Novice

OD KARTONA NAPRAVILI SLONA: Kako su benigne božićne kuglice potresle Hrvatsku?

OD KARTONA NAPRAVILI SLONA: Kako su benigne božićne kuglice potresle Hrvatsku?

Činjenice su gotovo komične: u nedjelju, 1. prosinca, društvenim mrežama počele su se širiti fotografije ukrug izrezanih kartončića obješenih, poput božićnih kuglica, na veliki adventski bor na Trgu bana Jelačića u Zagrebu. Mediji vrište o "govoru mržnje" i „adventskom skandalu“. Oni koji u Hrvatskoj imaju status društvene elite jedva su dočekali: salva teških riječi mogla je krenuti. I podnošenje kaznenih prijava. Učas su, dakle, benigni aktivistički performans revni čuvari domovinske istine pretvorili u pravu malu nacionalnu krizu kojoj lijeka nema nego u progonu. Međutim, nisu li i hrvatske postrojbe činile zločine nad Srbima? Nije li osuđen Glavaš; nije li Milanković; nije li Merčep, nije li Norac; nisu li i mnogi drugi? Nisu li i drugi zločini nad Srbima i Bošnjacima nekažnjeni i do danas? Zar se o svemu tome danas ne smije govoriti? No, kartonske su kuglice zasvijetlile u tami naše šutnje.
MILENA: Kratki film s velikom tabu pričom

MILENA: Kratki film s velikom tabu pričom

Strukturu kratkometražnog filma „Milena“ (2024) Željka Stanetića čine dvije vremenske ravni odnosno dvije isprepletene pripovjedne linije: „ovo vrijeme sada“ nasuprot bliskoj prošlosti, jer autor nas naizmjenično prebacuje iz doba koje očitavamo kao aktualno u polovinu devedesetih, pa opet u sadašnjost. Mladi par koji je u ljeto 1995. godine s dječačićem i psom krenuo u bijeg, odnekud iz ruralne Hrvatske u Vojvodinu, promatramo tako u vremenskim prebacivanjima i kao zrele ljude na pragu rane starosti. Jednog prijepodneva posjeti ih mlada novinarka koja je Stevana u prethodnom telefonskom razgovoru obazrivo zamolila da joj govori o svom iskustvu. Ovisno o dobi i razini informiranosti o ratnim zbivanjima gledatelj isprva tek naslućuje ili pak uopće ne uspijeva razabrati o čemu se radi. Kako bilo, iz facijalne ekspresije i držanja gošće i domaćina lako je zaključiti da je u pitanju delikatna stvar, s čime se ona nosi lošije od njega.
ANALIZA IZ IRSKE: Zašto je desni centar ponovo odnio pobjedu?

ANALIZA IZ IRSKE: Zašto je desni centar ponovo odnio pobjedu?

Država funkcionira, rekli bismo uz tužni uzdah, mi, posmatrači sa jugoistoka Evrope, kada bismo sve stavili na papir i vidjeli da, eto, i to se može desiti - da, država radi! Razloga za to ima i previše. Nezaposlenost je na istorijskom minimumu – četiri posto i, u principu, ne radi samo onaj ko neće. Financije nikad nisu stajale bolje, sa velikim brojem multinacionalnih kompanija od Applea, Mete, Pfizera, Googlea i mnogih drugih koji popunjavaju državni proračun sa ogromnih 15-20 posto. Dublin je postao IT Meka. Pitate se, zašto bi neko htio da mijenja bilo šta kada su svi ekonomski parametri odlični. Možda se odgovor krije na drugoj strani Atlantika, gdje su demokrate osjetile na svojoj koži šta znači nezadovoljstvo običnog čovjeka u situaciji kada je makroekonomska slika više nego povoljna. Odgovor je jednostavan, makroekonomija se ne jede: ona jednostavno ne dotiče pojedinca iz srednje klase. Još manje one sa ruba socijalne ljestvice.
MISTERIJ DIGITALIZACIJE: Zašto pacijenti tjednima čekaju na rehabilitaciju i pomagala zbog sporosti pošte?

MISTERIJ DIGITALIZACIJE: Zašto pacijenti tjednima čekaju na rehabilitaciju i pomagala zbog sporosti pošte?

