izbacio hrpetinu novina. I htio – ne htio, usput krajičkom oka opaža velike crne naslove. ŽIVOTNI STANDARD SVE BOLJI! PREMIJER NAPAO PREDSJEDNIKA!
IZ RUSIJE S LJUBAVLJU: „Krajnje desničarsko raspoloženje ovde će samo jačati“

IZ RUSIJE S LJUBAVLJU: „Krajnje desničarsko raspoloženje ovde će samo jačati“

Nedavno mi se dogodio veoma zanimljiv incident. Šetao sam tržnim centrom, čula se neka lagana, zapadnjačka muzika. Odjednom, čujem ogorčeni glas iza leđa: „Kakav bezobrazluk! Ovi Amerikanci i Britanci uvode sankcije našoj zemlji, sprečavaju Vladimira Vladimiroviča da se bori protiv nacista u Ukrajini, a vi ovde puštate njihovu muziku? Stavite rusku pesmu odmah! Ne treba nam ovo zapadno smeće!" Pogledao sam oko sebe, glas je pripadao običnom, neupadljivom tipu koji je svoje ogorčenje izlio na jadnog prodavca. Momak je bio prilično loše obučen, tipičan predstavnik "dubokog naroda". Onog koji je sa entuzijazmom, čak i sa nekom vrstom opsesije, podržao takozvanu „specijalnu operaciju u Ukrajini“. To je „Putinova većina“. Čine je fabrički radnici u industrijskim gradovima, ozloglašeni državni službenici, nastavnici i penzioneri.
STRATEŠKE POGREŠKE: 69 razloga zbog kojih je trebalo pobjeći odavde

STRATEŠKE POGREŠKE: 69 razloga zbog kojih je trebalo pobjeći odavde

Dakle, odavde je trebalo bježati… 1. Kad je Tita zaboljela noga; 2. Kad su Jovanki promijenili rezidenciju; 3. Kad je Yugo 45 proglašen najgorim autom u Americi; 4. Kad je grupa Indexi promijenila pravac i nakon Negdje na kraju u zatišju prešla na 310 poljubaca; 5. Kad je lijenčina Bregović poveo Bijelo Dugme na radnu akciju; 6. Kad se po kafu, umjesto u granap, moralo ići u Trst; 7. Kad su Fadilu Toskiću nepravedno oduzeli pobjedu na festivalu Vaš šlager sezone, s optužbom da je lažirao glasove, a nije; 8. Kad je počela afera Grobnica za Borisa Davidoviča; 9. Kad je Šešeljčina pogodio Mirka Kovača fotoaparatom u glavu; 10. Kad je Zdravko Čolić rekao da je Ratko Mladić divan komšija; 11. Kad je Slobo rekao: „Niko ne smije da vas tuče“; 12. Kad je Slobo ubio Ivana Stambolića;
LUPIGINA NOVINARKA U HARKIVU: Dobrodošli u ratni pakao iz kojeg bježe svi koji mogu

LUPIGINA NOVINARKA U HARKIVU: Dobrodošli u ratni pakao iz kojeg bježe svi koji mogu

Sergej nas iz centra Harkiva vozi u Saltivku, veliki kvart na rubu grada koji je od početka rata najizloženiji. Tamo granate padaju svakog dana. Dok se praznim ulicama primičemo Saltivki čujemo snažne detonacije. Sergej nas umiruje, kaže da trenutno čujemo ukrajinske snage. Kako je tako uvjeren, ne znamo, ali vjerujemo mu. Dolazimo na neka tri kilometra od ruske vojske gdje se zaustavljamo. Sergej preporučuje da ostanemo u autu, ali ipak izlazimo i fotografiramo sablasno praznu i uništenu četvrt u kojoj je malo tko ostao. Na naše inzistiranje da uđemo dublje u četvrt Sergej pristaje i vozi dalje. Sada smo na dva kilometra udaljeni od ruskih položaja. Dalje se ne može, jer je cesta neprohodna zbog granatiranja. „Imate pet minuta“, strogo upozorava naš vozač pa se žurimo fotografirati.
UZ RASPAD PRLJAVOG KAZALIŠTA: Boris Dežulović – Prljavo Tjentište

