Novice

TEŽAK TERET: Duga „ljubav“ Amerike prema Grenlandu

TEŽAK TERET: Duga „ljubav“ Amerike prema Grenlandu

„Ne možeš samo kupiti otok ili narod. To zvuči kao nešto iz ere ropstva i kolonijalizma”, požalila se Else Mathiesen kada je u ljeto 2019. godine Donald Trump prvi puta pustio „balon“ o kupovini Grenlanda. U međuvremenu, Trump je jedne izbore izgubio, pa lani opet pobijedio. Time je uslijedio i nastavak priče o kupovini najvećeg autonomnog teritorija Danske. Ovoga puta, čini se, u puno ozbiljnijem tonu. Samo Trumpovo virkanje u izlog za koji nismo ni znali da postoji, ali i način na koji je najavio pretenzije, stubokom je uzdrmao međunarodne odnose. Što zbog samog čina, što zbog načina. Međutim, aktualni američki predsjednik nije ni prvi ni jedini stanovnik Bijele kuće koji se kolonijalnim metodama htio domoći „ledenog spavača“ na sjeveru Zemlje. Uostalom, SAD i Danska imaju stoljetnu povijest nekretninskih poslova u kojima su za zlatne poluge mijenjali otoke i ljude i to desetljećima nakon završetka ere ropstva.
RIJEKA UZ STUDENTE SRBIJE: „Glas podrške za bolju budućnost svih nas“

RIJEKA UZ STUDENTE SRBIJE: „Glas podrške za bolju budućnost svih nas“

Mirni skup podrške i solidarnosti sa studentima u Srbiji, koji se već mjesecima bore protiv korupcije, nekompetencije i autoritarnosti režima Aleksandra Vučića, održat će se u četvrtak s početkom u 17 sati na riječkom Korzu, ispred Radio Rijeke. Studentske blokade fakulteta, potaknute padom nadstrešnice na željezničkom kolodvoru u Novom Sadu, 1. studenog 2024. godine, koja je usmrtila 15 ljudi, razvile su se u masovne prosvjede kojima su se priključile stotine tisuća građana širom Srbije tražeći odgovornost za ovu tragediju. Najveći su to studentski prosvjedi na ovim prostorima od 1968. godine. U Rijeci su studenti tamošnjeg Filozofskog fakulteta, kao prvi u Hrvatskoj, još 13. prosinca prošle godine organizirali prosvjed podrške studentima u Srbiji, dok sutrašnju, novu akciju podrške u tom gradu organiziraju Studentski zbor Sveučilišta u Rijeci i Udruga studentica i studenata Kulturologije Filozofskog fakulteta u Rijeci.
TIŠINA POSLE TEOFILA: Prkos do poslednje reči

TIŠINA POSLE TEOFILA: Prkos do poslednje reči

U svojim knjigama i novinskim esejima Teofil Pančić (1965. - 2025.) ispisao je bar nekoliko autobiografskih romana. Mogao je još i više, jer materijala ima napretek. Teofilov život bio je, blago rečeno, nesvakidašnji, i u njemu je na neki način sublimirana istorija ovih naših prostora u proteklih četrdeset i kusur godina. Njegova životna energija je bila takva da je hladno mogao da bude na više mesta istovremeno, protiveći se zakonima fizike i gravitaciji. Njegova ličnost je bila džinovski osobena, drugačija od svega što je viđeno u istoriji čovečanstva, da bi se samo o tome mogao napisati 12-tomni roman. Interesovanja su mu tako široka i opet iznenađujuća – eto prilike za bar još koje kapitalno štivo. Preminuo je u šezdesetoj, ali je živeo, brat bratu, nekoliko vekova, kroz sve one okeane pročitanih knjiga, odgledanih filmova i pozorišnih predstava. Nije umro jedan čovek nego mnogo njih.
PRIJE I POSLIJE: Primjeri koji pokazuju da gradovi po mjeri čovjeka nisu nedostižna utopija

PRIJE I POSLIJE: Primjeri koji pokazuju da gradovi po mjeri čovjeka nisu nedostižna utopija

