Novice

NEDIM SEJDINOVIĆ: „Zalajmo usred noći, bez ikakvog razloga. Izgrebimo fotelju do neprepoznatljivosti.“

NEDIM SEJDINOVIĆ: „Zalajmo usred noći, bez ikakvog razloga. Izgrebimo fotelju do neprepoznatljivosti.“

„Knjige ne bi bilo da nisam na jednom internetskom portalu objavio nekoliko svojih pjesama, koje nikada inače ne bih objavio da prethodno nisam popio čašicu-dve kajsijevače. Ne bi je bilo ni da je kajsijevača bila boljeg kvaliteta“, kaže novosadski novinar, Lupigin suradnik i publicist Nedim Sejdinović, a odnedavno i pjesnik, kojem je prošlog mjeseca objavljena knjiga pjesama „Zapratite me za još korisnih informacija“ u izdanju zeničke kuće Vrijeme. Tim povodom je sa Sejdinovićem za sarajevsko Oslobođenje razgovarao Đorđe Krajišnik. "Životinje su junaci mnogih umetničkih dela, ali pred njima je tek svetla budućnost. Pošto su se u umetnosti, kao i u životu, ljudski likovi odavno istrošili, potpuno su predvidljivi. Menjajmo perspektive. Parodirajmo i izokrećimo stvarnost, pravimo iznenadne pokrete i izlete", govori Sejdinović.
TIŠINA I SUZE: Moj Split nikad nije bio ovako tih

TIŠINA I SUZE: Moj Split nikad nije bio ovako tih

Nikada koliko pamtim u Splitu nije bilo ovoliko tišine. Posebno u mom kvartu. Nitko, naravno, nije proglasio dan žalosti, ali Splitu ionako nitko ni ne treba. Ljudi, posebno moji susjedi, ovih dana su tihi. Kao da su se uvukli u sebe. Kao da je taj nesretni nož proparao sve nas zajedno. Tuga. Ne postoje riječi kojima mogu opisati ovakvu tugu. Bilo je rata, bilo je krvi i smrti, bilo je užasa za tri života u ovom jednom mojem, ali ovo mi baš teško pada. Duša me boli, a duša kad boli osjećaš to pod rebrima. Kada god se ugasi jedan mladi život stisne ti se oko srca. Nikada ljudi koje znam ili ne znam nisu prolazili pored mene stisnuti u sebe kao da se ispričavaju što su izašli van. Tuga je najbolja riječ, iako nije ni to. Ovaj osjećaj je puno dublji. Puno gori od tuge same. Dišeš, a kao da nemaš zraka.
ODGOVOR DRAGANU MARKOVINI: Pakovićevu predstavu zabranili ste ti i direktori mostarskih kazališta!

ODGOVOR DRAGANU MARKOVINI: Pakovićevu predstavu zabranili ste ti i direktori mostarskih kazališta!

Otkud sad u svemu tome hrvatski nacionalizam, otkud ja među nacionalistima i otkud navodna moja poruka o "zločestim Bošnjacima"? Da je bio pametan pa me pitao zašto smatram da je predstava zabranjena, ja se zločestih Bošnjaka ne bih sjetio. Rekao bih mu da je neozbiljan i da redovno gura nos tamo gdje mu nije mjesto, što je jednom moralo doći na naplatu. Rekao bih mu to fino, u rukavicama, jer želim biti pristojan čovjek i jer sam njega smatrao pristojnim čovjekom. Rekao bih mu da sam zaključio, prema svemu što sam vidio i što znam, da predstavu ne zabranjuju zločesti Bošnjaci, nego je zabranjuju Dragan Markovina i direktori pozorišta koje je upregnuo u svoju ideju. Nacionalizam i priču o zločestim Bošnjacima Markovina je pustio kao dimnu zavjesu, čime sam naročito razočaran, jer sam naivno vjerovao da se iza te zavjese skrivaju isključivo hulje, a Dragana Markovinu nisam smatrao huljom.
PUT KA UNIŠTENJU NJEMAČKE: Je li realizacija „tajnog master-plana“ ekstremne desnice uopće moguća?

PUT KA UNIŠTENJU NJEMAČKE: Je li realizacija „tajnog master-plana“ ekstremne desnice uopće moguća?