Ono što posebno iritira su mnogobrojni „mali“ apsurdi hrvatskog zdravstva koji uporno perzistiraju iako se čine rješivi čak i tradicionalno ograničenim radnim i strateškim kapacitetima hrvatskih ustanova, a koji istovremeno dramatično otežavaju život pacijenata. Jedna od takvih nebuloza je da se za dostavu nalaza, rješenja i ostalih dokumenata i dalje ponekad koristi isključivo pošta. S obzirom da pošta svaki put putuje i do deset dana čak i na području istog grada, cijeli ovaj postupak zna potrajati i više od mjesec dana isključivo iz tog razloga. Za to vrijeme, kako je rehabilitacija ključna u ranim fazama liječenja, pacijenti su prisiljeni snalaziti se. To najčešće znači plaćati rehabilitaciju privatno. Zašto obiteljski liječnik, u doba elektronskih potpisa i e-građana ne bi rješenje liječničkog povjerenstva mogao vidjeti u sustavu, čime bi se izbjegli troškovi i za pacijenta i za državu - ostaje misterij.
INTERVJU – IVANA KALOGJERA: „Sve više žena s rakom mora preko veze tražiti pretrage i tretman“

INTERVJU – IVANA KALOGJERA: „Sve više žena s rakom mora preko veze tražiti pretrage i tretman“

"Mojoj kolegici Goranki su odgodili operaciju jer nije bilo anesteziologa. Na kraju joj je poslodavac platio operaciju u privatnoj ustanovi u koju je došla anesteziologinja zaposlena u toj istoj bolnici gdje se čeka jer nema anesteziologa na raspolaganju. To su apsurdi hrvatskog zdravstva. Ono što mene također ljuti kao pacijenticu, je to da nas se sve odjednom naručuje u 10 sati i onda sjedimo satima i čekamo da dođemo na red. Jednom sam čekala kirurga od 9 do 16. To ne bi trebalo biti normalno", govori u razgovoru za Lupigu Ivana Kalogjera. Ona je, nakon što se izborila s rakom dojke, motivirana željom da pacijenticama poput nje omogući jednu od najosnovnijih usluga koje im država nije pružala – prijevoz na kemoterapiju i zračenje – prije sedam godina osnovala udrugu „Nismo same“. Do danas osigurala preko 32.000 besplatnih vožnji na kemoterapije i zračenja za 1.028 korisnica iz cijele Hrvatske.

Arhiva

D&K

BILJEŽNICA ROBIJA K.: Poruka iz vrše

BILJEŽNICA ROBIJA K.: Poruka iz vrše

Moj dida i onaj njegov frend barba Tonino su bili kod doktora Špira u ambulanti na Šolti. Doktor Špiro je njih gledao sa raskobečenim očima. On je rekao: „Čekajte malo, jesan dobro skužija? Jutros ste uvatili u vršu šest jastoga i dvi grancigule?“ Dida je rekao: „Tačno!“ Doktor Špiro je rekao: „I odma ste došli u likara?“ Barba Tonino je rekao: „Tačno!“ Doktor Špiro je pitao: „Zašto, jebate?“ Dida je rekao: „Kako zašto? Jel ti, Špiro, misliš da je normalno da ti u vršu ulete šest jastoga i dvi grancigule?“ Barba Tonino je rekao: „To mora bit neki znak!“ Dida je rekao: „Neka je poruka trista posto!“ Doktor Špiro je gledao u njih sa zbunjozom. Onda je on pitao: „I šta sad oćete od mene?“ Dida je rekao: „Kako šta? Pa da nan daš uputnice za magnecku rezomancu!“ Doktor Špiro je zlamenovao se i mrmorijo je: „Ujmeoca, isina, iduva…“ Dida je rekao: „Nema šanse da mi toliki raci uđu u vršu, a da barenko jedan ne uleti u mene! Ako ne i dva-tri!“
NATJEČAJ ZA NAGRADU IVAN GORAN KOVAČIĆ: „Ovakva priznanja su nužno potrebna“