Nedavno smo na ovom mjestu predstavili primjere dobre urbanističke prakse “ponovnog osvajanja” gradskih prostora za pješake i bicikliste kroz usporedbu fotografija gradova prije intervencija i poslije njih. Ovim tekstom ćemo nastaviti započeto te vam predočiti još neke slikovite primjere transformacije svjetskih gradova koje često biramo kao društveni uzor. Planeri širom svijeta, naime, uviđaju kako je podređivanje svih funkcija grada automobilskom prometu bila velika pogreška, i na razne načine pokušavaju u fokus staviti ljude, a ne automobile. Gradovi po mjeri čovjeka nisu neka nedostižna utopija, kako ćemo vidjeti kroz primjere uspješnih inicijativa u raznim gradovima. Potrebna je volja i vizija za korjenite promjene, često usprkos prvotnom žestokom protivljenju javnosti. Zagreb je, primjerice, prepun potencijala, a inspiraciju možemo crpiti iz nekih od sljedećih primjera.
FOTO: Kako objasniti da je isti proizvod ovoliko skuplji u Hrvatskoj nego u Sloveniji?

FOTO: Kako objasniti da je isti proizvod ovoliko skuplji u Hrvatskoj nego u Sloveniji?

Već drugi petak zaredom građani diljem Hrvatske odlučno poručuju trgovačkim lancima: "Dosta je!" Bojkot trgovina, kao odgovor na uporno divljanje cijena, ovog se tjedna proširio i na susjedne zemlje – BiH, Srbiju i Crnu Goru. Rezultati ovotjedne prosvjedne akcije u Hrvatskoj nešto su slabiji nego li su bili tjedan ranije. No, iako je odaziv bio manji, bojkot je ipak dovoljna prijetnja da "prisili" brojne trgovačke lance da najave "zamrzavanje cijena" za veliki broj proizvoda. Naš čitatelj iz Samobora poslao nam je dvije fotografije i potvrdio teoriju o preskupoj Hrvatskoj. Na dan bojkota u Hrvatskoj zaputio se u petnaestak kilometara udaljene Brežice u Sloveniji. U tamošnjem Lidlu je naišao na čokoladne praline njemačkog proizvođača po cijeni od 2,39 eura. Budući da taj proizvod redovito kupuje, nije mu promakla činjenica da se isti taj paketić čokoladica u samoborskom Lidlu ima bitno drugačiju cijenu.

Arhiva

D&K

UPOZORENJE: Demoni demokracije

UPOZORENJE: Demoni demokracije

"Unatoč niskoj intelektualnoj razini desničarskih pokreta, ne treba ih podcjenjivati budući da se služe propagandom koja može osvojiti ljude. Propaganda predstavlja bit politike tih pokreta koji operiraju racionalnim sredstvima kako bi postigli iracionalne ciljeve. Takve pokrete karakteriziraju autoritarne osobnosti koje pokušavaju pridobiti simpatizere antidemokratskim stavovima, reakcionarnom kulturom i provincijalizacijom društva. Oni manipuliraju istinom, tako što ju stavljaju u službu neistine, zastrašuju društvo imaginarnim neprijateljima, a i kada ukazuju na objektivne probleme društva, služe se pseudoznanošću i različitim trikovima kako bi zaveli ljude" pisao je svojedobno njemački filozof Theodor Adorno. S njegovih pleća pak Bojić primjećuje koliko, i zbog čega je i danas aktualan.
SVI KRALJEVI KONJI / NOĆ: Odraz predvečerja revolucionarne '68.

SVI KRALJEVI KONJI / NOĆ: Odraz predvečerja revolucionarne '68.

Šačica intelektualaca okupljenih u Situacionističku internacionalu između 1957. i 1972. godine nastojala je zaista živjeti ono što su "šezdesetosmaši" artikulirali svojim revolucionarnim zahtjevom "budite realni, tražite nemoguće". Nasljedujući Letrističku internacionalu i Međunarodni pokret za imagistički Bauhaus, situacionisti su na zasadama letrizma, nadrealizma, dadaizma i marksizma oblikovali jak kritički pogled na suvremeni kapitalizam, posebno problematizirajući središnju ulogu potrošnje u čovjekovoj svakodnevici i naglašavajući političnost privatnog života. Najprepoznatljiviji doprinos pokreta i dalje je slavno djelo "Društvo spektakla" ("La société du spectacle") Guya Deborda iz 1967. godine, svojevrsna dijagnoza zarobljenosti društva u odnosima posredovanim slikama, gdje je privid preuzeo primat nad neposrednom stvarnošću.
INTERVJU - STANLEY GAZEMBA: „Radije bih da moji susjedi ne znaju da sam pisac“

