Novice

STRAH OD FEMINIZMA: Zašto se emancipirane žene boje pridružiti

STRAH OD FEMINIZMA: Zašto se emancipirane žene boje pridružiti

I dan danas kad čujete ime Milena Jesenská o njoj se govori kao o Kafkinoj prijateljici, a ta žena je prije svega bila velika književnica, novinarka, prevoditeljica, jedna od najvažnijih osobnosti na literarnoj sceni Čehoslovačke za vrijeme tzv. Prve Republike, između dvaju svjetskih ratova i naposljetku antifašistkinja. Bila je aktivna u Antifašističkom pokretu, sudjelovala u izdavanju ilegalnog časopisa. Spašavala je živote češkim vojnicima i desetinama njemačkih i austrijskih Židova od progona nacista, pomagala im u bijegu u emigraciju kao i češkim vojnicima. Uhapsio ju je Gestapo, najprije je odvode u drezdenski zatvor, a kasnije u koncentracijski logor gdje 1944. godine umire. Pola stoljeća kasnije, u travnju 1995. jeruzalemski Memorijalni muzej za židovske žrtve holokausta Yad Vashem dodjeljuje Jesenskoj odlikovanje Pravednik među narodima..
POŠTOVANI GOSPODINE PAUK: Opet ste ispali glupi

POŠTOVANI GOSPODINE PAUK: Opet ste ispali glupi

Vidite poštovani gospodine Pauk, u vezi slučaja o kojem ste napisali svoj post – svoj obol su već dali cijenjeni doktor Hrvoje Tomasović pokazujući koliko je pokvaren, a nakon njega i uzvišeni gospodin Robert Pauletić pokazujući koliko je zao i bestijalan. Vi ste samo pokušali sudjelovati u svemu, a ispali ste užasno, ali užasno glupi. I nije ovo prvi put da ste ispali užasno glupi, ali evo, moramo to istaknuti, ne bi bilo fer da zaobiđem. Možda ste htjeli ispasti hrabri, moćni, zli, pokvareni … ali niste. Samo ste ispali užasno glupi poštovani gospodine Pauk. Izjave Martina Pauka su gnjusne, fašistoidne i zle, a kakav je on čovjek - ne znam, kažu da odijelo ne čini čovjeka, valjda ga čine djela i riječi. Pa sami zaključite. Ako ne smijem s par riječi opisati što ja osobno mislim o ovom biću, valjda barem mogu nabrojati nekoliko njegovih javnih uspješnica.
BORIS DEŽULOVIĆ O SMRTI VLADIMIRA MATIJANIĆA: „Hladne glave vam jebem mater svima“

BORIS DEŽULOVIĆ O SMRTI VLADIMIRA MATIJANIĆA: „Hladne glave vam jebem mater svima“

Danas, nakon dva dana, smiren i hladne glave imam samo jedno pitanje za ministra zdravstva. Dobro, tri. Da je pred hitni infektološki odjel stigla crna limuzina s nadbiskupom Bozanićem, sa svim dijagnozama i simptomima poput Vladinih, da li bi mu rekli da nema potrebe za hospitalizacijom? Da je hitnu pomoć samo jednom, a ne dvanaest puta, zvala supruga premijera Plenkovića, sa svim dijagnozama i simptomima poput Vladinih, da li bi mu rekli da ne treba u bolnicu i da piša u lonac? Da je hitna pomoć nakon tri dana stigla u kuću nekog HDZ-ovog županijskog pročelnika s istim dijagnozama i simptomima poput Vladinih, da li bi mu rekli da nije za bolnicu, preporučili da jede slane štapiće i otišli? Molim, samo kratak odgovor: da ili ne? Ne, ne, vrlo jednostavno: da ili ne?
ZAMKA ZA ARHITEKTE: Zašto je diskvalificirano rješenje za pješački most koje nije nudilo most?

ZAMKA ZA ARHITEKTE: Zašto je diskvalificirano rješenje za pješački most koje nije nudilo most?