Njemačka javnost se ne stišava nakon što su novinari istraživačke redakcije Correctiv iz Essena, prošli mjesec ekskluzivno objavili članak o tajnom sastanku članova stranke Alternativa za Njemačku (AfD) s njihovim partnerima. Na sastanku se diskutiralo o takozvanom „tajnom master-planu“ koji bi podrazumijevao progon doseljenika iz Njemačke, bez obzira imali državljanstvo ili ne, pa se tako plan odnosi i na one koji su pomagali u radu s migrantima ili su migrantskog porijekla. A o tome da li je realizacija navedenog master-plana moguća, razgovarali smo s iskusnom njemačkom novinarkom hrvatskog porijekla Doris Akrap, urednicom i kolumnisticom dnevnih novina Taz iz Berlina. "Kroz ovu kampanju oni zapravo samo šire strah da će to napraviti, a kada poslušate taj plan, o kojem govore godinama, on je totalno nelogičan“, ističe naša sugovornica.
STIŽE TRENUTAK ISTINE ZA JULIANA ASSANGEA: I ulog je visok

STIŽE TRENUTAK ISTINE ZA JULIANA ASSANGEA: I ulog je visok

Prođite ovih dana pored Kraljevskog suda pravde u Londonu i primijetit ćete grupice ljudi s transparentima koji dijele letke o slučaju kojim se ovaj sud trenutačno bavi. U utorak će ih biti još više, spremni obznaniti svoje stavove o tom slučaju s reperkusijama za novinarstvo na globalnoj razini. Unutra, u prepunoj sudnici, dva suca Vrhovnog suda donijet će odluku o tome treba li ili ne, osnivač WikiLeaksa Julian Assange, iz strogo čuvanog zatvora u Belamarshu biti prebačen u SAD, gdje ga čeka suđenje za 18 kaznenih djela za koja je osumnjičen u vezi s ulogom koju je navodno imao u pribavljanju i otkrivanju dokumenata s oznakom službene tajne. Uz pojedinosti djelovanja SAD-a u Iraku i Afganistanu, uključujući i one vezane uz napade na civilno stanovništvo, ti su dokumenti razotkrili i postupanja američke vojske sa zatvorenicima u Guantanamu te njezine veze s prikrivenim djelovanjima na Srednjem istoku.

Arhiva

D&K

DUNI VJETRE: Čudna smrada od Mostara grada

DUNI VJETRE: Čudna smrada od Mostara grada

Za ovu priču nije toliko važno, ali ako nekoga zanima J.P. Parkovi su se bavili isključivo hrvatskim smećem, a J.P. Komunalno bošnjačkim. Srpskim smećem su se bavile oba preduzeća. Elem, poenta je nešto drugo. Ovaj civilizacijski skok ujedinjenja dva komunalna preduzeća u Mostaru se dešava 29 godina nakon rata. Toliko je vremena moralo da prođe da bi bošnjački i hrvatski političari skontali da im je efikasnije i isplativije da naprave jedno preduzeće, umjesto dva. Toliko im je vremena trebalo da skontaju da se smeće ne dijeli po etničkoj pripadnosti, već s obzirom na mogućnost recikliranja. Toliko im je vremena trebalo da skontaju da dva etnički čista komunalna preduzeća šire neviđeni smrad mostarskom kotlinom. Opet, možda ovdje nije riječ o prevazilaženju etničkog ili vjerskog, već je ponestalo para. Vrag ili šejtan bi ga znao.
THE ALIBOR: Vrijeme je da Knin počnete pamtiti po nečemu drugom

THE ALIBOR: Vrijeme je da Knin počnete pamtiti po nečemu drugom

Kad se spomene Knin, obično se pomisli na mračnu stranu njegove nedavne prošlosti. Ali, ne mora uvijek biti tako. U tom “kraljevskom” Kninu, bio je jednom jedan rokenrol. Posljednji dobar album u prilično bogatoj kninskoj muzičkoj povijesti, bio je Machine Gun – „Put za Nakovo“. Taj je album izašao u izdanju Slušaj najglasnije, izdavačke kuće Zdenka Franjića. Dakle, između dva dobra muzička albuma nastala u Kninu, prošlo je 35 godina. Mnogo je to godina. Zato je ovaj uradak The Alibora u trenutku kada Knin opet tuku predrasude sa svih strana, oštar odgovor duha i kreativnosti. Radi se o najznačajnijem muzičkom imenu postolujnog Knina u moru pokušaja revitaliziranja nekadašnje scene. Album „Stvari s izleta“ je odlično odsviran, savremen, moderan gitarski album koji ne pati od klišeja prangijanja ili duhova prošlosti. Štaviše. U pitanju je jako prijatan album.
LEKSIKON MARKA TOMAŠA: Glogov kolac za Gogolja

