Novice

NATO BOMBARDIRANJE: "S predsjednikom Srbije sastao sam se kod zubara, a onda je trebalo napasti Kosovo"

NATO BOMBARDIRANJE: "S predsjednikom Srbije sastao sam se kod zubara, a onda je trebalo napasti Kosovo"

Britanci na čelu s Tonyjem Blairom namjeravali su, osim bombardiranja Beograda, izvesti i kopnenu invaziju, Ibrahima Rugovu iz kućnog pritvora spasio je katolički župnik, a dosta toga uoči NATO intervencije u Miloševićevoj Jugoslaviji odlučeno je i u jednoj zubarskoj ordinaciji u Rimu. Tako, barem, tvrdi bivši talijanski premijer Massimo D'Alema u intervjuu za Corriere della Sera. Neki detalji nakon 25. godina pomalo mu se gube pa smo ga uhvatili u vremenskom raskoraku... Možda, kao i mnogi prije njega, malo i uljepšava svoju ulogu ali nema sumnje kako ondašnji premijer i današnja siva eminencija talijanske ljevice otkriva do sada posve nepoznate detalje koji su se na međunarodnoj političkoj sceni odigrali uoči i tijekom dva i pol mjeseca posljednjeg okršaja na Balkanu u 20. stoljeću.
OBITELJSKA MEDICINA: Sustav na izdisaju

OBITELJSKA MEDICINA: Sustav na izdisaju

Nedostatak liječnika u primarnoj zdravstvenoj zaštiti, posebno kad se radi o obiteljskoj medicini, višegodišnji je i dobro znan problem. No, unatoč brojnim apelima od strane Koordinacije hrvatske obiteljske medicine (KoHOM) i mnogih obiteljskih liječnika, pomaka u njegovom rješavanju nema. Situacija, u međuvremenu, postaje sve dramatičnija. Referirajući se na podatke iz demografskog atlasa Hrvatske liječničke komore, iz KoHOM-a ističu da je gotovo 40 posto liječnika obiteljske medicine trenutno starije od 60 godina. Njih tristotinjak ima više od 65 godina, od čega pedesetak i više od 70 godina. Sustav nam drže umirovljenici, a do kad će oni to moći, vrlo je neizvjesno. "Događa se kadrovski raspad obiteljske medicine", tvrdi dr. Nataša Ban Toskić, predsjednica KoHOM-a s kojom smo popričali o trenutnoj situaciji u hrvatskim ordinacijama obiteljske medicine i potencijalnim rješenjima koja su bezuspješno predlagana.
VRHUNSKI PATRIOTIZAM: Zašto ne treba kažnjavati djecu ako bježe sa časova istorije, historije i povijesti?

VRHUNSKI PATRIOTIZAM: Zašto ne treba kažnjavati djecu ako bježe sa časova istorije, historije i povijesti?

Kakve su šanse jedne države da opstane, ako se njeni građani razlikuju u percepciji prošlosti, sadašnjosti ili budućnosti? Skoro pa nikakva. Da li se neko zbog ovoga sekira? Pa ne bih rekao, naprotiv. Svojski i sistematski se radi na tome da se u BiH ni oko čega ne slažemo i to im za sada ide odlično. Nadam se da naši mladi imaju pametnija posla od učenja istorije devedesetih i da im je preča Liga šampiona ili NBA liga, od školskih obaveza i zadataka. Nadati se da mladi svoju budućnost vide izvan Bosne i Hercegovine, kao keramičari u Njemačkoj, vozači u Austriji, konobari u Sloveniji, a tamo poznavanje balkanske istorije nije toliko važno, koliko praktična znanja. Nadati se da sa 14 godina više maštaju o seksu, nego o odbrani Kosova, trećem kantonu ili unitarnoj Bosni. Jebiga, došlo je tako vrijeme kada je bježanje sa časova istorije, historije, povijesti najbolji način da se sačuva vlastito mentalno zdravlje.
LUPIGA U AFGANISTANU: Pod talibanskom zastavom