Nedavno su objavljeni rezultati projektnog natječaja za izradu idejnog arhitektonskog rješenja Pješačkog mosta na Foši u Trogiru, u provedbi Društva arhitekata Splita (DAS). Od kontroverzi po objavi rezultata: dolazi do burnih reakcija oko pobjedničkog rada, uključujući pismeno ograđivanje jednog od članova žirija, Ive Babića, od takvog izbora, uz odricanje od honorara, a do javnosti dospijeva i vijest da je jedan od radova, koji je tehnička komisija diskvalificirala i prije nego što je došao do žirija, predstavio rješenje bez mosta. Logika podrazumijevanja draga budalama u tome je našla nešto smiješno. Tekst na portalu Dalmacija Danas, primjerice, opremljen je naslovom koji daje pretencioznu uputu čitateljima kako da dožive stvar: "Na natječaj za pješački most poslali rješenje bez mosta pa sad kukaju jer su diskvalificirani..."
ŽIVOTNE BORBE POSVOJITELJA I UDOMITELJA: „Glavni nam je cilj pomoći klincima da postanu ljudi“

ŽIVOTNE BORBE POSVOJITELJA I UDOMITELJA: „Glavni nam je cilj pomoći klincima da postanu ljudi“

"A onda switch - doslovno preko noći. Djeca postanu centar vašeg života i dinamika se promijeni za 180 stupnjeva", riječi su to Ive Šegote koji je sa svojim životnim partnerom Mladenom Kožićem udomio dvoje djece 2020. godine nakon dugogodišnjih sudskih procesa. Hrvatskoj javnosti poznati su po neumornoj borbi, koja je rezultirala s mogućnošću da istospolni parovi u Hrvatskoj mogu zajedno pristupiti procjeni za posvojitelje i ne smiju biti diskriminirani temeljem svoje seksualne orijentacije. Njihova priča odjeknula je u javnosti 2016. godine, kada ih je Ministarstvo obitelji odbilo sa šturim objašnjenjem da "dva muškarca koja su se vjenčala, odnosno sklopila životno partnerstvo, ne mogu biti posvojitelji". Šegota i Kožić su pokrenuli postupak procjene za udomitelje 2017. godine.

Arhiva

D&K

UMJESTO NEKROLOGA: Naš ugašeni feral – Vladimir Matijanić

UMJESTO NEKROLOGA: Naš ugašeni feral – Vladimir Matijanić

Vladajuća hadeovska licemjerna klika i njihovi kriminalni domoljubni pipci; ministri, suci, doktori i ostali egzekutori skloni su, razumijete, tom govnarskom odnosu prema slobodoumnom čovjeku, umrlom ili živom, pa čak i onda kada bi se barem na jedan dan htjeli uvući u kožu minimalne građanske pristojnosti i sve sa tugom u očima, zastavicom na reveru i figom u džepu, pustiti tintu sućuti upućenu poštovanoj obitelji i prijateljima upravo ugašenog ferala – Vladimira Matijanića. Ta prolivena crna tinta je, valjda, taj krajnji doseg, ushićenje i prikrivena radost što je pero istine i pravde stalo na pola nedovršenog teksta, upravo o onima koji se toj smrti danas najviše raduju. Umro je Vladimir Matijanić, glasila je vijest. Poslije smrti Predraga Lucića, Viktor Ivančić je u obraćanju toj sviti, u kolumni pod naslovom "Sućut i druge lakrdije", napisao je sljedeće...
UZ ODLAZAK VLADIMIRA MATIJANIĆA: Ostajemo usamljeniji pred bagrom

UZ ODLAZAK VLADIMIRA MATIJANIĆA: Ostajemo usamljeniji pred bagrom

Smrću velikog novinara Vladimira Matijanića ostali smo bez razornog glasa protiv nepravde, borca za koga smo znali da će umjesto nas i s guštom odraditi svaki prljavi posao. Ovo "prljavi" znači da je uključivao obračun sa šljamom, a ne da je bio nemoralan; naprotiv, bio je iznimno častan. Vlado je društvu radio ogromnu uslugu; bio je novinar-mašina za mljevenje uglednih hulja. Dragocjen arhiv njegovog Facebook profila najbolje svjedoči o čemu se tu radi. Bila je to, ukratko, retorika otpora. Matijanićev odlazak gubitak je za ovo društvo i ovo novinarstvo. Sada smo usamljeniji i nezaštićeniji pred moćnom i pokvarenom bagrom, s većom odgovornosti na nama samima, a bez njegovih kapaciteta. Vlado nam je ostavio formulu novinarskog i ljudskog integriteta. Ona glasi: kičma i podrugljivost. Nepristajanje.
BORIS DEŽULOVIĆ: Zoran Milanović, sakupljač perja

