Novice

ALEKSANDAR HEMON: „Zanimaju me ljudi koji su eliminirani iz povijesti“

ALEKSANDAR HEMON: „Zanimaju me ljudi koji su eliminirani iz povijesti“

Hemon je jedan od rijetkih, koji se usudio, ne dirajući povijesne činjenice kakve jesu, događaje iz Prvog svjetskog rata, društvene i političke prilike Sarajeva tridesetih godina prošlog stoljeća, austrougarsko uređenje, logor u Taškentu i tadašnje sukobe u istočnoj Aziji, te Britaniji i Njemačkoj, imperijaliste i kolonizatore, prikazati kroz zaljubljene oči dva izbjegla muškarca različitih kultura iz Bosne, za vrijeme jednog od najozloglašenijih ratnih razdoblja u svijetu od 1914. do 1918. godine.„To je sve ono čime se ja bavim, odnosno o ljudima koji drugačije nisu upisani u povijest. Eliminirani su iz povijesti, a povijest je narativ velikih događaja i velikih vođa. Ima i dosta akademske scene koja ne podražava taj narativ, ali ja sam te povijesne knjige uvijek čitao. Popularni koncept povijesti je takav upravo“, reći će Hemon u razgovoru za Lupigu.
YANIS VAROUFAKIS: Tri zapadna mita

YANIS VAROUFAKIS: Tri zapadna mita

Kolektivna frustracija zapadnih centrista, koji su donedavno verovali da se njihova hegemonija ne može dovesti u pitanje, posledica je tri široko prihvaćena mita. Prvi mit je ideja da je centar političkog spektra po definiciji najveći protivnik krajnje desnice. Drugi mit je predstava o reprezentativnom uzorku, nekom mitskom „prosečnom glasaču“ koji odlučuje ishode izbora. Treći je uverenje da sankcije i trgovinske tarife mogu zaustaviti Kinu i Rusiju zbog njihove zavisnosti od zapadne tehnologije, kapitala i platnog sistema. Osim što su neosnovani, ovi mitovi uzrokuju pogubne zablude. Njihovo raskrinkavanje je nužan, ali nedovoljan korak na putu ka razumevanju sadašnjosti. Pođimo od mita o nepomirljivom sukobu centra i krajnje desnice i zapitajmo se sledeće...
PREDSTAVLJAMO: Poezija Hrvoja Ryznara

PREDSTAVLJAMO: Poezija Hrvoja Ryznara

Nagradu Prozak za najbolji rukopis autora/ica do 35 godina starosti na nedavno održanom jubilarnom 10. festivalu Prvi prozak na vrh jezika dobili su Sara Huskić i Hrvoje Ryznar. S oboje smo na Lupigi obavili razgovor nakon dodjele nagrada. Objavili smo i naslovnu priču Sarine zbirke „Student se vraća kući“, a sada su na red došle i Hrvojeve pjesme. Za uvod recimo da je Hrvoje Ryznar rođen 1988. godine, te da je završio studij filozofije i engleskog jezika i književnosti. Pjesme su mu objavljivane u zborniku „Na početku novog kruga“ (CeKaPe, 2021.), u časopisu Tema i na internetskim stranicama koje prate poeziju i književnost općenito. Trenutačno radi kao voditelj kulturnih projekata. Uz poeziju, povremeno se bavi glazbom i rekreativnim bicikliranjem. Ovo je izbor njegov pjesama …
PORUKA GREENPEACEA HRVATSKOJ VLADI: “Profit se broji narod se znoji”

PORUKA GREENPEACEA HRVATSKOJ VLADI: “Profit se broji narod se znoji”