UZ RASPAD PRLJAVOG KAZALIŠTA: Boris Dežulović – Prljavo Tjentište

Tragična je figura taj Houra: on bi htio biti Marko Perković Thompson, kao što je nekoć htio biti Pankrt, ali se boji, jer se tamo puca. I on bi htio, sav u crnom, sa bine viknuti "Za dom!", ali ljutit će se tata i, što je još gore, sponzori. Htio bi istovremeno biti i Edo Maajka, ali ljutit će se župnik. Pa tako, kako sam kaže u onoj imbecilnoj pjesmi, "u sredini sjedi sam, sjeban mali domobran", izabravši biti glasnogovornikom te sjebane, male Hrvatske, onakve kakvom je on zamišlja. Angažirani trubadur iz Dubrave pjeva onda britku i samoubilački hrabru kritiku takve Hrvatske - "Starci čekaju red pred kontejnerima gladni/ guraju se u pučkim kuhinjama" - a njegovi suborci iz Poletove domobranske pukovnije dolje u publici drhte hoće li žandari doći po njihovog heroja prije nego zapjeva i razorni, subverzivni refren "Moj dom je Hrvatska/ ja dižem zastavu do neba".

Arhiva

Lupiga TV

KUĆNI PRITVOR: Film koji prikazuje kako funkcionira rusko društvo

KUĆNI PRITVOR: Film koji prikazuje kako funkcionira rusko društvo

U vremenu sadašnjem obilježenom agresijom Rusije na susjednu Ukrajinu, možda ne bilo loše upoznati se s time kako ruska država zapravo funkcionira i što sa sobom namjerava prenijeti u ostatak svijeta u koji prodre. U tom smislu, uvid u filmove autora od određenog integriteta, može biti više nego koristan alat. Na prvi pogled, film Alekseja Germana Juniora „Kućni pritvor“ (ruski original "Delo") o univerzitetskom profesoru koji biva smješten u kućni pritvor za vrijeme istrage o pronevjeri sredstava ne govori o aktualnoj političkoj situaciji. Ali, s druge strane, German nam zorno prikazuje kako zapravo rusko društvo funkcionira po zakonu (fizički i politički) jačeg, što je nešto što se ne mijenja ma koji politički okvir (carski, sovjetski ili trenutni federalni) u Rusiji bio na snazi.
SUBVERSIVE: I ove godine kvalitetno i subverzivno

SUBVERSIVE: I ove godine kvalitetno i subverzivno

Uz „Heroje radničke klase“, hvaljeni igrani film, danas se u Zagrebu otvara Subversive festival koji će potrajati sve do subote 28. svibnja, dakle, dugih 14 dana. Filmski dio festivala trajat će nešto kraće – do nedjelje, 22. svibnja – i održavat će se u kinu Tuškanac, Dokukinu KIC, Kulturno informativnom centru te Privredniku, a program će se, što je prednost koju se festivali otkrili u vrijeme pandemije, usporedno održavati i u online varijanti. Očekuje nas četrdeset recentnih filmova koji su obilježili ovu godinu, a festival je posvećen Draganu Rubeši, filmskom kritičaru i selektoru Subversivea koji je preminuo u veljači ove godine. Filmovi iz igrane i dokumentarne konkurencije natjecat će se za nagrade „Wild Dreamer“, a ocjenjivat će ih tročlani žiri u kojem je i Lupigin dugogodišnji filmski kritičar Marko Stojiljković.
SEINFELDIA: Kako je nastajala serija ni o čemu koja je promijenila sve

SEINFELDIA: Kako je nastajala serija ni o čemu koja je promijenila sve

Za fanove „Seinfelda“, kojih i kod nas ima veliki broj, „Seinfeldia“ je slastica kojoj neće odoljeti. Premda su oni, obožavatelji serije, poznati kao tvrdokorni i već znaju mnogo toga o povijesti „Seinfelda“, Armstrong nudi iscrpan i vrlo zanimljiv pogled iza kulisa serije. Osim Larryja i Seinfelda koji su u maloj korejskoj zalogajnici osmislili cijeli projekt, na epizodama „Seinfelda“ radili su i drugi. Cijela vojska scenarista (i pokoja scenaristica) vrijedno su pisali, razrađivali ideje i zaplete, te ih onda predstavljali vodećem dvojcu. Larry David je prvo potrošio sve zanimljive, neobične, bizarne i manje bizarne zgode iz vlastitog života, a onda je i od ostalih scenarista tražio da prije svega posegnu za vlastitim iskustvima. „Seinfeldia“ je priča o nastanku jednog popkulturnog fenomena kakav se ne događa često.
POSLJEDNJI „ŠEZDESETOSMAŠKI“ VOĐA: Do kraja je ostao vjeran pobuni protiv kapitalizma, imperijalizma i staljinizma