INTERVJU - STANLEY GAZEMBA: „Radije bih da moji susjedi ne znaju da sam pisac“

"Afrikanac uglavnom živi za trenutak, a to ima veze s klimom. Osim na južnom kraju Afrike, nijedno drugo mjesto ne poznaje zimu ili ljeto - to su vrlo strani pojmovi koji su nas često zbunjivali kad smo ih čitali u udžbenicima geografije u osnovnoj školi. Tradicionalno su Afrikanci imali vrlo opušteni pristup konceptu vremena. Mjerili su svoju godinu prema sezonama, a ne prema zapadnom kalendaru. Bijeli misionari su uveli te stvari. Prije toga Afrikanac je mjerio svoje bogatstvo u stoci koju je posjedovao, ženama, djeci i tako dalje. Pojmovi poput mjerenja bogatstva u dionicama koje posjedujete u nekoj tvrtki ili koliko novca imate na banci pojavili su se tek nedavno. U suštini, koncept modernog bankarstva uveo je kolonizator. Postoje ljudi u unutrašnjim selima koji još uvijek mjere svoje bogatstvo u stoci i prakticiraju robnu razmjenu", kaže u razgovoru za Lupigu nagrađivani kenijski pisac Stanley Gazemba.
U VIHORU MRŽNJE: Osvrt na knjigu „Alija. Ulema ili balija“

U VIHORU MRŽNJE: Osvrt na knjigu „Alija. Ulema ili balija“

Problem je u tome što se Kecmanović i Tanasković suštinski ne bave Alijom Izetbegovićem. Oni kroz Izetbegovića slikaju cijeli jedan narod. Na više mjesta autori tvrde da stav koji pripisuju Izetbegoviću podržava svaki (podvukao N.N.) prosječni Bošnjak, bez pojašnjenja šta je prosječni, ispodprosječni ili natprosječni Bošnjak i na kojem uzorku ispitanika temelje takve tvrdnje. Bez bilo kakve zadrške operiše se pojmom kolektivne krivice Bošnjaka i Hrvata za zločine nad Srbima u Drugom svjetskom ratu koja se za Kecmanovića i Tanaskovića, očigledno, nasljeđuje i prenosi sa generacije na generaciju. Kecmanović i Tanasković reproduciraju i niz stereotipa i predrasuda o Bošnjacima, od otpadništva od hrišćanstva, političkog kameleonizma, istočnjačke prepredenosti, varljivih očiju ... Bosna je za Kecmanovića i Tanaskovića "tamni vilajet" gdje je suživot nemoguć, a mir je samo pauza između dva klanja, dugo kretanje između klanja i oranja ...
BILJEŽNICA ROBIJA K.: Ante i Mate

BILJEŽNICA ROBIJA K.: Ante i Mate

Ja i moj drug Dino sidimo na zidiću iza škole priko velikog odmora. Onda do nas dolaze dvoje barbi. Prvi barba mene pita: „Alo, malac, jesil ti Robi?“ Ja kažem: „Jesan!“ Drugi barba pita Dina: „A koji si ti?“ Dino kaže: „Dino!“ Onda ja barbe pitam: „A koji ste vi?“ Prvi barba kaže: „Mi smo Ante i Mate iz ustaške tajne službe!“ Tu meni i Dinu uleti zbunjoza. Dino pita: „Koja je to ustaška tajna služba?“ Ante kaže: „E pa ne mogu ti reć kad je tajna, klipsone! Jesil ikad čuja da neka tajna služba ide okolo i govori koja je?“ Dino kaže: „A nisan…“ Mate kaže: „Okej, to smo rješili! Nego, Robi, jel ti štancaš onu bilježnicu?“ Ja pitam: „Koju bilježnicu?“ Ante kaže: „Bilježnicu Robija K. šta izlazi na beogradskon Peščaniku!“ Meni uleti čudilo: „Šta je to beogradski Peščanik?“ Mate kaže: „Aj nemoj se pravit tudum, malac! Zna se da sve šta ti se događa isti sekund izlazi na beogradskon Peščaniku, u bilježnici Robija K.!“ Ja kažem: „Neam blage, čoviče…“

