Novice

OTKUP GRIJEHA: Čudna logika njemačkih birokrata za antisemitizam (II. dio)

OTKUP GRIJEHA: Čudna logika njemačkih birokrata za antisemitizam (II. dio)

Kao i većina napora Njemačke koji je usmjeren na suzbijanje antisemitizma, gušenje protesta odražava nepokolebljivu predanost državi Izrael. Kancelar Zapadne Njemačke, Konrad Adenauer, još je 1949. godine sažeo ono što je i do danas ostala prevladavajuća pozicija zemlje po tom pitanju proglasivši Izrael "vidljivim centrom svih Židova na svijetu", zagovarajući tvrdnju kako je stoga razumljivo što čelnici Izraela "zahtijevaju reparacije za nepravdu koju su Židovi pretrpjeli u ime Nijemaca". Nekoliko godina kasnije, Njemačka je Izraelu počela isplaćivati reparacije što je bio ključ uspostave, kako izraelske ekonomije tako i Njemačke unutarnje predodžbe o zemlji koja je spremna pomiriti se sa svojom brutalnom prošlošću. Više od 70 godina kasnije, ta predodžba i dalje dominira Njemačkom politikom. U govoru koji je lani održao Sholz naglasio je kako srž njemačke borbe proti antisemitizma uključuje i suprotstavljanje onima koji "kleveću Izrael".
IZRAELSKI NOVINAR GIDEON LEVY: „Svi su mrzitelji Izraela i antisemite, samo je Izrael nevin?“

IZRAELSKI NOVINAR GIDEON LEVY: „Svi su mrzitelji Izraela i antisemite, samo je Izrael nevin?“

Svi su na crnoj listi istorije, sem Izraela. Svi su mrzitelji Izraela i antisemite, samo je Izrael nevin. „Najmoralnija vojska na svetu“, ponovio je juče Netanjahu, što može izmamiti jedino osmeh stida kod njegovih slušalaca širom sveta. Ali dokazi su tu: neuništivi, brojni, nedvosmisleni i neoprostivi. Osam meseci ratovanja protiv dece. Osam meseci dece sa amputiranim udovima, dece koja su ostala siročad. Gladne, bolesne, osakaćene, na samrti i mrtve dece. Brojke su zastrašujuće, ali ništa manje zastrašujuće nije ni potpuno odricanje Izraela od svake odgovornosti. Desetine hiljada dece je ubijeno krivicom roditelja, Hamasa, Ujedinjenih nacija i UNICEF-a, samo ne krivicom njihovih ubica, vojnika Odbrambene vojske Izraela (Cahal) i njenih pilota, najmoralnijih na svetu. Kada je u pitanju ovakav nivo nanošenja patnje tolikoj deci, mogao se očekivati osećaj šoka i potresenosti i u izraelskom društvu. Jer i mi imamo decu.
PRAKTIČNA ZNANOST: DHMZ radi na sustavu ranog upozoravanja na ekstremne klimatske događaje

PRAKTIČNA ZNANOST: DHMZ radi na sustavu ranog upozoravanja na ekstremne klimatske događaje

Državni hidrometeorološki zavod (DHMZ) predstavio je u Zagrebu, na Svjetski dan zaštite okoliša, projekt Clim4Cast, suradnju sedam europskih zemalja koje rade na zajedničkom razvoju integriranih sustava za prognozu ekstremnih vremenskih uvjeta. Naime, intenzivne suše i toplinski udari te požari sve su učestalija posljedica klimatskih promjena i nerijetko kreiraju sinergijsku silu s mnogostrukim negativnim učincima. Kao odgovor na sve izraženije ekstreme, DHMZ se udružio s europskim partnerima. Prema navodima EU, ukupno je 20 država članica EU lani zabilježilo više opožarenih površina nego godinu ranije, a rizici od požara sve su intenzivniji u regijama sjeverno od Mediterana gdje to, do sada, nije bio slučaj. Prema drugom izvještaju EU, 2022. godine u Europi je izgorjela površina otoka Korzike što je druga najveća opožarena površina u desetljeću.
UZ POVORKU PONOSA: Marko Jurčić odabran za „Kvir i LGBT osobu desetljeća“