Nesnosne vrućine koje vladaju već više od tjedan dana hrvatskom ogranku Greenpeacea poslužile su kao idealna kulisa za performans kojim upozoravaju hrvatsku Vladu da mora napraviti konkretne pomake ka ublažavanju klimatskih promjena i njezinih posljedica. Do sada se Vlada klimatskim promjenama i njenim posljedicama bavila uglavnom deklarativno govoreći kako je zelena tranzicija jedan od glavnih prioriteta. "Istovremeno, ista ta Vlada podržava proširenje LNG terminala i druge plinske infrastrukture, projekte vrijedne stotine milijuna eura. Fosilna industrija najveći je generator klimatskih promjena i krajnje je vrijeme da se dobrobit i zdravlje naroda stave ispred profita fosilnih kompanija“, kažu u Greenpeaceu upozoravajući na razlike između deklarativnih stavova Vlade i praktičnih investicija.
GRADONAČELNIKU CENZORU: Odakle Vama da baš ja ne poštujem grad?

GRADONAČELNIKU CENZORU: Odakle Vama da baš ja ne poštujem grad?

Bilo je i bit će zabranjenih koncerata, događaja, pisaca, slikara, filmova, knjiga … ali Vi ste prvi u svijetu (van Rusije, Sjeverne Koreje, Irana i još nekoliko diktatura), koji je samovoljno zabranio jedan književni festival. Mislite li da je preuzimanje uloge onog Bradburyjevog lika iz „Fahrenheita 451“, koji ima zadatak spaliti sve knjige u državi jer su vlasti čitanje knjiga ocijenile kao teški zločin – dobra odskočna daska za nastavak jedne političke karijere? Ja baš ne bih vjerovao u to. Ali, briga mene za Vašu karijeru, više me muči nešto drugo. Odakle Vama to – da baš ja, kao gost i domaćin festivala, ne poštujem Kikindu? Nismo se nikada vidjeli. Hoću reći - Vas nikada nismo vidjeli među festivalskom publikom, pa je dosta čudno da ste se u osamnaestoj festivalskoj godini zainteresirali za programske sadržaje i odmah mene proglasili nepoželjnim.

Arhiva

D&K

„TREĆI ELEMENT - VODA“: More sjajnih fotografija

„TREĆI ELEMENT - VODA“: More sjajnih fotografija

„I kada bi sve na ovoj planeti izgorjelo, ostala bi voda – i u njoj iskra novog života. Čovjek je nekad živio u neposrednom kontaktu s prirodom, cijenio je i uvažavao te intenzivno promatrao. Sav se njegov život odvijao u okviru četiriju elemenata, a to su: zemlja, vatra, voda, zrak. U evolutivnoj spirali čovjek je spoznao da postoji mnogo više elemenata, dokučio neslućene znanstvene spoznaje, otišao na Mjesec i štošta još drugoga, i u tom svom hodu kroz povijest zaboravio, zanemario treći element – vodu kao osnovnu supstancu svojega života“, kažu iz Fotokluba Rijeka koji je u riječkoj Galeriji Principij organizirao međunarodnu izložbu fotografija na temu vode, „Treći element – voda“. Između 880 fotografija, selektorica i kustosica Branka Arh za izložbu je odabrala točno 100 radova.
IZ BEOGRADA NA MARŠ MIRA U SREBRENICU: Dok se čuje i zadnji korak - žrtve neće biti zaboravljene

IZ BEOGRADA NA MARŠ MIRA U SREBRENICU: Dok se čuje i zadnji korak - žrtve neće biti zaboravljene

Ove godine je naša „delegacija“ iz Beograda brojala jednog člana više nego prošle godine. Ukupno nas četiri je stiglo u Potočare i to je ono što se broji bez obzira da li tokom puta posustajali, ili odakle kretali. I neka naredne bude pet, trebamo biti zadovoljni. Pet, ali od srca. Dugo se ta kolona vukla da bi, kad je zvizdan već uveliko upekao, krenulo nekim svojim tempom. I već prvi dan je bilo vidljivo da organizacija nije baš sjajna. Šuma kojom se krećemo predstavlja ogromnu grobnicu. Moguće je da su neka od oko 1.000 ostataka tijela tu ukopana. Svako skretanje sa puta ujedno otvara mogućnost da gazite po nečijim kostima. Na ovaj put se ne ide ukoliko niste 100 posto sigurni u uspjeh. Sudjelovanje na Maršu mira prije svega bi trebalo značiti odavanje počasti ubijenima, ali i onima koji su 1995. ovaj put prošli
NAPOKON I KOD NAS: Neprijateljska mirovna konferencija