LEKSIKON MARKA TOMAŠA: Glogov kolac za Gogolja

Gogolj ne opisuje posprdno tek „gladne Moskalje“. Humor u ovoj knjizi je zasnovan na etničkim i rodnim stereotipima onog vremena. Ljasi su Poljaci koje slobodni kozaci mogu išamarati usred pijanog bunila. Cigani su ukoljice i prevaranti. Židovi trgovci i ugostitelji koji redovito varaju i zakidaju svoje mušterije. Žene su ili oštrokondže koje gotovo jašu krotke muževe ili pak polulude, tihe, uz peć stisnute jadnice. Gogolj, naravno, ne štedi ni tzv. slobodne kozake koje redom opisuje kao pijanice koje su kuražne tek kad se pijani skupe na gomilu a inače prežu od najmanjeg šušnja u noći. Sve ih skupa, kroz cijelu knjigu, povezuje „nečastivi“ kojeg krive za sve svinjarije koje svi skupa čine. Da li bi se danas, u ovom propisanom, politički korektnom, ali tupom svijetu u kojemu je razmišljanje krimen, itko usudio objaviti knjigu kakva je „Soročinski sajam“ jer vrvi nekorektnim stereotipima s pomoću kojih Gogolj izvrgava ruglu kompletno tadašnje društvo.
TADIJA ČALUKOVIĆ, BEOGRAĐANIN NA STUDIJU U ZAGREBU: „Duh pobune je i više nego važan“

TADIJA ČALUKOVIĆ, BEOGRAĐANIN NA STUDIJU U ZAGREBU: „Duh pobune je i više nego važan“

"Prija mi borba, iako ona uvek nosi cenu, ali je eliksir za dostojanstvo. A dostojanstva nema ako ne promišljate kritički događaje, pojave i anomalije koje vas okružuju i diktiraju kontekst u kojem se kao građanin ili kao umetnik izražavate. Duh pobune je i više nego važan, ali nažalost, moja generacija sazreva u jednoj društveno-političkoj fazi kada na nas pada balast velikih razočaranja iz prošlosti i sve to dok se pred našim očima odigrava teatralna smrt svih ideala", kaže u razgovoru za Lupigu Tadija Čaluković, mladi Beograđanin koji već treću godinu studira u Zagrebu na Odsjeku dramaturgije Akademije dramskih umjetnosti. Već kao šesnaestogodišnjak, 2018. godine, Tadija je objavio svoj prvi i odmah vrlo zapaženi roman, „Mutant u vozu“, a lani mu je u izdanju Nove poetike objavljena nova knjiga „bukvalno. otprilike.“. Radi se o vrlo poduzetnoj osobi s brojnim interesima, koja intenzivno, a vidjet ćete to uskoro i sami, promišlja stvari oko sebe.
LUPA – STVARI POD POVEĆALOM: Upoznajte portal fokusiran na provjeru činjenica

LUPA – STVARI POD POVEĆALOM: Upoznajte portal fokusiran na provjeru činjenica

Draga publiko, bit ćemo kratki: naša udruga započela je s projektom Lupa! U pitanju je poseban segment Lupiginog rada fokusiran na provjeru činjenica, ocjenu točnosti, dekonstrukciju mitova i teorija zavjere, upozoravanje na online prevare i manipulacije, prokazivanje netočnih revizionističkih tvrdnji koje se tiču naše povijesti ... U eri informiranja putem društvenih mreža, koje su glavni poligon za distribuciju fantastičnih informacija o svijetu koji nas okružuje, ukazivanje na netočnosti, prevare, laži i manipulacije smatramo jednim od važnih zadataka odgovornog novinarstva. Za kraj valja naglasiti da Lupa pritom neće raspolagati nikakvim dodatnim ovlastima, osim onih što ih podrazumijeva novinarska struka. Odgovorit ćemo utemeljenim činjenicama, a na čitateljima i čitateljicama, dakako, ostaje da odluče kome i čemu će pokloniti svoje povjerenje.