UZ POVORKU PONOSA: Marko Jurčić odabran za „Kvir i LGBT osobu desetljeća“

„Aut i ponosan peder bio je još kao đak u svojoj Prvoj riječkoj gimnaziji. Nije ni došao na studij u Zagreb, a već je bio u Iskoraku, i još važnije, dao svoj prvi hrabri aktivistički intervju za riječki Novi list. U borbenim redovima svih prajdova bio je od 2003. do 2016. godine. Najviše, i uvijek bez ikakve zadrške, kada je bilo najteže. I one 2007. kad se gruvalo po nama i kad su kukavice zapalile molotovljeve koktele na Trgu bana Jelačića. I one 2009. kada je nakon marša na Zrinjevac došao mokar, ali ne od znoja, nego od litara pljuvački koje je primio od svojih sugrađana i sugrađanki. Batina je isto dobio, i to ne malo, i svakog je tog siledžiju tužio i svakog je dao osuditi“, tim je riječima na subotnjoj Povorci ponosa Franko Dota iz Zagreb Pridea predstavio aktivistu Marka Jurčića koji je proglašen „Kvir i LGBT osobom desetljeća“. A sam Pride bio je, kao i uvijek, pun pozitivne energije, šarenila i različitosti.
KONAČNO PRAVDA: „Hoće li se sada Izraelci probuditi?“

KONAČNO PRAVDA: „Hoće li se sada Izraelci probuditi?“

Bilo bi bolje da je Izrael u ovom teškom trenutku konačno okrenuo pogled ka unutra i video sebe. Bilo bi bolje da je okrivio sam sebe, makar za nešto, umesto što krivi ceo svet. Pitanje bi trebalo da glasi kako smo stigli dovde, a ne kako su oni do toga stigli. Kada ćemo konačno preuzeti odgovornost za nešto? Za ono što je učinjeno u naše ime? Preko stotinu članova Kneseta je potpisalo peticiju protiv Haga, a niko protiv izraelskih ratnih zločina, jer takve peticije nije ni bilo. Poslanici su jadna potvrda stanja zemlje: ujedinjeni protiv pravde, ujedinjeni u osećaju večite žrtve, bez desnice i levice, hor pravednika. Ako dođe taj dan i Izrael bude osuđen za ratne zločine, treba se setiti da je 106 poslanika Kneseta glasalo za prikrivanje zločina Binjamina Netanjahua i Joava Galanta. Pojas Gaze je uništen, a njegovi stanovnici ubijani, ranjavani, pretvarani u siročad, izgladnjivani. Izgubili su ceo svet, a većina njih je bila nevina. To je ratni zločin.

Arhiva

D&K

INTERVJU - LIDIJA DIMKOVSKA: „Važno je govoriti o ljudima koji su anonimni, onima koje istorija ne pominje“

INTERVJU - LIDIJA DIMKOVSKA: „Važno je govoriti o ljudima koji su anonimni, onima koje istorija ne pominje“

„Danas se mnogo govori o angažmanu, posebice u poeziji. Kada nastupaju mladi pjesnici, kada čitaju poeziju koja je povezana sa nekim ad hoc stvarima koje se događaju sada i ovdje, onda se misli da je to angažirana književnost. Međutim, stava sam da pisac mora biti angažiran i tristo godina unazad i tristo godina unaprijed, moraš se boriti za neku istinu, a ta istina mora da bude i etički i estetski izdržljiva, ne može to da bude samo vjerska, ili književna istina, nego istina koju ti kao ljudsko biće nosiš u sebi. Meni je to jako važno“, kaže u razgovoru za Lupigu makedonska književnica Lidija Dimkovska. S Dimkovskom smo razgovarali na nedavno održanom regionalnom književnom festivalu Imperativ u Banjaluci, a za Lupigu govori o radu na svojim romanima, pitanjima angažmana, poziciji žena u književnosti, istorijskim perspektivama njenih knjiga, te životu između različitih kultura.
ODGOVOR GORDANA DUHAČEKA: Dok vi „utabavate tlo“, ja ipak biram „isprazni bunt“

