Novice

35 GODINA OD „JOGURT REVOLUCIJE“: „Od tada do danas se Vojvodinu tretira kao ratni plen i okupirani deo Srbije“

35 GODINA OD „JOGURT REVOLUCIJE“: „Od tada do danas se Vojvodinu tretira kao ratni plen i okupirani deo Srbije“

„Vrh smenjenog rukovodstva, kojem sam i ja pripadao, bio je satanizovan godinama pre 'Jogurt revolucije'. Oni koji su famozni proces „diferencijacije“ pažljivije proučavali tvrde da je broj tako diferenciranih pojedinaca, uglavnom iz redova Vojvođana-starosedelaca, samo prve godine prelazio 30.000. Znam i iz najneposrednijeg uvida da su neki od mojih istaknutijih mlađih saboraca bili tako svirepo šikanirani da su, ne samo zadugo traumatizovani, nego su trajno nervno oboleli, a nekoliko njih se ubrzo nakon neviđenog šikaniranja i poniženja kojima su bili izvrgnuti teško razbolelo, pa i prerano umrlo“, govori u razgovoru za Lupigu Živan Berisavljević koji je imao čitav niz važnih funkcija u Titovoj Jugoslaviji. Na početku razgovora Berisavljević ističe da je Milošević u Srbiji postojao mnogo pre Miloševića.
UJEDINJENO VASKOLIKO SRPSTVO: Kad Bodiroga brani slobodu govora

UJEDINJENO VASKOLIKO SRPSTVO: Kad Bodiroga brani slobodu govora

Ognjen Bodiroga je mlada nada Srpske demokratske stranke i to njenog četničkog krila. Sad vi mislite da pretjerujem, ali nije tako. Kao novi poslanik u Narodnoj skupštini Republike Srpske zapažen je po bizarnim prijedlozima i nastupima. Na jednom od skupštinskih zasjedanja tražio je da se u Narodnoj skupštini zabrani korištenje riječi „genocid“, ali je na istom mjestu istakao da je ponosan što su njegovi preci, s majčine i očeve strane, bili u četnicima. E taj Bodiroga se onako opoziciono namjestio pred kameru BN televizije i reče: “Takođe i za mene je izjava, od prije par dana, gospodina Dodika, kada je rekao da je nacionalno blago Republike Srpske, pa za mene je to uvreda, kao Srbina i kao nekoga ko se ovdje bori za ovo. Nema veće uvrede od toga, jer to je čovjek koji je ja ću vam priznat, javno priznao genocide u Srebrenici..."
AUSTRIJANAC IZ BEOGRADA: „Srpsko proljeće nakon duge zime“

AUSTRIJANAC IZ BEOGRADA: „Srpsko proljeće nakon duge zime“

Ne možete vidjeti ulicu od ljudi. Straga masa. Sprijeda masa. Ulica Kneza Miloša u centru Beograda u petak više nije bila ulica. Ona je protest. Rade samo semafori. Nitko ne zna zašto. Jedan grad je na ulici. Ne postoji drugi način da se to objasni. Gomile učenika. Imaju dvanaest, trinaest, četrnaest godina. Ne žele da se na njih puca. I možeš ih razumjeti. Tu su veterani prosvjeda protiv Slobodana Miloševića, od kojih su neki bili u političkoj hibernaciji deset i više godina. Studenti, penzioneri, roditelji i manja delegacija rudara Jedinstva Kolubara. Kada su 2000. godine sudjelovali u demonstracijama protiv Miloševića, režim je pao. Ovaj put je to samo šačica ljudi iz rudnika. Ali šačica koja daje nadu. Dok sa svojim zastavama ulaze u demonstracije na početnoj točki ispred parlamenta, masa im počinje pljeskati.
IGRAČ NA SITNO: „Šeksressliranje“ i ostale solo igre