Arhiva

Lupiga TV

TOMISLAV TOMAŠEVIĆ: „Zagreb je podinvestiran i raspada se po šavovima“

TOMISLAV TOMAŠEVIĆ: „Zagreb je podinvestiran i raspada se po šavovima“

"Grad je oštećen u potresu, imamo ogromne troškove koji su izvanredni i proračun od dvije milijarde eura nije dovoljan za sve što Zagreb treba. Grad je podinvestiran, grad se - ajmo reć' to - raspada po šavovima ..." - ovim riječima je stanje u Zagrebu opisao zagrebački gradonačelnik Tomislav Tomašević gostujući u emisiji Zavidavanje, koja je emitirana na YouTube kanalu VIDA TV. Tomašević je ovom prilikom pojasnio i detalj sporazuma s nadbiskupijom i državom, koji je bio potreban da bi se moglo krenuti u realizaciju jednog od velikih gradskih projekata, a to je gradnja novog stadiona na Maksimiru. Ispričao je, također, i kako je došlo do propusta kad je u pitanju doček hrvatske reprezentacije u vaterpolu nakon osvajanja svjetskog zlata, a na pitanje viče li na podređene zbog takvih propusta priznao je da mu se katkad omakne i takvo što.
OVAKO JE GOVORIO MILJENKO SMOJE: „Split, sam za sebe ... on nije ništa“

OVAKO JE GOVORIO MILJENKO SMOJE: „Split, sam za sebe ... on nije ništa“

Možda i posljednji televizijski intervju, Miljenko Smoje dao je splitskoj Sarajki Selmi Katunarić, kako sama kaže, „baš zato jer je furešta”. Intervju je emitiran na Televiziji Marjan u sklopu emisije od četiri dijela „Šta je Splićanin”. U objavi videa, Katunarić navodi kako je riječ o o materijalu snimanom šest godina prije smrti Miljenka Smoje 1989. godine. Splitski kroničar kroz intervju prolazi klasični repertoar pojmova iz "splitologije" i dalmatinskog života. No, ni te 1989. ne boji se plivati protiv struje pa nas podsjeća i zašto ga ni danas, gotovo 30 godina od smrti, neki ne trpe. Da je Smoje bio ispred svog vremena potvrđuje i činjenica kako se u intervjuu uživo mogao baviti "fact chekingom" dok traži stare fotografije Hajdukovih prvotimaca sa šahovnicom na prsima:.„Sad su bile ove peticije... Oćemo skinit zvizdu, nećemo skinit zvizdu"
GORAN BOGDAN U ZAVIDAVANJU: „Nisam bio svjestan razmjera kladioničarske pošasti“

GORAN BOGDAN U ZAVIDAVANJU: „Nisam bio svjestan razmjera kladioničarske pošasti“

Pri ovom gostovanju Bogdan je govorio o svom djetinjstvu u Hercegovini i dolasku u Zagreb, o okusima njegovog djetinjstva, pri čemu se našalio da bi s bijelim lukom bio spreman pojesti i - govno. U glumu se, kaže, zaljubio još kao dječak, radeći sa četrnaest godina u videoteci. Po dolasku u Zagreb počeo je glumiti u amaterskim kazalištima, završio ekonomski fakultet, a onda se prijavio na Akademiju dramskih umjetnosti u Zagrebu. Govorio je o svojim ulogama i glumačkim transformacijama, naročito o ulozi Mustafe Golubića u seriji "Senke nad Balkanom". Golubićeva biografija ga je, kaže fascinirala, a proučavajući ovog revolucionara i agenta NKVD-a shvatio je da je osnovna crta njegovog karaktera bila glad za novim i nepoznatim, odnosno žar s kojim je Golubić gazio kroz život. Također, prisjetio se velikana s kojima je snimao, izdvajajući kao svoje glumačke favorite Ivicu Vidovića, Radu Šerbedžiju i Žarka Lauševića.
YANIS VAROUFAKIS: „Odzvonilo je demokraciji u Europi, jer političari rade za bankare“

YANIS VAROUFAKIS: „Odzvonilo je demokraciji u Europi, jer političari rade za bankare“