NAPOKON I KOD NAS: Neprijateljska mirovna konferencija

Potaknuti eskalacijom ratnih sukoba u svijetu, francuski kazališni kolektiv „ZONE -poème-” prošao je sve balkanske zemlje tragajući za posljedicama ratova, traumama i njihovim manifestacijama u društvu. Kao rezultat višemjesečnog terenskog dokumentarnog rada nisu objavili znanstvenu studiju već politički angažiranu kazališnu predstavu „ENEMY (A Peace Conference)“. Ovaj glazbeno plesni spektakl možete pogledati 20. srpnja u 20 sati u velikoj dvorani Pogona Jedinstvo uz slobodan ulaz. Kolektiv broji dvadesetak članova i djeluje od 2016. godine kada je osnovan u Lilleu. Autor Simone Capelle i koreografkinja Mélodie Lasselin Balkanom su tragali za kulturnim radnicima, umjetnicima, nacionalnim kazalištima, političkim organizacijama i građanskim udrugama, kao i sudionicima ratova.
INTERVJU DOBITNIKA NAGRADE PROZAK: „Bez poezije se svakako može disati, ali plitko“

INTERVJU DOBITNIKA NAGRADE PROZAK: „Bez poezije se svakako može disati, ali plitko“

"Bez poezije se svakako može disati, ali plitko. Po tome je smatram sličnom filozofiji, no razlikuju ih vrste samospoznaje koje nude. Složio bih se s Donaldom Hallom koji je pjesmu nazvao „školom osjećanja“. Meni je u jednom razdoblju života bilo važno priznati sebi da nikada neću razumjeti glas kojim sam bio počeo govoriti u dječačkim pjesmama ako mu ne dopustim da nakon mnogo ušutkivanja ponovno nastavi govoriti, a zatim i pisati. Zaista je riječ o nekoj vrsti školovanja. U tom smislu, iz iskustva znam da mogu provesti život bez pjesama, ali znam i da će vrijednost takvog neistraženog života za mene biti upitna", kaže u razgovoru za Lupigu Hrvoje Ryznar, dobitnik nagradu Prozak za najbolji rukopis autora/ica do 35 godina starosti, na nedavno održanom jubilarnom 10. festivalu Prvi prozak na vrh jezika
ISTRAŽIVANJE: Rodno utemeljeno nasilje u hrvatskim medijima prikazano je senzacionalistički i pojednostavljeno

ISTRAŽIVANJE: Rodno utemeljeno nasilje u hrvatskim medijima prikazano je senzacionalistički i pojednostavljeno

„Pokazalo se da sudionice, odnosno žene žrtve rodno utemeljenog nasilja, smatraju da neprimjereno izvještavanje produbljuje strah, nepovjerenje i beznadnost te stvara dodatnu prepreku za traženje pomoći i prijavljivanje nasilja među ženama koje trenutno doživljavaju ili su doživjele nasilje“, zaključak je istraživanja kojeg je napravio Centar za građanske inicijative Poreč u suradnji s psihologinjom Marinom Štambuk iz Zagreba. Generalna ocjena je da je rodno utemeljeno nasilje u hrvatskim medijima senzacionalistički i pojednostavljeno prikazano, s naglaskom na stereotipni prikaz i okrivljavanje žrtve. Također mediji ne pokazuju brige za privatnost žrtava, te često opravdavaju počinitelja nasilja i donose izjave osoba koje uopće nisu relevantne.