IGRAČ NA SITNO: „Šeksressliranje“ i ostale solo igre

Jedanaest profesora ustavnog prava, među kojima su i šefovi katedri ustavnog prava u Zagrebu, Splitu, Rijeci i Osijeku, izrazilo je zabrinutost zbog postupka izrade novog Zakona o izbornim jedinicama kojeg „kuha“ vrlo neformalna hadezeovska grupica u kojoj su i 80-godišnji Vladimir Šeks, njihov „specijalac“, uvijek na radnoj temperaturi, te njegov posinak Karlo Ressler. Zbog toga opozicija manipulativno prekrajanje izbornih jedinica ne zove više internacionalnim imenom „gerrymandering“ nego „šeksresslering“. Ali, HDZ se ne obazire. Neformalna grupica „šeksresslerira“ po svom pa ćemo i dalje imati potpuno neprirodno skrojene izborne jedinice ne bi li HDZ u njima izvukao koji izborni mandat više. Premijer je jedanaest profesora ustavnog prava hladno okvalificirao kao simpatizere ljevice. „Ne glasaju oni za HDZ!“, da ga citiramo.
NIŠTA OD MASOVNE VOŽNJE: Otkazana „Kritična masa“

NIŠTA OD MASOVNE VOŽNJE: Otkazana „Kritična masa“

„Kritična masa“, svojevrsni prosvjed zagrebačkih biciklista pod nazivom “Najbrži put do zdravog grada”, ipak se neće voziti u nedjelju, kako je planirano. „Zbog najave jako lošeg vremena planirana vožnja se otkazuje“, poručili su danas poslijepodne iz Sindikata biciklista, udruge koja je trebala organizirati „Kritičnu masu“. Pogled na sutrašnju vremensku prognozu jasno pokazuje zašto su u Sindikatu biciklista donijeli ovakvu odluku. Naime, nakon nekoliko lijepih i sunčanih dana, zaredalo je više dana sa svakodnevnom kišom, a sutrašnja prognoza sa stopostotnom sigurnošću najavljuje da će u vrijeme masovne biciklističke vožnje, u 16 sati, padati jaka kiša, što zasigurno nisu najugodniji vremenski uvjeti za vožnju biciklom. Za sada još uvijek nije poznat novi termin vožnje „Kritične mase“ niti da li će se ona uopće održati ovog proljeća.

Arhiva

D&K

MARLENE DIETRICH: O glumici, o kojoj su imali sučeljena mišljenja

MARLENE DIETRICH: O glumici, o kojoj su imali sučeljena mišljenja

Marlene Dietrich! Gledao sam lustere, inkrustacije, zidove, stolice, pozornicu, u sebi nabrajao: "Ich bin die fesche Lola, Where Have All the Flowers Gone, Allein in einer grossen Stadt, Falling in Love Again, Lili Marleen ..." Nekad davno Marlene Ditrich je bila velika zvijezda. Zvijezde scene i ekrana vole ili ne vole jer se sviđaju ili ne sviđaju publici; Marlene Dietrich je bila i jedno i drugo, omiljena i omrznuta. Neosporno je bila poznata, čak popularna, skandalozna i slavna, ali i politički opredijeljena, jer joj je scena bila život i na sceni je živjela svoj život, što je također određivalo odnos publike prema njoj. U toku Drugog svjetskog rata posvuda, pa i na sceni postade vidljiva borba načela svjetla i tame, dobra i zla. Sve je tih godina bilo jasno podijeljeno. Najprije su se sučelile ideje, političke i moralne, a s njima i različite ideje svijeta.
BILJEŽNICA ROBIJA K.: Doli Vlada!

BILJEŽNICA ROBIJA K.: Doli Vlada!