ODGOVOR GORDANA DUHAČEKA: Dok vi „utabavate tlo“, ja ipak biram „isprazni bunt“

U cijeloj polemici koja se razvila u medijima i na društvenim mrežama u vezi famoznog „LGBT kompasa“, kojeg je u predizbornoj kampanji objavio Zagreb Pride, potpuno je izostalo bavljenje samom srži problematike dok se zborski pjevalo i širilo moralnu paniku u vezi navodnog “prisilnog autanja”. Naime, da bi se iole smisleno govorilo i raspravljalo o autanju i “prisilnom autanju”, potrebno je prvo odgovoriti na sljedeće pitanje: otkud mi LGBT ljudi uopće u ormaru? Na to pitanje postoji samo jedan točan odgovor, a on glasi da smo u ormaru zbog heteropatrijarhata i iz njega proizlazećeg heteroseksizma. Svaki LGBT čovjek na ovom svijetu je odmah u trenutku rođenja uguran u ormar protiv vlastite volje temeljen očite laži da je jedino što na ovom svijetu postoji - heteroseksualnost. Nijedan LGBT čovjek na ovom svijetu nije slobodnom voljom izabrao biti u ormaru.
FETIŠIZACIJA OTPORA: Slovenski punk i fotografija

FETIŠIZACIJA OTPORA: Slovenski punk i fotografija

Već sam odabir da se pokret koji je primarno živio na ulicama i u kulturnom podzemlju postavi u takav kvazimuzejski kontekst – u instituciju, koja nerijetko ističe državotvornu ulogu – svjedoči o tome da je punk, kao žanr, promatran poput primarno povijesnog fenomena, kao još jedan element novije slovenske povijesti, bez suvremenog naboja. Kao nešto što nas je naučilo metodama otpora protiv percipirane nepravde, no čije je postojanje od osamdesetih rafinirano, lišeno naivnog idealizma i konačno presađeno u novi društveni kontekst. Suvremeni punk, muzički žanr, s druge pak strane nije prepoznat kao aktivan politički projekt. Štoviše, implicitno je tretiran samo kao ostatak protekle subkulture. To u suštini i nije krivo. Punk je u zadnjim desetljećima – kao i mnogi drugi glazbeni pokreti srodnih društvenopolitičkih osnova – podvrgnut tržišnom pritisku koji, ili onemogućava izražavanje uistinu subverzivnih poruka.
MUZIČKA MAPA MARKA POGAČARA: Ulica Milana Mladenovića

MUZIČKA MAPA MARKA POGAČARA: Ulica Milana Mladenovića

U Zagrebu postoji Ulica Milana Mladenovića. To jest i nije neobično. Mladenović je u gradu rođen, i ondje je prvih šest godina živio. Otprilike, kao i Bora Ćosić. Agramersko se djetinjstvo Ćosićevo skutrilo u godinama neposredno pred Drugi rat, svjetski a naš, dok je prva Jugoslavija, po ubistvu Radića i zavođenju diktature, pouzdano klizila k svome nadiru. Mladenovićevo će se zagrebačko vrijeme odmatati od kraja pedesetih godina pa do sredine šezdesetih, kada se FNRJ polako rješavala dječjih bolesti pretapajući se u SFRJ, te se ta socijalistička Jugoslavija kretala u pravcu vlastitog zenita, zenita koji će, nakon mlohavog perioda bezidejne stagnacije, implodirati u ovom posljednjem ratu, našem a svjetskom. Kao i Ćosić, Mladenović je za agramersku čaršiju s krvavim raspadom zemlje (p)ostao prije svega i uglavnom Srbin, no ipak mnogo prihvatljiviji odavno mrtvi Srbin, za razliku od Ćosića, koji je i dan-danas na sreću željezno živ.
40 IZGUBLJENIH GODINA HRVATSKOG GOSPODARSTVA: Uvjerljivo razbijanje četiri mita o novijoj povijesti

40 IZGUBLJENIH GODINA HRVATSKOG GOSPODARSTVA: Uvjerljivo razbijanje četiri mita o novijoj povijesti

Takva količina cinizma, javnog cerekanja i isprazne samodopadnosti kojom je u našoj javnosti prošle godine dočekana ideja platforme Možemo! o imenovanju jedne od zagrebačkih ulica imenom negdašnje predsjednice Vlade Jugoslavije Milke Planinc, još jednom je zorno posvjedočila o zavidnoj neinformiranosti, nenačitanosti i pokondirenosti dobrog dijela hrvatske javnosti. Provodeći sredinom osamdesetih godina prošlog stoljeća mjere štednje (vožnja par-nepar, nestašice kave, redukcije struje) kako bi se uravnotežila platna bilanca tadašnje države i smanjila nabrekla potrošnja koja se pretežito naslanjala na vanjsko zaduživanje, Vlada tadašnje „premijerke“ Milke Planinc, kojoj se ta štednja danas uzima kao neopoziva diskvalifikacija, suštinski nije imala ništa veći prostor djelovanja od sadašnje hrvatske vlade premijera Andreja Plenkovića.