NATJEČAJ ZA NAGRADU IVAN GORAN KOVAČIĆ: „Ovakva priznanja su nužno potrebna“

„Nasljeđe Gorana Kovačića, pjesničko, prije svega ono ikoničke 'Jame', ali i njegov društvenopolitički rad i njegovo razumijevanje borbe za slobodu, kao partizanskog borca, od presudne su važnosti za etičku i estetičku potku festivala. Međutim komemorativni dio ne stoji u središtu festivalskih aktivnosti i programa – Goranovo proljeće je velika, suvremena manifestacija usredotočena na žive pjesničke glasove svih generacija i intenzivno posvećena pjesničkoj razmjeni između hrvatske i svijeta, u svim smjerovima”, naglašavaju Goranovci s kojima razgovaramo povodom natječaja za Nagradu Ivan Goran Kovačić, koja se dodjeljuje za najbolju pjesničku zbirku objavljenu u dvogodišnjem razdoblju, pod uvjetom da je prvo izdanje tiskano u Hrvatskoj i da nije riječ o prijevodu. Prijave se podnose do 9. prosinca 2024. godine, a nagrada se sastoji od novčanog iznosa, plakete i skulpture akademskog kipara.
IZ CRVENOG SOLITERA: Dresura pokornosti

IZ CRVENOG SOLITERA: Dresura pokornosti

Ono doba kada su Prijedor pohodili cirkusi, vašari, Romi s plešućim medama... Druga polovica 20. stoljeća. Mladost roditelja, potom i naša. Pioniri, štafete i zastave, omladinske brigade po Jugi kao i po parkovima, kino, Sana, olimpijski plamen pred Dvoranom Mladost. Doba cirkusa Medrano, koji je bio stacioniran pored Gradskog stadiona, u tzv. "pećanskom parku" koji je tada još bio obična livada. Ili cirkusa Corona, koji je dolazio ljeti i bio pored Sane, na mjestu gdje je danas hotel Prijedor... Nebrojeni vašari s fliperima, vožnje - sudaranja malim strujnim autima na žetone... Danas je sve to generacijama nakon kataklizme raspada Jugoslavije, krajnje smiješno i nevjerojatno... (Jugom 45 ili fićom u Crnu Goru na more, jarane). Ipak, ruše, ruše sve što stignu, a da im se uopće ne može objasniti da čine štetu koja je nepopravljiva i da će tako učeći naredne generacije, upravo ih naučiti da budu rušitelji svega ovoga što danas s ponosom prave.
MALO HRABRIH LJUDI: Nemojmo se praviti blesavi, korupcija je u Hrvatskoj institucionalna

MALO HRABRIH LJUDI: Nemojmo se praviti blesavi, korupcija je u Hrvatskoj institucionalna

Morate znati da s tim ljudima nema šale. Ako oni odluče da nešto mora proći, tada ti ljudi neće birati sredstva. Ako ste im na meti kao potencijalni suradnik, ti su ljudi spremni da vam otmu djecu, zapale stan ili automobil, i vi ste svjesni da vas policija i država ne mogu zaštititi. Jer su mnogi od njih proizašli iz same specijalne policije, ili godinama imaju svoje ljude u tim strukturama. I sada dolazimo do liječnika. Zamislite čovjeka koji svakodnevno spašava živote i koji ne poznaje niti njih, niti taj milje. Potrebna je izuzetna hrabrost, ako je točno ono što mediji pišu, da budete jedan Zdravko Perko ili Julije Meštrović pa da se zajebavate s takvim ljudima i drsko im kažete da uplate mito u Caritas. Perka znam čitav svoj život, vrhunski stručnjak i pošten čovjek, no Perko je iznimka, i vjerujem da mu nije bilo lako u noći izlaziti sa dežurstva. S tim ljudima se ne zajebava. No, to nije ono najstrašnije u čitavoj ovoj priči.
„UKRAJINSKI DNEVNIK“: Kako pomiriti bespomoćnost i brutalnu stvarnost

„UKRAJINSKI DNEVNIK“: Kako pomiriti bespomoćnost i brutalnu stvarnost

„Dnevnik je nastao iz ovdašnje perspektive nemoći da se uistinu pomogne stradalnicima i braniteljima Ukrajine”, objašnjava autor djela ponukanog vijestima o šokantnim masakrima u Buči, Kramatorsku, opsadi Harkova i potpunom uništenju Mariupolja, ali i neposrednim iskustvima spontane pomoći i prihvaćanju izbjeglica u Istri. Ratni događaji kod Popovića su izazvali duboku emotivnu reakciju koja je posebno izražena kroz njegove susrete s ukrajinskim izbjeglicama u Hrvatskoj. Zajedno sa suprugom u vlastiti dom primili su dvije izbjegličke obitelji, a iskustvo koje opisuje kroz svakodnevne i intimne situacije, postalo je sastavni dio dnevnika. Njegovi gosti iz Ukrajine, kojima su pomogli kroz teškoće prilagodbe, postali su simboli otpora i patnje koji prožimaju Popovićevu priču. Kritike koje su pratile objavljivanje "Ukrajinskog dnevnika" ističu njegovu posebnost i vrijednost, naglašavajući osobnu i angažiranu perspektivu.