BORIS DEŽULOVIĆ: Zoran Milanović, sakupljač perja

Zašto su onda vrckavom, prčevitom i politički nekorektnom predsjedniku s uma sišli Romi, a ne Židovi? Svakako, ne bi time rekao ni da su Židovi prevaranti, niti da kradu. Osim ukoliko to zaista misli, u kojem se slučaju ispričavam. Ukoliko pak ne misli, zašto to nije rekao? I zašto to nikad neće reći? Zašto tako nešto ne bi rekao niti kad bi ga neki novinar izazvao da – ukoliko ima muda, i ukoliko to zaista „ne širi predrasude i stereotipe“ – jednako tako „bez prenemaganja i ispričavanja“ pozove Hrvate da svoje beskorisne klima-uređaje uvale Židovima? On nikad ne ide u fajt s jačima, i nikad bez podrške hijenske rulje ili sponzora. Njegovi su prirodni neprijatelji feministice, B.a.B.e, ženske udruge, nevladine organizacije, demonstrantice s Vruje, profesori Klasične gimnazije, Njonjo, Jaglac, Pupovac, Bosanci i Romi.
KRATKE CRTICE: Veličina je varljiva roba

KRATKE CRTICE: Veličina je varljiva roba

I odmah se sjetim malonogometnog turnira u mom bivšem mjestu boravka. Jedinstven događaj u cijelome Svijetu. Tri dana i noći bi se non-stop pičila “fuca”. Bez pauze. Krenulo bi se sa 128 ekipa i onda bi se kup sistemom (kao recimo na Vimbldonu) stizalo do kraja takmičenja, do finala. Uporedo sa ovom sportskom manifestacijom jedne godine išla je i nagradna igra. Svaki serijski broj kupljene karte bio je potencijalni dobitnik. Obećane su i bogate nagrade. Prva je bila maketa najnovije vrste automobila (nisam siguran, ali mislim da je u pitanju bio Citroen). Da bi stvar izgledala još ozbiljnije i upečatljivije, ispred ulaza u dvoranu, organizator je parkirao tri prava Citroena u tri različite boje, a na transparentu je pisalo: “PRVA NAGRADA ZA SRETNOG DOBITNIKA - MAKETA AUTA”. I niko nije obraćao pažnju na tu tešku stranu riječ “maketa”.
SVEVIŠNJI OTKRIVA: Zašto splitski ugostitelji neće Splićane nego će zaposliti Nepalce

SVEVIŠNJI OTKRIVA: Zašto splitski ugostitelji neće Splićane nego će zaposliti Nepalce

Splićani? To vam je najveća bagra. Ti ljudi niti imaju časti, niti imaju obraza. Ne želim više Splićane, hoću Nepalce! Tako nas je jučer počastila vodeća medijska kuća u Dalmaciji koja je nebrojeno puta pisala o tome da poslodavci muku muče s pronalaskom novih radnika. A i kad ih nađu, opet problemi. Naime, sve dogovore, rukuju se, radnik obeća ujutro doći na posao i jednostavno se ne pojavi. „Ugostitelji s kojima smo razgovarali“, navodi taj medij, "kažu da imaju poplavu takvih neodgovornih ljudi". Neodgovornih ljudi. Dobro zapamtite tu rečenicu. Ti ljudi, to su vaša djeca, dakle neodgovorna, uobražena, neodgojena. Djeca koja tim moralnim vertikalama, kako navodi taj medij, splitskim ugostiteljima, iz nekih razloga ne pašu. No krenimo dalje, zanimljivo je vjerujte mi.