Arhiva

Lupiga TV

NEMA SUMNJE: Gospođa premijer ima problem s fašizmom

NEMA SUMNJE: Gospođa premijer ima problem s fašizmom

Unatoč brojnim optužbama za, manje ili više, otvoreno veličanje fašizma na račun stranačkih kolega, ministara i nje same, talijanski premijer, kako Giorgia Meloni inzistira da ju se oslovljava uspješno je napade odbijala pravdajući se kako ne može biti antifašist kada fašizam već 80 godina ne postoji. No, istraživački novinari portala Fanpage.it uspjeli su se infiltrirati u mladež stranke Fratelli d'Italia, kroz koju se premijerka i sama politički formirala, otkrivši strogo čuvane tajne ove postfašističke stranke i njenih budućih čelnika. Mladost nacije (Gioventù Nazionale), kako se zove mladež stranke Talijanska braćo (Fratelli d'Italia) ponos je čitavog vodstva stranke, „duša i motor koji će ju voditi do pobjede”, ili kako kaže sama Meloni, „najbolja mladost” i „fantastični momci”, nisu ništa drugo nego – fašisti koji slave Mussolinija i Treći Rajh te odaju počast fašističkim teroristima odgovornim za stotine izgubljenih života.
UPOZNAJTE GENIJALCA: Apsurdni svijet Nathana Fieldera

UPOZNAJTE GENIJALCA: Apsurdni svijet Nathana Fieldera

U svojoj prvoj seriji „Nathan for You“ razotkriva okrutnost kapitalizma, prikazujući Ameriku kao mjesto gdje će ljudi učiniti gotovo sve da budu na televiziji. Fielder se predstavlja kao konzultant za mala poduzeća u problemima, kojima predlaže apsurdne ideje kako bi “unaprijedili poslovanje”, recimo da automehaničar nosi detektor laži dok daje procjene cijena popravka. Sljedeća Fielderova serija, „Rehearsal“ („Proba“) iz 2022. godine, zamišljena je tako da sudionici dolaze Fielderu s nekim problemom; njegova metoda sastoji se u tome da ti stvarni ljudi uz pomoć glumaca uvježbaju mnoštvo mogućih scenarija u kojima bi se suočili s problemom; tako će moći predvidjeti moguće ishode i ostvariti onaj željeni, dok njegov najnoviji projekt, serija „The Curse“ iz 2023. godine, čiji je ko-kreator Benny Safdie, briljantno secira i satirizira performativni lažni progresivizam i narcisoidni liberalizam.
BENTI JARCOTA: Valentino Bošković ima novu pjesmu, jedan od najboljih glazbenih prikaza turizma u Hrvata

BENTI JARCOTA: Valentino Bošković ima novu pjesmu, jedan od najboljih glazbenih prikaza turizma u Hrvata

Slavni Valentino Bošković, Bračanin koji je najdalje dogurao u svemir, nakon četiri godine pojavio se iz vakuuma te, preko svojih zemaljskih posrednika Branka Dragičevića i Josipa Radića, u četvrtak objavio novi singl. Dugoočekivanu numeru jedini brački astronaut predstavio je pod imenom „Kruzer u Postira” i radi se o jednom od najboljih glazbenih prikaza turizma u Hrvata." Ovo je priča o velikoj havariji kruzera koja se dogodila u Postirima na otoku Braču početkom dvadesetih godina 21. stoljeća. Bilo je dramatično, mi smo sve pratili sa sigurne udaljenosti od 55 milijuna kilometara, a svi znamo što se dogodilo kasnije...", poručio je Valentino Bošković, a prenose Branko Dragičević i Josip Radić. Dakako, Valentino Bošković upozorava na nekontroliranu ekspanziju turizma za privatni račun. Inspiraciju, kako smo i navikli, uzima u neposrednoj blizini, u ovom slučaju – Postirama na Braču.
ČOVJEK KOJI NIJE MOGAO ŠUTJETI: Film kojem je mjesto u kurikulumu za srednju školu

ČOVJEK KOJI NIJE MOGAO ŠUTJETI: Film kojem je mjesto u kurikulumu za srednju školu