LUPIGA U AFGANISTANU: Pod talibanskom zastavom

Ulicama Mazar-e Šarifa, grada od nekih pola milijuna stanovnika, na biciklu je, još uvijek u majici dugih rukava, prolazio Samim. Apsolvent na studiju veterine, čovjek čiji besprijekorni engleski zvuči kao da je odgojen na američkom jugu, kreativac zaluđen rap glazbom i ikonama hip hop kulture devedesetih. U džepu drži mobitel, a u ušima slušalice. Diskretno je slušao glazbu. Na upit talibanskog službenika koji mu je prepriječio put, odgovorio je iskreno, ali nije znao da iskrenost u ovom slučaju nije dobra. Zabranjeno je slušati glazbu, to nije u duhu islama. Službenik mu je oduzeo mobitel i pregledao njegove razgovore na društvenim mrežama uslijed čega je utvrđeno da glazba nije jedini zločin ovog mladog čovjeka. Nisu samo njegove uši haramile, već i oči - dopisivao se s djevojkama. Kazna: tri disciplinska šamara na licu mjesta. Tad mu je postalo jasno: glazba – ne, djevojke – ne, molitva – da.
NEON: Što učiniti kada ste žrtva online nasilja?

NEON: Što učiniti kada ste žrtva online nasilja?

"Najčešći oblik nasilja zbog kojeg se osobe obraćaju savjetovalištu jest objavljivanje ili prijetnje objavljivanjem snimki spolno eksplicitnog sadržaja. Ovaj oblik online nasilja često se isprepliće i s drugim oblicima poput doxinga (objavljivanje osobnih podataka žrtve putem interneta) i seksualnog iznuđivanja, a nažalost svjedočimo i slučajevima u kojima su snimke nastale kao rezultat silovanja, čime se žrtve dodatno traumatizira. Također je prisutno i online uznemiravanje od strane bivših partnera, koji u najekstremnijim slučajevima svojim žrtvama prijete i smrću", kažu u udruzi B.a.B.e. Objašnjavaju da su na temelju dosadašnjih slučajeva online nasilja uočili kako su najpogođenije žene u dobi od 18 do 40 godina starosti, ali da su najčešći počinitelji nasilja bivši partneri. Posebno uznemirujući je podatak da čak 60 posto žena nasilje ne prijavljuje, što ukazuje na potrebu većeg razumijevanja, podrške i empatije prema žrtvama

Arhiva

D&K

AUTORI(CE) U GOSTIMA PONEDJELJKOM: Pet pjesama Aleksandre Vujisić

AUTORI(CE) U GOSTIMA PONEDJELJKOM: Pet pjesama Aleksandre Vujisić

„Kroz to što pišem ogolim sebe, ali uviđam da hvatam i vibracije meni bliskih ljudi, pa da ono što oni proživljavaju ja pretačem u pjesmu ili priču. Ono što primjećujem kod sebe jeste da ulazeći u tuđi prostor, sakupljam ono što je meni važno“, tako o pisanju govori Aleksandra Vujisić, koju danas predstavljamo u našoj rubrici namijenjenoj poeziji. Od pisanja, kaže, ne živi, ali živi za pisanje. Aleksandra Vujisić rođena je u Podgorici 1979. godine, a radi kao profesorica engleskog jezika i književnosti. Piše poeziju i za djecu i za odrasle, a neki je znaju i po projektu koji je pokrenula – „Čigralište“. Naime, taj se projekt, koji je izrastao u nezavisni kulturni centar, bavi promoviranjem važnosti čitanja u ranom uzrastu. Njena poezija prevođena je na talijanski, španjolski, kineski, poljski i još neke jezike, a dobitnica je nekoliko nagrada i priznanja na književnim natječajima.
POST FESTUM MEDIJSKO-POLITIČKE HISTERIJE: Kako su napakovali Bijelom dugmetu