Arhiva

Lupiga TV

„MINIRANJE“ SKUPOVA: Neki Hrvati jednostavno ne vole kad im se remete „dani ponosa i slave“

„MINIRANJE“ SKUPOVA: Neki Hrvati jednostavno ne vole kad im se remete „dani ponosa i slave“

Ni 27 godina od vojne akcije Oluja, unatoč silnim svjedočanstvima, unatoč i dan danas vidljivim spaljenim kućama, unatoč poimeničnom popisu ljudi koje je ubila Hrvatska vojska i policija za vrijeme Oluje i nakon nje, još uvijek će vas, ukoliko se u ovim danima „ponosa i slava“ drznete upozoriti na to, nazvati „četničkom bandom“. S tim su se u srijedu na Trgu bana Jelačića u Zagrebu susrele aktivistkinje i aktivisti iz nekoliko udruga civilnog društva. Na središnji zagrebački trg stigli su kako bi održali polusatnu antiratnu akciju, kao znak sjećanja na ubijene i protjerane ljude u Oluji. Unatoč ispražnjenom gradu uslijed godišnjih odmora, u vrelo popodne dok su većina prolaznika turisti, oko aktivistkinja i aktivista ubrzo se okupilo nekoliko zapjenjenih muškaraca koji su ih cijelo vrijeme akcije „častili“ raznim psovkama i uvredama.
ŠESTI AUTOBUS: Za nekoliko kopalja bolji film od „Generala“, ali to više govori o „Generalu“ nego o „Šestom autobusu“

ŠESTI AUTOBUS: Za nekoliko kopalja bolji film od „Generala“, ali to više govori o „Generalu“ nego o „Šestom autobusu“

Čini se da na otvorenju Pule mora biti film s nekom velikom nacionalnom temom, pogotovo ako očekujemo da će se tamo pojaviti predsjednik države, bez obzira što je to tradicionalno glavni ili makar prvopotpisani pokrovitelj najvećeg hrvatskog nacionalnog filmskog festivala. Prošlog je puta to bio slučaj s filmom „General“ (2019) Antuna Vrdoljaka, zapravo romantiziranom biografijom generala Ante Gotovine, kada se na otvorenju filmskog festivala u Puli pojavila Kolinda Grabar-Kitarović. Sada su nosioci uloga unekoliko promijenjeni, film je „Šesti autobus“, redatelj je Eduard Galić (generacijski, doduše, blizak Vrdoljaku), tema je vukovarska tragedija 1991. godine i pokušaj da ona dobije kakav-takav epilog 2008. godine, dok je hrvatski predsjednik Zoran Milanović.
ZABORAVLJENO SARAJEVO: Specifična istorija jednog grada

ZABORAVLJENO SARAJEVO: Specifična istorija jednog grada

Pojavila se početkom godine za koju dobronamjerni ljudi u Bosni i Regionu i danas vele “ne ponovila se ni dušmanima”, “dabogda takvu niko ne doživio”; ima i onih, istina sve rjeđih, koji o ’92-oj govore kao o godini “kad je udario brat na brata”… Knjiga "Zaboravljeno Sarajevo" (Ideja , Sarajevo 1992, 345 str.) Miroslava Prstojevića. Iako ne raspolažem odgovarajućim podacima, pretpostavljam da, dok je tonula jugo-lađa, bila je dostupna samo u knjižarama gradova Bosne i Hercegovine. Svejedno, ta knjiga je preživjela jugoslavenski i bosanski brodolom. I dalje plovi. Prstojević je bio dugogodišnji (predratni, to moram dodati) glavni urednik književnih edicija sarajevskog Oslobođenja. Po profesiji pravnik, kažu da je „Zaboravljenim Sarajevom“ iznenadio i prijatelje i najbliže saradnike.
MAGIČNI JWS TELESKOP: Što nam znače slike dubokog svemira?

MAGIČNI JWS TELESKOP: Što nam znače slike dubokog svemira?