Arhiva

Lupiga TV

PALO LIŠĆE: Romantična priča Akija Kaurismäkija koja ne liči ni na jednu drugu

PALO LIŠĆE: Romantična priča Akija Kaurismäkija koja ne liči ni na jednu drugu

Slavni režiser i scenarista Aki Kaurismäki svojim zadnjim filmom „Palo lišće“ („Fallen Leaves“), iz 2023. godine, ponovo nas vodi u državu koja je proglašena zemljom u kojoj su ljudi najsrećniji – Finsku. Kaurismäki, dobitnik specijalne nagrade žirija na 76. Međunarodnom filmskom festivalu u Cannesu, donosi sve što poznajemo kod finskog majstora, s tim što je tu i nešto novo, sveže i nostalgično. Upoznaćemo dvoje usamljenih ljudi koji će se slučajno sresti i razviti simpatije jedno prema drugom. Helsinki, Finska. Grad je prazan, mračan i tih. Sudbina ukršta puteve dvoje samotnih pripadnika niže radničke klase. Ansa radi u supermarketu, ali ubrzo dobija otkaz jer je uhvaćena kako u torbu stavlja paketić sira sa isteklim rokom. Zatim pronalazi sve gore poslove, prvo kao pomoćnica u sumnjivom baru, a onda kada vlasnika uhapse baš na dan za isplatu plate, i u fabrici. Ona se, dakle, za svoje mesto pod suncem bori radom, strpljenjem i upornošću.
TOP 10: Ovo su mi najbolje serije u 2024. godini

TOP 10: Ovo su mi najbolje serije u 2024. godini

Je li zlatnom dobu televizije došao kraj? Dok sam prethodnih godina za ovakvu listu morala birati između dvadesetak odličnih kandidata, ovaj put sam jedva uspjela “skrpati” njih deset. Možda je stvar u tome što streaming servisi stežu remen i manje je vjerojatno da će zanimljivi ili “hrabriji” scenariji dobiti zeleno svijetlo, a možda se, pak, kreativci ipak vraćaju filmu, nakon što su dugi niz godina sve više gravitirali televiziji. Još jedna stvar koju vrijedi istaknuti je to da je konsenzus publike (a i kritike) oko “must see” serija sve tanji. Preplavljeni smo sadržajem i sve je manje serija za koje nam se čini da ih “svi gledaju”. Izgubljeni smo i izolirani u personaliziranim mjehurićima Netflixovog algoritma. Možda je u takvim uvjetima i lakše raditi ovakvu listu koja nikako ne pretendira da bude objektivna, nego samo da bude pomoć u navigiranju sadržajima kojima nas zatrpavaju streaming platforme.
POTPUNI NEZNANAC: Bob Dylan na filmu - genij s greškom ili vječna nepoznanica?

POTPUNI NEZNANAC: Bob Dylan na filmu - genij s greškom ili vječna nepoznanica?

Teško da je Bob Dylan neki slabopoznat opskuran lik o kojem se nije već dosta govorilo u javnosti i umjetnosti, pa tako i na filmu. Ipak se tu radi o svestranom umjetniku koji je redefinirao glazbene žanrove „elektrificirajući” američki folk, strasnom crtaču i Nobelovom nagradom ovjenčanom književniku uvijek spremnom na provokaciju i kontroverzu. Ono što je počelo s glazbenom revolucijom koja je koju godinu kasnije pokrenula hippie pokret, nastavilo se s idejom beskrajne turneje (u okviru koje je u nekoliko navrata posjetio i gradove u regiji) i završilo s ignoriranjem ceremonije dodjele Nobelove nagrade. Na filmu, pak, možemo ga se sjetiti kao glumca u ulozi „kaubojskog barda” kod Sama Peckinpaha u „Pat Garrett and Billy the Kid“ (1973), protagonista stavljenog u širi društveni kontekst kod Scorsesea u „No Direction Home“ (2005) i „Rolling Thunder Revue“ (2019).
BISKUPICA KOJA JE NALJUTILA TRUMPA: „Cilj mi je bio podsjetiti nas na ljudskost“