Arhiva

Lupiga TV

KONKLAVA: Raskrinkavanje vatikanske mistike i orkestriranih rituala

KONKLAVA: Raskrinkavanje vatikanske mistike i orkestriranih rituala

U posljednje vrijeme kao da imamo navalu filmova i, naročito, serija o papama. Bilo da je tu riječ o povijesnoj velikaškoj obitelji Borgia koja je držala i „Svetu Stolicu” ili o fiktivnom prvom američkom papi u diptihu serija Paola Sorrentina „The Young Pope“ (2016) / „The New Pope“ (2020), čini se da „tajna” ili fiktivna povijest Vatikana jako intrigira i fascinira gledateljstvo. Filmski obol su, pak dali Fernando Meirelles („The Two Popes“, 2016), Wim Wenders („Pope Francis: A Man of His Word“, 2018), te rubno Marco Bellocchio („Kidnapped“, 2023) i, naravno, Francis Ford Coppola („The Godfather Part III“, 1990, za koji je prije par godina napravljena i nova verzija). Čini se da je red došao i na njemačkog redatelja Edwarda Bergera čiji je prošli uradak „All Quiet on the Western Front“ (2022) osvojio čak četiri nagrade Oscar: uz onu za najbolji međunarodni film, još tri „zanatska” – za originalnu glazbu, fotografiju i scenografiju.
I SVE BESPLATNO: Najzapaženije na velikim svjetskim filmskim festivalima stiže u Zagreb

I SVE BESPLATNO: Najzapaženije na velikim svjetskim filmskim festivalima stiže u Zagreb

Novo, 22. izdanje Human Rights Film Festivala, održat će se u Zagrebu od 2. do 7. prosinca na više lokacija. Po prvi put dio programa bit će prikazan u Kaptol Boutique Cinema, uz prikazivanja i u kinu Kinoteka te u novootvorenom mikro-kinu MaMa. Festival nastaje u organizaciji Multimedijalnog instituta (MaMa) i Udruženja za razvoj kulture “URK” (Močvara). Ovogodišnji festival je, kao i prethodnih godina, posvećen autorskom filmu i temama ljudskih prava, a donosi izbor od tridesetak igranih, dokumentarnih i eksperimentalnih ostvarenja, među kojima se nalaze art house filmovi koji su bili najzapaženiji na velikim svjetskim filmskim festivalima kroz 2024. godinu.Ulaz na sve projekcije je besplatan, uz prethodno preuzimanje ulaznica na blagajnama kina. A u programu je, među ostalim, film "Queer", po ocjenama brojnih kritičara, najbolja uloga Daniela Craiga u cijeloj njegovoj karijeri.
MUZIČKA MAPA MARKA POGAČARA: Najčišća prljava mladost

MUZIČKA MAPA MARKA POGAČARA: Najčišća prljava mladost

Mjesto radnje Split, Dalmacija. Balotaško igralište podno tvrđave Gripe, u neposrednoj blizini vinarije Veritas. Potom krov robne kuće Maja u Marmontovoj ulici, Sustipan, s večeri ispražnjeni banci na gradskom pazaru, ili naprosto Peristil, s leđima oslonjenim o sfinge. Dalmacija koja je, kako je poznato, i inače sklona višeglasnoj vokalnoj tradiciji, a capella, klapskom pjevanju starom vjerojatno koliko i prvo zajedničko izvlačenje mreže, berba maslina, jematva. A još je uvijek oko nas sasvim pristojno zaudaralo na ratove, težak rad i kratke ljubavi – dakle sve ono što se s vremenom slegne u kičasti kolaž tradicije. Ali nas nisu zanimale klape, sve to sunce, more, didovi šufiti, kamen i galebovi; pjevali smo jednoglasno, najčešće izvan ključa i često tražeći riječi, u još nesvjesnom pokušaju da izgradimo vlastiti neopipljivi arhiv, to jest sami utemeljimo vlastitu tradiciju.
HERETIC: Hugh Grant, vjera, ateizam i horor u jednom filmu