POST FESTUM MEDIJSKO-POLITIČKE HISTERIJE: Kako su napakovali Bijelom dugmetu

Nakon prvih netočnih izvještaja mnogi portali su, prepisujući jedni od drugih, pojačavali naslove pa je na kraju u naslovu teksta na jednom od njih stajalo: “Izviždali Bijelo dugme u Splitu". Netočno. Ali nije nevažno. Stvorena je tako platforma za rundu medijsko-političke histerije: proradili su „gluhi telefoni“, osjetio se smrad u kanalizaciji društvenih mreža, počelo je nabacivanje blatom, pljucanja pa lijepljenja etiketa, riganja mržnje, krenule su prejake riječi ... Svaka Tmuša i Šuša izredala (bi) se za svojih 15 minuta slave. Jugoslavija o kojoj Bregović pjeva nema veze s onim razdobljem rata i agresije. Pjesma je nastala znatno prije rata, ali kao da naslućuje rat, antiratna je i prilično dublja nego što to nekima na prvi pogled izgleda. U ovih 30 godina navikli smo se ne izgovarati naziv Jugoslavija. Život u Hrvatskoj počeo je devedesetih i nema drugih bogova osim naših hrvatskih stvoritelja.
IMAMO VIDIKOVAC: Sad možemo s visine gledati kako nam tajkuni otimaju grad, a vlasti ga užurbano posrbljavaju

IMAMO VIDIKOVAC: Sad možemo s visine gledati kako nam tajkuni otimaju grad, a vlasti ga užurbano posrbljavaju

Da li vlast ima razloga da obnavlja komunistički spomenik? Partizanski borci su po svom ideološkom opredjeljenju bili komunisti, a bilo bi previše ironično za jednu nacionalističku vlast da vrši obnovu sjećanja na svoje ideološke neprijatelje. Vlast je ovdje navikla da govori o „dva antifašistička pokreta“ i objektivno ne postoji nikakva sila da ih zaustavi u brisanju istorijskih činjenica. U Banjaluci se trenutno vrši radikalno brisanje multietničke prošlosti, uz zadrigli istorijski revizionizam i posrbljavanje grada, logično je upitati se hoće li spomenik krajiškim partizanima, kako Bošnjacima i Hrvatima, tako i Srbima, zapravo doživjeti istu sudbinu. Ali zato na istom mjestu imamo novo napravljeni vidikovac sa koga ćemo gledati kako nam tajkuni otimaju grad urbanističkom profiterskom destrukcijom dok su nam oči zatvorene pred pravednijom, naprednijom i humanijom prošlosti?
„ŠAHTO-KULTURA“: Što nam je sve pripremio Pogon?

„ŠAHTO-KULTURA“: Što nam je sve pripremio Pogon?

„ŠAHTO-KULTURA je monumentalno događanje Kuće ekstremnog muzičkog kazališta koju unutar interaktivnog izložbenog postava, uz vodstvo autorskog tandema Damira Bartola Indoša i Tanje Vrvilo, stvara i izvodi pedesetak umjetnica i umjetnika”, objapnjavaju organizatori DB Indoš Kuća ekstremnog muzičkog kazališta i Pogon – Zagrebački centar za nezavisnu kulturu i mlade. Vrvilo i Indoš surađuju još od 2005. godine i zajedno realiziraju eksperimentalne kazališne radove i performanse. Koriste eksperimentalne muzičke instrumente ili “zvučne kutije” - šahtofone, čiji je sastavni dio pravi šaht-poklopac. Indoš je u više navrata šahtofon opisivao kao instrument koji je nastao od civilizacijskog otpada, „kolektivni asemblaž“, „nomadski ratni stroj“ koji je u ovom slučaju zapravo antiratni. Naime, šahtofoni nastaju od recikliranog post-industrijskog otpada, a koriste se kao izvođački aparati i scenski objekti.
ILUSTRACIJA ZA WIKIPEDIJU: Slika ulaznih vrata sa resama, najtačnija je slika ljeta

ILUSTRACIJA ZA WIKIPEDIJU: Slika ulaznih vrata sa resama, najtačnija je slika ljeta

S obzirom da smo se bavili poljoprivredom, ljeta su nam bila u znaku umora. Odrasli bi ranije odlazili u polja i vraćali se čim bi ugrijalo, odmorili se, pa predvečer, kad vrućina posustane, ponovo odlazili u polje na rad. Dok bi majka krpila moje šorceve, otac bi umoran i tek večerao ležao negdje u mraku s muholovkom u ruci. Pošto je u selu bilo puno krava i ovaca, muha je bilo na svakom koraku. Osim njih, muholovkom smo ubijali i komarce, ali samo u prostorijama gdje smo spavali. Kad svi pozaspu, majka bi uzimala muholovku i krećući se na prstima po postelji, propinjala se koliko je mogla i na bijelom zidu ubijala sitne tačke koje je samo ona vidjela. Osim muholovkom, protiv muha smo se borili i na još dva načina. Jedan je ona ljepljiva traka što bi je okačili o plafon da visi i na koju bi se muhe spuštale, zalijepile se i uginule. Drugi je važniji i za mene emotivniji, a to su one rese što se stavljaju na ulazna vrata.