POSLJEDNJI „ŠEZDESETOSMAŠKI“ VOĐA: Do kraja je ostao vjeran pobuni protiv kapitalizma, imperijalizma i staljinizma

Generacija mladih kojoj pripada nastoji iz temelja prodrmati svijet odraslih. Traže puno, a maštoviti i hrabri su beskrajno. Kao čovjek demokratske, internacionalne socijalne politike Krivine je uvijek bio bliži socijalnom pokretu nego institucionalnoj politici. Neki na ljevici su ga kritizirali smatrajući da je previše pao u relativno impotentni politički aktivizam izbjegavajući lidersku odgovornost. On, kao veliki zagovornik Trockijeve “permanentne revolucije” uvijek djeluje vjerujući u nužnost stalnog kretanja. U tom neprestanom revolucionarnom kretanju-pokretu očekuje jedan “neočekivani moment”, pukotinu u “fatalitetu sadašnjosti” kroz koju bi bilo moguće “odskliznuti u budućnost”. Naravno, ovdje nije riječ o nikakvom revolucionarnom “vremenskom stroju” nego o traganju za “alterglobalizmom” nasuprot ovom postojećem.
KUNE SE DA NEĆE PRESTATI: Ruski umjetnik antiratnim crtežima prkosi vlasti koja briše njegova djela

KUNE SE DA NEĆE PRESTATI: Ruski umjetnik antiratnim crtežima prkosi vlasti koja briše njegova djela

Sloj bijele boje već prekriva izlog napuštene trgovine. Prije samo nekoliko dana ondje se moglo vidjeti crtež ukrajinske zastave žute i plave boje, moto Ukrajine i pacifistički slogan. „Izbrisali su ih”, ljuti se Vladimir Ovtčinikov (84). Izašavši iz automobila, stari ruski umjetnik krene energičnim korakom prema tri bijele mrlje i crnom olovkom započinje svoje djelo iznova. Ovaj put crta golubicu umjesto ukrajinske zastave i ponovno ispisuje dva slogana, zabranjena zbog novog zakona koji kažnjava „ocrnjivanje” ruske vojske, angažirane od 24. veljače u vojnoj kampanji u Ukrajini. Scena se odvija u zaselku koji službeno ima šestero stanovnika, u regiji Kalugi, dva sata cestom južno od Moskve. Ondje, kao i drugdje, od ofenzive je zavladalo ozračje tužakanja. Tek što je umjetnik počeo raditi približio mu se neki čovjek crne brade. „Zovem policiju!”.

Arhiva

Misao dana

“Ja znam, kad je to potrebno, skinuti lavlju kožu da bih navukao kožu lisice”

Napoleon Bonaparte (1769 - 1821)

Anketa

Varga je otkazao tulum jer je shvatio da:

Kolumne

  1. ŽENA KAO SVETI INKUBATOR: Institucionalno nasilje Republike Hrvatske

    06.05.2022.

    Lana Bobić

    ŽENA KAO SVETI INKUBATOR: Institucionalno nasilje Republike Hrvatske

  2. UŠUŠKAVANJE U DESNILO: Što je danas nama Gojko Šušak?

    05.05.2022.

    Boris Pavelić

    UŠUŠKAVANJE U DESNILO: Što je danas nama Gojko Šušak?

  3. U SRBIJI NIŠTA NOVO: Dosledno na strani zla

    24.04.2022.

    Dinko Gruhonjić

    U SRBIJI NIŠTA NOVO: Dosledno na strani zla

Lupiga predstavlja: Priče iz zagrebnog života

E-ciklopedija

  1. Povijesni put Hitlerove 'klonje'
  2. Yugo - urbana legenda
  3. Freedom Theatre (Teatar slobode)
  4. Japanske čestitke i razglednice
  5. Russellov čajnik

Recepti

  1. Domaći sok od bazge
  2. Burek (bosanski) za 1 odraslu osobu
  3. Drugačija svinjska jetrica
  4. Bosanska pogača
  5. Piletina u košuljici od sezama
Projekt se provodi uz pomoć:
Ministarstvo kulture Republike Hrvatske Agencija za elektroničke medije Grad Zagreb
Medijski partneri: Balkan Insight - Balkanska tranziciona pravda CINS - Centar za istraživačko novinarstvo Nezavisnog udruženja novinara Srbije