HERETIC: Hugh Grant, vjera, ateizam i horor u jednom filmu

Koja je suština vjere u boga (kojeg god), sistem bogova ili neku već „zemaljskiju” višu silu? Zapravo, kontrola, na primjer, narativa ili ponašanja, jer svaka vjera od najegzotičnijeg kulta do najpopularnije svjetske organizirane religije, to ima za cilj. Shodno tome, je li strašnije vjerovati u zlog, nemilosrdnog boga koji vas kontrolira, u neko kreirano političko tijelo sklono kažnjavanju nepoćudnih ili ne vjerovati ni u što, biti sasvim sam na vjetrometini svjestan toga da je sve prolazno i uglavnom bez posljedica? Upravo ova navedena pitanja vjerovanja, vjerskih sistema, ali i pitanja izbora, iteracija, sjećanja i atribucija - glavno su pogonsko gorivo novog filma Scotta Becka i Bryana Woodsa (dvojca najpoznatijeg po scenariju za globalni horor-hit „A Quiet Place“) pod nazivom "Heretic", nastao u produkciji vodeće neovisne kuće A24 izrazito sklone hibridiranju autorskog i žanrovskog pristupa.
ŽIVOT S NEMRTVIMA: Sjevernjački pomaknut film kojem prijevod gotovo da i ne treba

ŽIVOT S NEMRTVIMA: Sjevernjački pomaknut film kojem prijevod gotovo da i ne treba

Kratkotrajni poremećaj u elektromagnetskom polju prouzročit će u Oslu jednog neobično vrućeg dana glitch u funkcioniranju aparata i ljudi, pa prvi na tren zatrokiraju, a druge načas kolektivno uhvati jaka glavobolja. Iskliznuće iz rutine dovest će do bizarnih posljedica: jedan dječak, jedna starica i jedna mlađa žena dižu se doslovno iz mrtvih. Takvim okolnostima pogođene su tri ožalošćene kuće: jednoroditeljska obitelj u kojoj je umrlog dječaka podizala majka uz podršku svog oca, dobrostojeća intelektualka starije dobi koja je ostala bez životne partnerice i jedna konvencionalno ustrojena, sretna familija s dvoje djece gdje majka nakon saobraćajne nesreće pretrpi moždanu smrt. Samo u zadnjoj priči dobivamo kakvu takvu kontekstualizaciju zbivanja pa i uzrok 'smrti', dok jedino u drugoj pokojnicu vidimo prije i poslije, odnosno uređenu za pokop i kasnije, kao „povratnicu“ 's one strane'.

Arhiva

Misao dana

“Laž ne ubija toljagom, ali se provlači krvnim žilama poput otrova, polako i oprezno, pa se i ne primjećuje kako djeluje”

Ivan Cankar (1876 - 1916)

Anketa

Varga je otkazao tulum jer je shvatio da:

Kolumne

  1. OD KARTONA NAPRAVILI SLONA: Kako su benigne božićne kuglice potresle Hrvatsku?

    03.12.2024.

    Boris Pavelić

    OD KARTONA NAPRAVILI SLONA: Kako su benigne božićne kuglice potresle Hrvatsku?

  2. MUZIČKA MAPA MARKA POGAČARA: Najčišća prljava mladost

    26.11.2024.

    Marko Pogačar

    MUZIČKA MAPA MARKA POGAČARA: Najčišća prljava mladost

  3. ZAMOR OD DEMOKRACIJE: Baršun iz studenog 1989. godine nakon 35 godina izgleda kao grubo sukno

    20.11.2024.

    Sofija Kordić

    ZAMOR OD DEMOKRACIJE: Baršun iz studenog 1989. godine nakon 35 godina izgleda kao grubo sukno

Lupiga predstavlja: Priče iz zagrebnog života

E-ciklopedija

  1. Povijesni put Hitlerove 'klonje'
  2. Yugo - urbana legenda
  3. Freedom Theatre (Teatar slobode)
  4. Japanske čestitke i razglednice
  5. Russellov čajnik

Recepti

  1. Domaći sok od bazge
  2. Burek (bosanski) za 1 odraslu osobu
  3. Drugačija svinjska jetrica
  4. Bosanska pogača
  5. Piletina u košuljici od sezama
Projekt se provodi uz pomoć:
Ministarstvo kulture Republike Hrvatske Agencija za elektroničke medije Grad Zagreb
Medijski partneri: Balkan Insight - Balkanska tranziciona pravda CINS - Centar za istraživačko novinarstvo Nezavisnog udruženja novinara Srbije