Godine 1984. sam od tate dobio knjigu „Kozmos“ Carla Sagana. Slike zamišljenih svemirskih objekata izmjenjivale su se s pravim fotografijama, koje su dolazile s dva Voyagera. Fantastične slike, na samoj granici mašte, bile su popraćene tekstom nenadmašnog Carla Sagana, čovjeka koji je obilježio cijelu jednu generaciju, a kojega i dalje često citiramo, pa i sada u razmacima između dva uzdaha gledajući nevjerojatne prve fotografije teleskopa James Webb (JWST): “Negdje tamo, nešto nevjerojatno čeka da bude otkriveno”. Zadivljeno sam komentirao: “Gledam ovu prekrasnu sliku i zamišljam Galileja, Brahea, Keplera, Hubblea, Carla Sagana… sve one velike astronome koji više nisu s nama kako bi se divili pogledu koji je širom otvoren ovim teleskopom”. S velikim uzbuđenjem sam čekao taj povijesni 12. srpanj. 2022. godine.
PEDAGOGIJA OTPORA BRANKA ĆOPIĆA: „Ko su danas ti tamni dželati u ljudskom liku?“

PEDAGOGIJA OTPORA BRANKA ĆOPIĆA: „Ko su danas ti tamni dželati u ljudskom liku?“

Zato Paković komad završava sudbonosnim pitanjem i mogućim odgovorom: „Ko su danas ti tamni dželati u ljudskom liku / slični onima koji su Ziju zatukli / braća onih koji su Ivana Gorana Kovačić zaklali / Zar to nisu tamne ubice Hasana Kikića / Umnožavaju se po svijetu crni konji i crni konjanici / noćni i dnevni vampiri, / fašisti, fašisti, samo ih danas drukčije zovemo… / Hladna je jeza njihova prethodnica / Neka! Nek svak se brani svojim oružjem / Jer još nije iskovana sablja koja može sjeći / naše mjesečine, nasmijane zore i tužne sutone / Zbogom lijepi i strašni živote / Veliko je samo kad si Don Kihot“ Na kraju jedne od tih tako velikih, a malih pripovijedaka iz zbirke „Bašta sljezove boje“, Branko Ćopić pita sebe i svoje radoznale čitatelje: „… Je li pametnije biti mjesečar ili s mirom sjediti kod svoje kuće, pa kad zagusti, tješiti se rakijom kao moj strikan?“

Arhiva

Misao dana

“Ne znam tko je bio moj djed. Više sam zabrinut što će biti njegov unuk”

Abraham Lincoln (1809 - 1865)

Anketa

Varga je otkazao tulum jer je shvatio da:

Kolumne

  1. STRAH OD FEMINIZMA: Zašto se emancipirane žene boje pridružiti

    15.08.2022.

    Sofija Kordić

    STRAH OD FEMINIZMA: Zašto se emancipirane žene boje pridružiti

  2. UZ ODLAZAK VLADIMIRA MATIJANIĆA: Ostajemo usamljeniji pred bagrom

    05.08.2022.

    Jerko Bakotin

    UZ ODLAZAK VLADIMIRA MATIJANIĆA: Ostajemo usamljeniji pred bagrom

  3. PRESTANIMO SE LAGATI: Odavno živimo u aparthejdu

    23.07.2022.

    Marko Tomaš

    PRESTANIMO SE LAGATI: Odavno živimo u aparthejdu

Lupiga predstavlja: Priče iz zagrebnog života

E-ciklopedija

  1. Povijesni put Hitlerove 'klonje'
  2. Yugo - urbana legenda
  3. Freedom Theatre (Teatar slobode)
  4. Japanske čestitke i razglednice
  5. Russellov čajnik

Recepti

  1. Domaći sok od bazge
  2. Burek (bosanski) za 1 odraslu osobu
  3. Drugačija svinjska jetrica
  4. Bosanska pogača
  5. Piletina u košuljici od sezama
Projekt se provodi uz pomoć:
Ministarstvo kulture Republike Hrvatske Agencija za elektroničke medije Grad Zagreb
Medijski partneri: Balkan Insight - Balkanska tranziciona pravda CINS - Centar za istraživačko novinarstvo Nezavisnog udruženja novinara Srbije