EKSKURZIJA: Odrastanje iz perspektive jedne sarajevske petnaestogodišnjakinje

EKSKURZIJA: Odrastanje iz perspektive jedne sarajevske petnaestogodišnjakinje

Odrastanje u filmovima nije isto što i odrastanje u stvarnom životu. U filmovima, a tu prije svega mislimo na široko dostupne, američke, pubertet je sveden samo na jedan period vremena koji, ma kako šokantan bio u fizičkom i u psihološkom smislu za jedinku u razvoju, ipak prođe, pa život krene nekim svojim ustaljenim, unaprijed programiranim tokom. Iako filmski klišeji postoje s valjanim razlogom (makar to bio taj da u filmu kao mediju oni „rade svoj posao”), jasno je da je (su)život jedinke i društva dosta kompliciraniji i izazovniji od toga. To vrijedi i za „uređeniji i transparentniji” Zapad, a kamoli za kaotični, konzervativni, „zaostali” Balkan u kojem su neizgovorena i nepisana pravila po pravilu važnija od onih službenih. A kako to izgleda iz perspektive jedne sarajevske petnaestogodišnjakinje, možemo vidjeti u dugometražnom prvijencu Une Gunjak „Ekskurzija“.
BLACKBERRY: Komična priča o zaboravljenom proizvođaču mobitela

BLACKBERRY: Komična priča o zaboravljenom proizvođaču mobitela

Sjeća li se više netko prvog masovno prodavanog „pametnog” mobitela? Ne, nije prvi iPhone, nego uređaj koji su svi pomodni poslovnjaci i poslovni pomodari imali prije njega, jedan, bilo koji od modela kanadske kompanije BlackBerry. Koncept je bio skoro genijalan u svojoj jednostavnosti: spojiti osnovne komunikacijske funkcije mobitela i jednu od funkcija računala (internet, prije svega elektronska pošta), sve to zaštititi enkripcijom i iskoristiti besplatan Internet signal kroz zakonske rupe oko konekcijskih protokola. Upravo enkripcijska funkcija BlackBerry uređaja im je produžila životni vijek za određenu, ekskluzivnu klijentelu, ali nedovoljno da bi nekada senzacionalno uspješnu kanadsku firmu i njene sofisticirane proizvode spasila od potpune propasti.
SEDMO NEBO: Dugometražni prvijenac Jasne Nanut razgaljuje, ali i ostaje visjeti u zraku

SEDMO NEBO: Dugometražni prvijenac Jasne Nanut razgaljuje, ali i ostaje visjeti u zraku

Hrvatska publika nemilosrdna je prema domaćem filmu, vjerojatno se oslanjajući na „staro znanje” stečeno gorkim iskustvom konzumacije državno oktroirane kinematografije devedesetih, najčešće s ratnom tematikom, propagandnom matricom preuzetom iz loših partizanskih filmova, ali s promijenjenim ideološkim znakom. Za druga gorka iskustva pobrinula se nova, novomilenijska kulturna politika oličena u HAVC-u koja je favorizirala nimalo loše festivalske drame, ali čija je teška tematika loše „sjedala” publici željnoj razbibrige. Ako će već publika svoj novac izdvojiti za kartu za domaći film, onda bi da to bude nešto lagano, nešto za djecu (i cijelu obitelj) ili da je barem komedija. Ali, pozor! Ni s komedijom nismo na sigurnom jer je ona „mentalitetska”, „regionalna”, začinjena dijalektom svakako sigurnija oklada nego li ona urbana.
HOTEL PULA: Solidno filmsko ostvarenje i zanimljiva mapa grada iz prošlosti

HOTEL PULA: Solidno filmsko ostvarenje i zanimljiva mapa grada iz prošlosti

Samo promjena konstantna jest, govorili su mudri i „mudri”, što ovu skoro pa tautološku konstataciju ne čini ništa manje točnom. Primjera radi, nekad, čak ne ni tako davno, u Puli nije bilo (toliko) turizma, pogotovo on nije bio namijenjen onima s, što bi se reklo, „dubljim džepom”. Tako se u Puli moglo odsjesti vrlo povoljno u nekom jeftinijem, neobnovljenom hotelu ili apartmanu. Danas, primjera radi, za „soc-realistički šmek” Hotela Pula, smještenog između pulskih kvartova Stoja i Verudela, u „špici” sezone morate izdvojiti po više od stotinu eura za noć. Po osobi ili po sobi, sasvim je svejedno. Međutim, pustimo sad to na stranu, jer ovo je ipak prvenstveno filmska kritika, a ne traktat protiv turizma, daleko bilo.
BLAGINE LEKCIJE: Gledali smo pobjednika festivala u Karlovym Varyma