BISKUPICA KOJA JE NALJUTILA TRUMPA: „Cilj mi je bio podsjetiti nas na ljudskost“

„Moja odgovornost toga jutra bila je moliti se s nacijom za jedinstvo. I dok sam razmišljala o temeljima jedinstva, željela sam naglasiti poštivanje časti i dostojanstva svakog ljudskog bića, poštenje i poniznost. Također sam shvatila da jedinstvo zahtijeva jednu razinu milosrđa – milosrđa, suosjećanja i razumijevanja. Znajući da su mnogi ljudi u našoj zemlji trenutno vrlo uplašeni, željela sam iskoristiti priliku, u kontekstu zagovaranja jedinstva, da kažem kako trebamo svakoga tretirati s dostojanstvom i milosrđem. Pokušavala sam se suprotstaviti narativu koji izaziva podjele i polarizaciju, i nanosi štetu stvarnim ljudima”, rekla je biskupica Mariann Edgar Budde, koju je zbog njene propovijedi, napao američki predsjednik Donald Trump nazvavši je "radikalnom ljevičarskom mrziteljicom Trumpa", dok je republikanski kongresmen Mike Collins predložio da se i nju deportira.
KAO OTOK U OLUJNOM MORU: Rastafarijanska utopija u Etiopiji

KAO OTOK U OLUJNOM MORU: Rastafarijanska utopija u Etiopiji

Tih je mjeseci u Etiopiji vladalo izvanredno stanje i na svakog se stranca gledalo sa sumnjom. Rat na sjeveru se širio, pa su gotovo svi stranci napustili zemlju, a oni koji su ostali i govorili, čak i najtiše, protiv vojnog narativa, bili bi označeni kao špijuni. Ksenofobija je također stigla na jug, u Šašamene. Jedan krivi korak poput vađenja fotoaparata ili snimača zvuka na ulici, smjesta bi izazvao poglede nepovjerenje. Neki čovjek preko puta odmah se uhvatio svog telefona i krenuo nazivati broj samo njemu znan. Agenti bi se rado nasladili s nekim tko krivo izvještava o njihovoj zemlji. Mediji su, naime, donedavnog miljenika zapada, premijera Abiyja Ahmeda, inače nekadašnjeg dobitnika Nobelove nagrade za mir, počeli nazivati sudionikom u genocidu. Njegovom se establišmentu to nije dopalo, a oni koji su izvještavali bivali su označeni jednostavnom riječju „farang“, odnosno stranac.

Arhiva

Misao dana

“Plašljiv prijatelj je strašniji od neprijatelja, jer neprijatelja se bojiš, a u prijatelja se uzdaš”

Lav Nikolajevič Tolstoj (1828 - 1910)

Anketa

Varga je otkazao tulum jer je shvatio da:

Kolumne

  1. U VIHORU MRŽNJE: Osvrt na knjigu „Alija. Ulema ili balija“

    04.02.2025.

    Nedžad Novalić

    U VIHORU MRŽNJE: Osvrt na knjigu „Alija. Ulema ili balija“

  2. POSLANICA LANE BOBIĆ: Metode režima nasilja

    02.02.2025.

    Lana Bobić

    POSLANICA LANE BOBIĆ: Metode režima nasilja

  3. OD 0 DO CILJA: Kako sam na Fejsu skupio novac za štampanje knjige i kako su me kritizirali zbog toga?

    30.01.2025.

    Srđan Puhalo

    OD 0 DO CILJA: Kako sam na Fejsu skupio novac za štampanje knjige i kako su me kritizirali zbog toga?

Lupiga predstavlja: Priče iz zagrebnog života

E-ciklopedija

  1. Povijesni put Hitlerove 'klonje'
  2. Yugo - urbana legenda
  3. Freedom Theatre (Teatar slobode)
  4. Japanske čestitke i razglednice
  5. Russellov čajnik

Recepti

  1. Domaći sok od bazge
  2. Burek (bosanski) za 1 odraslu osobu
  3. Drugačija svinjska jetrica
  4. Bosanska pogača
  5. Piletina u košuljici od sezama
Projekt se provodi uz pomoć:
Ministarstvo kulture Republike Hrvatske Agencija za elektroničke medije Grad Zagreb
Medijski partneri: Balkan Insight - Balkanska tranziciona pravda CINS - Centar za istraživačko novinarstvo Nezavisnog udruženja novinara Srbije