Arhiva

Lupiga TV

LOV: Maestralni Mads Mikkelsen u filmu koji dugo ne izlazi iz glave

LOV: Maestralni Mads Mikkelsen u filmu koji dugo ne izlazi iz glave

Film „Lov“ iz 2012. godine inspirisan je stvarnim slučajevima. To je priča o čoveku koji će se naći u veoma teškoj situaciji, iako to nije zaslužio, a gledalac će posmatrati kako se jedna laž širi poput zaraze. Ugledni danski reditelj i scenarista Thomas Vinterberg snimio je izuzetno dobar film, čija se radnja odvija u malom danskom gradu negde oko Božića. Naš protagonista je Lucas (Mads Mikkelsen) koji radi u vrtiću. On je izuzetno pouzdana osoba, voli svoj posao, deca ga obožavaju, ima mnogo prijatelja koji ga cene i poštuju, ali ima problema u privatnom životu. Lucas nakon razvoda i gubitka svog učiteljskog posla proživljava težak period, boreći se istovremeno i sa bivšom suprugom za starateljstvo nad svojim sinom kojeg retko viđa. Međutim, na poslu upoznaje Nadju (Alexandra Rapaport) sa kojom počinje da gradi intimni odnos i taman kada se situacija stabilizuje, te se čini da stvari kreću željenim tokom, njegov se život pretvara u pakao.
NEXT SOHEE: Briljantni opis pakla call centra

NEXT SOHEE: Briljantni opis pakla call centra

Dragi čitaoci, pre nego što pređemo na priču o ovom veoma dobrom filmu, moram da kažem sledeće: jedna stvar me neverovatno nervira i iritira, a sigurno nisam jedini. Naime, radi se o onim pozivima iz call centara raznih telekom kompanija koje svako malo zovu i pokušavaju nam nešto uvaliti. Uskoro vam ističe pretplata ili ugovor, a zatim kreću da nude čuda i čudesa – obično tako kaže onaj nepoznati glas koji se čuje iz slušalice, ali se nekako suzdržim da ostanem pristojan, jer ipak je tim ljudima to posao i neko ih tera da zovu i maltretiraju ljude, a da imaju boljeg izbora sigurno ne bi radili taj posao, tako da im, donekle pristojno, zahvalim na pozivu i rešim ih se, ali taj fenomen gnjavljenja ljudi pozivima jednostavno mi ne ide u glavu. Ako želim da produžim neki ugovor s njima, odem na njihovu adresu i to fizički sredim, jer preko telefona može svašta da se desi.
DJEDA MRAZ U BOSNI: Kao žrtva vjerskih i etničkih podjela pao je i sjedobradi dječji junak

DJEDA MRAZ U BOSNI: Kao žrtva vjerskih i etničkih podjela pao je i sjedobradi dječji junak

U svakom sukobu prvo stradaju oni „ničiji”. Ovdje govorimo o simboličkom planu jer na rat koji se odvijao na prostoru na prostoru bivše Jugoslavije, a sa svojom krvavom kulminacijom u Bosni i Hercegovini, možemo gledati i kao na promjenu paradigme. Tako je kao nedužna žrtva vjerskih i etničkih podjela pao i Djed Mraz onaj ničiji, odnosno onaj „komunistički” i „jugoslavenski” koji djeci svih naroda i narodnosti, neovisno o vjerskim uvjerenjima (njihovih roditelja) donosi poklone za Novu Godinu. U njemu su svi „igrači s pravom glasa” vidjeli onog drugog koji ugrožava baš njihova vjerska i nacionalna osjećanja. „Problem” Djeda Mraza i njegove „uloge” u suvremenoj, post-ratnoj, formalno federalno uređenoj, ali suštinski na nacionalne torove podijeljenoj Bosni i Hercegovini, tematizirao je u svom dugometražnom igranom prvijencu mladi redatelj Emir Kapetanović.
VRAŽJA KUPKA: Dobili smo kandidata za horor godine, iako to zapravo i nije horor