Dida je gingao se na katrigi i rekao je: "Nemoš Hrvata sa puškon natirat na ulicu, čoviče! Može mu se vlast pokenjat na glavu, a on neće njanci stavit kapelin da se zaštiti!" Barba Tonino je rekao: "A u Srbiji učas miljon svita izađe na demonštracjun i traži da se oni kretineto makne sa vlasti!" Dida je dignijo čašu i rekao je: "E, to ti je ta dilema! Ili je Plenković manji kretineto od Vučića, ili su Hrvati pičke!" Onda je barba Tibor sa drugog stola dobacijo: "Plenković nije manji kretineto od Vučića! Za ostalo ne znan!" Barba Tonino je klimnijo sa glavom: "Plenković bi komotno moga svaku veče izać na televiziju i poručit Hrvatima da jebain pas ćunku! A oni bi na to rekli: Fala lipa, gospon premijer, jeste za jednu kavicu? Umisto da ka Srbi izađu na ulicu i skrešu škovacama na vlasti sve šta ih ide!"
YUVAL HARARI: Umjetna inteligencija je hakirala operativni sustav naše civilizacije

YUVAL HARARI: Umjetna inteligencija je hakirala operativni sustav naše civilizacije

Strah od umjetne inteligencije (AI) prati čovječanstvo još od samog početka računalne ere. Do sada su se ti strahovi fokusirali na strojeve koji koriste sredstva za ubijanje i porobljavanje ljudi ili da ljude nadomjeste. Međutim, tijekom posljednjih nekoliko godina pojavili su se novi AI alati koji prijete opstanku ljudske civilizacije iz neočekivanog smjera. AI je stekao neke izvanredne sposobnosti manipuliranja i generiranja jezika, bilo riječima, zvukovima ili slikama. AI je tako hakirao operativni sustav naše civilizacije. Upravo smo susreli neljudsku inteligenciju, ovdje na Zemlji. Ne znamo puno o tome, osim da bi mogla uništiti našu civilizaciju. Trebali bismo zaustaviti neodgovorno korištenje AI alata u javnoj sferi i regulirati AI prije nego što on regulira nas.
O PREVENCIJI NASILJA: Kako se tempiraju, a kako deaktiviraju adolescentske bombe?

O PREVENCIJI NASILJA: Kako se tempiraju, a kako deaktiviraju adolescentske bombe?

U punom jeku tragične pucnjave u beogradskoj školi i medijskog zakucavanja generalizacija kako su škole mahom grozno i opasno mjesto, molim vas zastanite na trenutak i zapitajte se zašto recimo The Guardian o smrti osmero beogradskih učenika i jednog zaštitara ne piše više od najnužnijih informacija i koliko je važno ne sijati dalje ideologiju „škole kao streljane“? I zašto profesionalno novinarstvo ne bi trebalo živjeti od raspirivanja gomila zapaljivih izjava o tragediji školske pucnjave, izjava koje reproduciraju senzacionalističko zgražanje i dodatno potiču društvenu proizvodnju panike (naglašavam: kao vrste nasilja)? Kad smo to postali toliko žuta javnost da je u njoj „moralna panika“ (valuta brojnih totalitarnih režima) postala glavni transakcijski afekt svih razgovora o obrazovnom sustavu.
NOVI U2: Apologija milenijalcima jednog klasičnog rock-kataloga

NOVI U2: Apologija milenijalcima jednog klasičnog rock-kataloga

Pretposljednji albumi U2, “Songs of Innocence” i njegov sljednik “Songs of Experience”, zrcale krizu bendovskih srednjih godina, uz ogledavanje s tokovima koji umjesto njih probijaju mlađi autori i bendovi. To je sasvim jedan drugi bend od onoga koji je širio obzore s “Achtung Baby” i utjecao na mlađe kolege poput Radioheada. Bend se tu ogledava u tuđim opusima do blijede neraspoznatljivosti vlastitih autorskih uloga, prisjetimo se tu “Summer of Love”, pjesme kao otete od Lane del Ray, koja je na albumu “Songs of Surrender” dobila bar još jednu sestru blizanku. S apologijom milenijalcima očito se pokušalo napraviti korak kojim bi se istodobno odužili fanovima koji žele znati više, ali rezultati su sasvim u skladu s prethodne dvije epizode iz “Songs of…” trilogije. Nekad baš i ne ide ići protiv sebe.