Arhiva

Lupiga TV

„SJAJNE GODINE“: Biti queer žena u Ukrajini za vrijeme komunizma

„SJAJNE GODINE“: Biti queer žena u Ukrajini za vrijeme komunizma

O tome kako su se upoznavale queer osobe za vrijeme komunizma, svjedoči jedna scena iz filma. Tada, naravno, nisu postojale dating aplikacije, a svaki izlazak uživo na mjesto gdje bi se ljudi iz te zajednice upoznali, predstavljao je opasnost. Jedini siguran način koji je preostao bile su – novine. Tisak je jedino mjesto gdje su žene i muškarci tada mogli objaviti oglas i upoznavati osobe istog spola. No, nisu sve queer osobe imale tu sreću. Brojni su prošli kroz terapije i konverzije, jer su mnogi vjerovali tada, kako je homoseksualna orijentacija psihološki poremećaj koji se može izliječiti. Tako su mnoge žene prošle te sesije „preobraćenja“, što je podrazumijevalo farmaceutske proizvode i razgovor s psihijatrima, nasilno ugovaranje brakova, a nekad je to nerijetko završavalo tragičnim (samo)ubojstvima.
MOTOVUN NAKON MOTOVUNA: Kreće atraktivni Cinehill pod planinskim krošnjama

MOTOVUN NAKON MOTOVUNA: Kreće atraktivni Cinehill pod planinskim krošnjama

Bez potrebe da se razbacuje, uspoređuje ili nadmeće, nasljednik Motovun Film Festivala, Cinehill, nastavlja ugađati filmoljupcima u planinskom ugođaju, nedaleko Delnica gdje će od 24. do 28. srpnja predstaviti još jedan atraktivan program u nezaboravnom ambijentu. Prema ustaljenoj tradiciji koja je u Gorski kotar došla iz Motovuna, festival nastavlja podupirati manje poznate kinematografije. Ove godine zemlja partner je Brazil. „Dosad smo rijetko izlazili iz Europe, a ovo je naš prvi iskorak u Latinsku Ameriku. Kako ćemo brazilski program prikazivati u cirkuskom šatoru, kinu koje smo nazvali Cirkus Fellini, odlučili smo početi i završiti naš program od sedam filmova naslovima koji se bave klaunovima i putujućim artistima. Nije to slučajno, jer ova umjetnost ima dugu tradiciju i popularnost u Brazilu“, kaže direktor festivala Igor Mirković.
THE RESCUE - THE WEIGHT OF THE WORLD: Film starog kova koji publiku propisno nagrađuje

THE RESCUE - THE WEIGHT OF THE WORLD: Film starog kova koji publiku propisno nagrađuje

Demokracija je nježni cvijet koji zahtjeva puno rada i posvećenosti kako bi izrastao i održao se, a u sebi nosi sjeme vlastite destrukcije do te mjere da vlastite mehanizme može upotrijebiti protiv sebe, što često i čini. Primjera za to je zaista mnogo, imamo ih i u okruženju, ali jedan geografski udaljeniji je možda ipak najslikovitiji. Riječ je, dakako, o Latinskoj Americi i njenim specifikumima gibanja između vojnih i civilnih režima od kojih su potonji uvijek demokratski izabrani, ali mogu biti i autoritarni i demokratski. Najtužnije od svega, ne postoji univerzalna formula uspostavljanja i održavanja demokracije, pa uspjeh ni u kojem slučaju nije zagarantiran. Ne možemo se tu osloniti čak ni na dramaturgiju koja nas navodi na krivi trag da je revolucija, a kamoli neka dogovorena tranzicija, nekakav kraj, moguće čak i trijumfalni.
NEMA SUMNJE: Gospođa premijer ima problem s fašizmom