VRAŽJA KUPKA: Dobili smo kandidata za horor godine, iako to zapravo i nije horor

Katolička doktrina ima u sebi jednu ugrađenu „rupu u zakonu” pomoću koje je moguće osigurati ulaz u silno željeno Kraljevstvo nebesko. Naime, koliko i kako god neka osoba zgriješila za svoga života, ukoliko se ona pred smrt ispovjedi i pokaje za počinjene grijehe, Bog će joj milosrdno oprostiti i primiti je u svoje stado. To onda otvara i mogućnost svojevrsnog „potpomognutog samoubojstva” (pomoću crkvenih, sudskih ili, zašto da ne, crkveno-sudskih organa), iako se ono izravno smatra upravo jednim od najvećih grijeha koje krštena duša može počiniti. Baš s tim paradoksom počinje i završava najnoviji film doajena europskog „elevated” horora, Veronike Franz i Severina Fiale, koji su nam već ranije predstavili klasike pod-žanra kao što su uradci „Vidim, vidim“ (2015) i „The Lodge“ (2019). Radi se o filmu "Vražja kupka" ili u njemačkom originalu "Des Teufels Bad".
CINEHILL U LAUBI: U deset dana najbolje od festivala

CINEHILL U LAUBI: U deset dana najbolje od festivala

Iz šuma Gorskog Kotara u vrevu Zagreba na deset dana dolazi filmsko osvježenje koje će u Laubi predstaviti neke od najboljih ostvarenja što ste ove godine mogli vidjeti na Cinehillu. Kuća za ljude i umjetnost ugostit će od 29. kolovoza do 8. rujna reviju najboljih filmova duhovnog nasljednika Motovun film festivala. Krajem srpnja nekdašnji MFF prvi puta je u potpunosti održan u Gorskom Kotaru, a na Cinehillu je tada sudjelovao i brazilski redatelj Karima Aïnouza koji filmom „Motel Destino” u četvrtak u 20 sati otvara gostovanje Cinehilla u Laubi. „Scene seksa nisu tu zbog publike već zbog likova. One predočavaju unutarnji svijet protagonista i imaju potencijal prikazati ljudski strah. Na primjer, strah žene čiji su roditelji dogovorili brak i koja se nađe u spavaćoj sobi s nepoznatim čovjekom”, izjavio je redatelj Karim Aïnouz pojašnjavajući scene seksa u svom erotskom trileru smještenom na brazilskoj obali.

Arhiva

Misao dana

“Demokracija je riješena zagonetki svih ustava”

Karl Marx (1818 - 1883)

Anketa

Varga je otkazao tulum jer je shvatio da:

Kolumne

  1. VRHUNSKI PATRIOTIZAM: Zašto ne treba kažnjavati djecu ako bježe sa časova istorije, historije i povijesti?

    16.09.2024.

    Srđan Puhalo

    VRHUNSKI PATRIOTIZAM: Zašto ne treba kažnjavati djecu ako bježe sa časova istorije, historije i povijesti?

  2. DRUGO MIŠLJENJE: Odgajali smo nacionaliste, pa sad imamo napade na strane radnike

    27.08.2024.

    Zdenko Duka

    DRUGO MIŠLJENJE: Odgajali smo nacionaliste, pa sad imamo napade na strane radnike

  3. U ČEMU JE PROBLEM: Desingerica je ogledalo naše realnosti, a realnost je često veoma surova

    23.08.2024.

    Srđan Puhalo

    U ČEMU JE PROBLEM: Desingerica je ogledalo naše realnosti, a realnost je često veoma surova

Lupiga predstavlja: Priče iz zagrebnog života

E-ciklopedija

  1. Povijesni put Hitlerove 'klonje'
  2. Yugo - urbana legenda
  3. Freedom Theatre (Teatar slobode)
  4. Japanske čestitke i razglednice
  5. Russellov čajnik

Recepti

  1. Domaći sok od bazge
  2. Burek (bosanski) za 1 odraslu osobu
  3. Drugačija svinjska jetrica
  4. Bosanska pogača
  5. Piletina u košuljici od sezama
Projekt se provodi uz pomoć:
Ministarstvo kulture Republike Hrvatske Agencija za elektroničke medije Grad Zagreb
Medijski partneri: Balkan Insight - Balkanska tranziciona pravda CINS - Centar za istraživačko novinarstvo Nezavisnog udruženja novinara Srbije