Arhiva

Lupiga TV

PRIZVAN I POZVAN: „Političari“ koji nisu mogli da pobede

PRIZVAN I POZVAN: „Političari“ koji nisu mogli da pobede

Na svako pitanje „što bi bilo kad bi bilo?“ kao jedini ispravni odgovor nameće se tautologija „ali bilo je kako je bilo i tako je moralo biti“. Šta bi bilo da su na prvim višestranačkim izborima u Srbiji pobedili neki „normalni“ ljudi (kao da su se normalni ikada bavili politikom)? Da li bi onda bilo ratova u bivšoj Jugoslaviji? Kako bi izgledala tranzicija ka kapitalizmu ili je zapravo ne bi ni bilo? I kako bi to uticalo na sve nas? Ali bilo je kako je bilo i kako je, po najjednostavnijoj logici stvari, moralo i biti, jer ti izbori nisu ni bili raspisani da bi bili nekakav „praznik demokratije“ u zemlji čija je istorija bila obeležena dinastičkim borbama, stranim okupacijama, kraljevskim autokratijama i jednopartijskim sistemom, uz tek retke periode demokratije, i to najčešće fasadnog tipa, već da bi onaj koji je u tom trenutku držao „i pogaču i nož“ za svoju moć dobio i „narodni“ legitimitet.
IN MEMORIAM – KRALJ FERUS MUSTAFOV: Svirao je kao niko prije, i niko poslije njega

IN MEMORIAM – KRALJ FERUS MUSTAFOV: Svirao je kao niko prije, i niko poslije njega

Balkan je zapušten svijet, mi nemamo ozbiljnih nosača zvuka svoje baštine jer je naša kultura održavanja - slaba. Međutim, na toj si kaseti mogao čuti sve: ako ti se slušalo. Taj harmonikaš je imao lijevu ruku Jovice Petkovića, a desnu - Ismeta Alajbegovića Šerbe. Ne uvijek jednako dobro snimljen, ali – virtuoz, bez ikakve sumnje. Saksofonist. Klarinetist. Funky jazz pundit. Priču o njemu, Ferusu, već si čuo: znalo se za saksofonista Roma koji je svirao po sarajevskim svadbama, zbog kojeg se “gore” u brdu ostajalo po tri dana. The King. Jer, samo „Crnac“ može imati tu titulu. Mi “Bijeli” - možemo samo do “doktora”. I pravo je tako. Ferus je bio Maceo Parker našeg svijeta, koji je rasvjetljavao put. U njegovom sviranju si mogao čuti većinu onih naslaga vremena koje se stapaju u jedan zvuk, sve te valere, kola na koja se igra, balade uz koje se tuguje.
„MAŠINKE“: Vrlo moćna izjava protiv vojske i rata

„MAŠINKE“: Vrlo moćna izjava protiv vojske i rata

Filmovi na temu užasa kolonijalizma postaju skoro pa obavezni dio programa na rasporedima velikih svjetskih filmskih festivala, što se onda dalje reflektira i na one manje koji trendove moraju slijediti. Anti-kolonijalni stav se podrazumijeva. I sve je to divno i krasno, ali to otvara i određene probleme. Prvo, u neravnopravni položaj stavlja izdanke kinematografija koje nisu imale konvencionalno shvaćenu kolonijalnu prošlost. I drugo, takvi filmski uradci su često „štreberski”, ali im nije uputno zamjerati lošu zanatsku i pripovjedačku realizaciju, kao ni imaginativno siromašni tretman teme jer je ona od iznimne važnosti za globalni diskurs u ovom trenutku. Srećom po nas, na festivalima kao što je zagrebački Subversive Film Festival, koji je otvoren u nedjelju, nije tako.
POSLIJE SUNCA: Zadnji odmor s ocem