Da bi zlo pobijedilo, dobri ljudi moraju učiniti samo jednu stvar – apsolutno ništa. Dođu tako mutna vremena, „pametni” šute i trpe, budale dižu halabuku, zlobni zavladaju, a oni „normalni” gledaju samo kako preživjeti. Osjetili smo to na svojoj koži devedesetih godina. I šutjeli smo i trpjeli dok su odvodili druge, sve se nadajući da neće „mečka zaigrati i pred našom kućom”. Malo tko je tada zaista bio čovjek, netko tko nije mogao šutjeti, kome to čast nije dozvoljavala, pa čak i po cijenu svog života. Takav čovjek bio je Tomo Buzov, Kaštelanin po rođenju, Beograđanin po adresi prebivališta, umirovljeni kapetan Jugoslavenske narodne armije koji se tog kobnog zimskog dana našao u vlaku Beograd - Bar na stanici u Štrpcima u Bosni i Hercegovini, kroz koju ta linija prolazi jedva desetak kilometara. Putovao je u posjet sinu koji je svoj vojni rok služio u Podgorici.
„KRITIČNA ZONA“: Pukotine u kapitalizmu kao (ne)dostatni otpor

„KRITIČNA ZONA“: Pukotine u kapitalizmu kao (ne)dostatni otpor

Dobitnik pet nagrada filmskih festivala, od kojih je najistaknutiji Zlatni Leopard na Locarnu, „Kritična zona“ snimana je u tajnosti kako bi se izbjegla čelična cenzura islamističke diktature. Nominalno je riječ o filmu ceste koji prati posao teheranskog dilera marihuane, Amira, kroz jednu večer. No, u centru je pažnje ipak više sam grad na koji se naslov referira - Teheran. Kako sam se prije dvije godine i sam smucao prašnjavim ulicama ove metropole, film sam doživio na osobnoj razini. On vrlo vješto u prvi plan gura patnju perzijske svakodnevice koja je na mene ostavila neizmjerni utisak. Ono što vidim kao cinično u tome da „Kritična zona“ otvara festival s toliko optimističnim predznakom upravo je pesimizam s kojim ovaj film zrcali takvu svakodnevicu i manjak mogućnosti pružanja otpora. Surova borba za preživljavanjem koja definira njegove stanovnike od neuspjeha revolucije 1979. godine daleko je od vizija optimizma.

Arhiva

Misao dana

“Kad bismo htjeli biti samo sretni, to bismo lako postigli. Ali mi želimo biti sretniji od drugih, a to je veoma teško, jer smatramo druge sretnijima no što jesu”

Charles Montesquieu- Luis de Secondat (1689 - 1755)

Anketa

Varga je otkazao tulum jer je shvatio da:

Kolumne

  1. MUZIČKA MAPA MARKA POGAČARA: Ulica Milana Mladenovića

    13.06.2024.

    Marko Pogačar

    MUZIČKA MAPA MARKA POGAČARA: Ulica Milana Mladenovića

  2. UZ USVAJANJE REZOLUCIJE: Kako da se ne radujemo kada smo opet pobijedili, kako?

    28.05.2024.

    Srđan Puhalo

    UZ USVAJANJE REZOLUCIJE: Kako da se ne radujemo kada smo opet pobijedili, kako?

  3. DRUGO MIŠLJENJE ZDENKA DUKE: Preživjet ćemo i Domovinski pokret

    17.05.2024.

    Zdenko Duka

    DRUGO MIŠLJENJE ZDENKA DUKE: Preživjet ćemo i Domovinski pokret

Lupiga predstavlja: Priče iz zagrebnog života

E-ciklopedija

  1. Povijesni put Hitlerove 'klonje'
  2. Yugo - urbana legenda
  3. Freedom Theatre (Teatar slobode)
  4. Japanske čestitke i razglednice
  5. Russellov čajnik

Recepti

  1. Domaći sok od bazge
  2. Burek (bosanski) za 1 odraslu osobu
  3. Drugačija svinjska jetrica
  4. Bosanska pogača
  5. Piletina u košuljici od sezama
Projekt se provodi uz pomoć:
Ministarstvo kulture Republike Hrvatske Agencija za elektroničke medije Grad Zagreb
Medijski partneri: Balkan Insight - Balkanska tranziciona pravda CINS - Centar za istraživačko novinarstvo Nezavisnog udruženja novinara Srbije