NEMA SUMNJE: Gospođa premijer ima problem s fašizmom

Unatoč brojnim optužbama za, manje ili više, otvoreno veličanje fašizma na račun stranačkih kolega, ministara i nje same, talijanski premijer, kako Giorgia Meloni inzistira da ju se oslovljava uspješno je napade odbijala pravdajući se kako ne može biti antifašist kada fašizam već 80 godina ne postoji. No, istraživački novinari portala Fanpage.it uspjeli su se infiltrirati u mladež stranke Fratelli d'Italia, kroz koju se premijerka i sama politički formirala, otkrivši strogo čuvane tajne ove postfašističke stranke i njenih budućih čelnika. Mladost nacije (Gioventù Nazionale), kako se zove mladež stranke Talijanska braćo (Fratelli d'Italia) ponos je čitavog vodstva stranke, „duša i motor koji će ju voditi do pobjede”, ili kako kaže sama Meloni, „najbolja mladost” i „fantastični momci”, nisu ništa drugo nego – fašisti koji slave Mussolinija i Treći Rajh te odaju počast fašističkim teroristima odgovornim za stotine izgubljenih života.
MUZIČKA MAPA MARKA POGAČARA: Ulica Milana Mladenovića

MUZIČKA MAPA MARKA POGAČARA: Ulica Milana Mladenovića

U Zagrebu postoji Ulica Milana Mladenovića. To jest i nije neobično. Mladenović je u gradu rođen, i ondje je prvih šest godina živio. Otprilike, kao i Bora Ćosić. Agramersko se djetinjstvo Ćosićevo skutrilo u godinama neposredno pred Drugi rat, svjetski a naš, dok je prva Jugoslavija, po ubistvu Radića i zavođenju diktature, pouzdano klizila k svome nadiru. Mladenovićevo će se zagrebačko vrijeme odmatati od kraja pedesetih godina pa do sredine šezdesetih, kada se FNRJ polako rješavala dječjih bolesti pretapajući se u SFRJ, te se ta socijalistička Jugoslavija kretala u pravcu vlastitog zenita, zenita koji će, nakon mlohavog perioda bezidejne stagnacije, implodirati u ovom posljednjem ratu, našem a svjetskom. Kao i Ćosić, Mladenović je za agramersku čaršiju s krvavim raspadom zemlje (p)ostao prije svega i uglavnom Srbin, no ipak mnogo prihvatljiviji odavno mrtvi Srbin, za razliku od Ćosića, koji je i dan-danas na sreću željezno živ.

Arhiva

Misao dana

“Sudbina miješa karte, a mi igramo”

Arthur Schopenhauer (1788 - 1860)

Anketa

Varga je otkazao tulum jer je shvatio da:

Kolumne

  1. POSLANICA LANE BOBIĆ: Tko se boji roda još?

    09.07.2024.

    Lana Bobić

    POSLANICA LANE BOBIĆ: Tko se boji roda još?

  2. NEO-NAZI AUTOMOBILIST: Preko društvenih mreža do EU parlamenta

    09.07.2024.

    Sofija Kordić

    NEO-NAZI AUTOMOBILIST: Preko društvenih mreža do EU parlamenta

  3. NAPOKON DOSADNO I VESELO: Izgleda da se Sarajevo naviklo na Paradu ponosa

    24.06.2024.

    Srđan Puhalo

    NAPOKON DOSADNO I VESELO: Izgleda da se Sarajevo naviklo na Paradu ponosa

Lupiga predstavlja: Priče iz zagrebnog života

E-ciklopedija

  1. Povijesni put Hitlerove 'klonje'
  2. Yugo - urbana legenda
  3. Freedom Theatre (Teatar slobode)
  4. Japanske čestitke i razglednice
  5. Russellov čajnik

Recepti

  1. Domaći sok od bazge
  2. Burek (bosanski) za 1 odraslu osobu
  3. Drugačija svinjska jetrica
  4. Bosanska pogača
  5. Piletina u košuljici od sezama
Projekt se provodi uz pomoć:
Ministarstvo kulture Republike Hrvatske Agencija za elektroničke medije Grad Zagreb
Medijski partneri: Balkan Insight - Balkanska tranziciona pravda CINS - Centar za istraživačko novinarstvo Nezavisnog udruženja novinara Srbije