POSLIJE SUNCA: Zadnji odmor s ocem

Među nominiranim filmovima za Oscara gotovo uvijek je i onaj jedan film koji odskače svojom sanjivošću, artizmom i odlučnom sporošću, a naviknuti smo da su oskarovski filmovi punokrvna djela koja su pitka i prohodna i koja se ne libe mainstreama. Ove godine „titula“ jednog takvog sporijeg naslova s vrlo naglašenom art estetikom, koji se natjecao za nagradu Oscar, pripada filmu „Poslije sunca“ („After sun“) redateljice Charlotte Wells, mlade Škotkinje čiji je ovo biografski projekt. Wells je sama napisala scenarij i režirala ovaj svoj dugometražni debi. Baš kako je i naslov "Poslije sunca", pomalo nedokučiv i memljiv, lijen i sporovozan, jer tko poslije sunca ima volje za išta, poslije sunca valjda stiže gorka tmina, tako je i sam film usporen, ali ipak itekako smislen.
ČUDO NA HRT-U: Ukazao se Viktor Ivančić

ČUDO NA HRT-U: Ukazao se Viktor Ivančić

Točno onako kako govori naslov – dogodilo se čudo. Prošlog tjedna na HRT-u emitirana je polusatna emisija „Razgovor s razlogom“ u kojoj je urednica i voditeljica Morana Kasapović ugostila kolumnista i književnika Viktora Ivančića. Ne bi to bila neka posebna vijest da javna televizija, nenavikla na kritične glasove, nije posljednje mjesto na kojem bismo očekivali vidjeti Ivančića. Već na prvo pitanje, što bi njegov Robi K. danas rekao o prazniku rada, Ivančić je dao baš onakav odgovor od kakvog se urednicima na HTV-u diže kosa na glavi: „Robi K. bi kao dijete hrvatskog školskog sistema vjerovatno upitao zbog čega njegov dida sa Šolte Uskrs slavi Prvog maja. A onda bi dida vjerovatno rekao da, doduše, jest zakasnio s Uskrsom, ali da će zato sljedeći Božić proslaviti ranije – 29. novembra.“

Arhiva

Misao dana

“Budimo zahvalni budalama. Da ih nije bilo, mi ostali ne bismo uspjeli”

Mark Twain (1835 - 1910)

Anketa

Varga je otkazao tulum jer je shvatio da:

Kolumne

  1. MARLENE DIETRICH: O glumici, o kojoj su imali sučeljena mišljenja

    28.05.2023.

    Predrag Finci

    MARLENE DIETRICH: O glumici, o kojoj su imali sučeljena mišljenja

  2. IN MEMORIAM – KRALJ FERUS MUSTAFOV: Svirao je kao niko prije, i niko poslije njega

    25.05.2023.

    Ahmed Burić

    IN MEMORIAM – KRALJ FERUS MUSTAFOV: Svirao je kao niko prije, i niko poslije njega

  3. POSLANICA LANE BOBIĆ: Što nosim u torbi?

    10.05.2023.

    Lana Bobić

    POSLANICA LANE BOBIĆ: Što nosim u torbi?

Lupiga predstavlja: Priče iz zagrebnog života

E-ciklopedija

  1. Povijesni put Hitlerove 'klonje'
  2. Yugo - urbana legenda
  3. Freedom Theatre (Teatar slobode)
  4. Japanske čestitke i razglednice
  5. Russellov čajnik

Recepti

  1. Domaći sok od bazge
  2. Burek (bosanski) za 1 odraslu osobu
  3. Drugačija svinjska jetrica
  4. Bosanska pogača
  5. Piletina u košuljici od sezama
Projekt se provodi uz pomoć:
Ministarstvo kulture Republike Hrvatske Agencija za elektroničke medije Grad Zagreb
Medijski partneri: Balkan Insight - Balkanska tranziciona pravda CINS - Centar za istraživačko novinarstvo Nezavisnog udruženja novinara Srbije