„Europska kriza, koja se pogoršava od 2015. godine, produbljuje se sve više i više. Pomak prema desničarskim politikama, fašizmu, rasizmu i ksenofobiji i pokoravanje Europe Washingtonu, NATO-u i Sjedinjenim Američkim Država su jedna priča za sebe“, tako će Yanis Varoufakis, bivši grčki ministar financija, opisati trenutnu geopolitičku i društvenu situaciju u početku video intervjua za Thinkers Forum, međunarodnu nevladinu organizaciju. Smatra da je demokraciji u Europi - odzvonilo. "Ljudi više ne vjeruju, znaju da ih političari lažu. Oni rade u ime bankara. Zamislite da neka strana sila može isključiti svaki bankomat u vašoj zemlji? To je financijski terorizam. To su nama učinili. Medije kontroliraju isti ljudi koji kontroliraju banke, to je jednostavno tako“, govori Varoufakis. Reći će i kako Europom vlada ksenofobija te da nije odjednom počela mržnja prema Arapima, Kinezima i muslimanima.
ZATVORI OČI: U neka normalnija vremena „puknuo“ bi skandal jer ovaj uradak nije filmska vijest godine

ZATVORI OČI: U neka normalnija vremena „puknuo“ bi skandal jer ovaj uradak nije filmska vijest godine

Možda ni u neka normalnija vremena film kao što je „Zatvori oči“ ne bi bio filmska vijest godine, ali bi makar skandal zašto to nije tako podigao dovoljno prašine i potrajao dovoljno dugo. Ovako je prvi dugometražni film legendarnog španjolskog filmaša Victora Ericea nakon tridesetogodišnjeg posta ostao na nivou fusnote koja će možda privući pažnju tek upornijih filmskih sladokusaca. Problem je nastao već u samom procesu selekcije filma za Cannes kada je festival namjerno držao redatelja „u mraku” po pitanju selekcijskog statusa filma i time ga onemogućio da se možda izbori za zvučniju premijeru od one koju je dobio, u relativno novoj, nenatjecateljskoj sekciji Cannes Premieres koja ne garantira nikakvu daljnju festivalsku distribuciju. Redatelj se na koncu nije pojavio na premijeri i umjesto toga je napisao protestni tekst u madridskom dnevniku El Pais.

Arhiva

Misao dana

“Ruzno je promatrati pijanca... a ipak... njegovo odbijanje da prihvati stvarnost ovog svijeta, koliko god to moze biti djetinjasto, prisiljava nas da bolje pogledamo taj svijet i da razmisljamo o motivima zbog kojih smo ga prihvatili”

Wystan Hugh Auden (1907 - 1973)

Anketa

Varga je otkazao tulum jer je shvatio da:

Kolumne

  1. DUNI VJETRE: Čudna smrada od Mostara grada

    28.02.2024.

    Srđan Puhalo

    DUNI VJETRE: Čudna smrada od Mostara grada

  2. LEKSIKON MARKA TOMAŠA: Glogov kolac za Gogolja

    19.02.2024.

    Marko Tomaš

    LEKSIKON MARKA TOMAŠA: Glogov kolac za Gogolja

  3. PROŠLOST JE ČINIO LAKŠOM: Pera Luković - inženjer na privremenom radu u novinarstvu

    13.02.2024.

    Bojan Tončić

    PROŠLOST JE ČINIO LAKŠOM: Pera Luković - inženjer na privremenom radu u novinarstvu

Lupiga predstavlja: Priče iz zagrebnog života

E-ciklopedija

  1. Povijesni put Hitlerove 'klonje'
  2. Yugo - urbana legenda
  3. Freedom Theatre (Teatar slobode)
  4. Japanske čestitke i razglednice
  5. Russellov čajnik

Recepti

  1. Domaći sok od bazge
  2. Burek (bosanski) za 1 odraslu osobu
  3. Drugačija svinjska jetrica
  4. Bosanska pogača
  5. Piletina u košuljici od sezama
Projekt se provodi uz pomoć:
Ministarstvo kulture Republike Hrvatske Agencija za elektroničke medije Grad Zagreb
Medijski partneri: Balkan Insight - Balkanska tranziciona pravda CINS - Centar za istraživačko novinarstvo Nezavisnog udruženja novinara Srbije