BLAGINE LEKCIJE: Gledali smo pobjednika festivala u Karlovym Varyma

Ranijih godina cijenjeni Međunarodni filmski festival u Karlovym Varyma bio je nekako predvidljiv kada govorimo o njegovom programiranju. Naime, glavnom natjecateljskom konkurencijom obavezno su dominirali istočnoeuropski filmski naslovi, brojem apsolutno, a nerijetko i kvalitetom, dok je, s druge strane, paralelni natjecateljski program „East of West“ bio posvećen upravo mladim autorima iz šire regije (kojoj je pridodan još i post-sovjetski prostor središnje Azije). Međutim, prvo je prošle godine ukinut program „East of West“ te je zamijenjen „Proximom“ (program namijenjen mladim autorima iz cijelog svijeta čiji filmovi propitkuju granice, što god to značilo), a već ove je godine odsustvo istočnoeuropskih naslova iz obiju natjecateljskih konkurencija poprilično glasno odzvanjalo.
THE HYPNOSIS: Istovremeno i zabavan i pametan film

THE HYPNOSIS: Istovremeno i zabavan i pametan film

Svima nam je znan „crtićki” koncept hipnoze u kojem hipnotizer pošalje svoju „žrtvu” u stanje dubokog sna i ispere joj mozak, odnosno reprogramira je svojim idejama. Naravno, takva predstava je posve naivna i šarlatanska i stvari zapravo ne funkcioniraju tako. Hipnoza kao tehnika može biti zapravo korisna na druge, znanstvenije načine, recimo za povratak izgubljenih sjećanja ili u terapijskom smislu za uspostavljanje novih obrazaca reakcija, zaključivanja i ponašanja. U filmu „The Hypnosis“ Ernsta De Geera koji je prikazan u glavnom natjecateljskom programu Kristalni globus u Karlovym Varyma, hipnoza je možda samo okidač (a možda niti to) za slijed događaja koji propituju kako trenutno društvo, a naročito njegov poslovni aspekt, funkcioniraju.
TETRIS: Priča o igrici koja je promijenila svijet

TETRIS: Priča o igrici koja je promijenila svijet

Biografski filmovi kao žanr ne bave se više samo ljudima odgovornim za proizvode koji su promijenili naše živote, već i samim tim proizvodima. Svoje „biopic“ filmove dobili su Facebook, McDonalds, Nike Air Jordan, a sada u produkciji tehnološkog giganta Apple, i kompjuterska igrica Tetris. Odrednicu „po istinitim događajima“, međutim, treba na ovom mjestu uzeti s prilično velikim zrnom soli, budući da su scenarist Noah Pink i redatelj Jon S. Baird (snimio je ekscesni film „Filth“ 2013. godine i od tada je uglavnom radio na televiziji) u priču unijeli dosta „pjesničkih“ sloboda. Doduše, sama priča o Tetrisu i njegovom proboju od jednostavne igrice „kućne radinosti“ iz sovjetske Rusije do globalnog fenomena prisutnog na svim igračkim platformama prilično je kompleksna i na mjestima čak nevjerojatna.
NE GOVORI ZLO: Kad pretjerana korektnost dovede do isključivanja zdravog razuma

NE GOVORI ZLO: Kad pretjerana korektnost dovede do isključivanja zdravog razuma

„Zašto nam to radite?“, već posve apatičnoj žrtvi zlostavljač mirno odgovara „Jer ste nam dopustili“. Upravo u ovoj samorazumljivosti suština je cijelog zapleta, sveg užasa koji će se tim ljudima, a dvoje ih je koji se u kadru za kadrom ponašaju kao da su začarani, oteti ili bar lišeni sposobnosti zdravog rasuđivanja, desiti za samo jednog vikenda, a nama, prilijepljenim za ekrane, tijekom samo 98 minuta. U tako malo vremena, i filmskog, i realnog, moguće je polomiti zube na postulatima zapadnjačke komunikacije, svemu onome što smatramo osnovama civiliziranog ophođenja, odnosno normiranog funkcioniranja s drugima, i to uvaljujući se redom u klopke konvencija, a sve to u običnom nastojanju da se ne ogriješimo ni o jednu od njih. E, ovdje je o tome riječ.
PRIZVAN I POZVAN: „Političari“ koji nisu mogli da pobede

PRIZVAN I POZVAN: „Političari“ koji nisu mogli da pobede

Na svako pitanje „što bi bilo kad bi bilo?“ kao jedini ispravni odgovor nameće se tautologija „ali bilo je kako je bilo i tako je moralo biti“. Šta bi bilo da su na prvim višestranačkim izborima u Srbiji pobedili neki „normalni“ ljudi (kao da su se normalni ikada bavili politikom)? Da li bi onda bilo ratova u bivšoj Jugoslaviji? Kako bi izgledala tranzicija ka kapitalizmu ili je zapravo ne bi ni bilo? I kako bi to uticalo na sve nas? Ali bilo je kako je bilo i kako je, po najjednostavnijoj logici stvari, moralo i biti, jer ti izbori nisu ni bili raspisani da bi bili nekakav „praznik demokratije“ u zemlji čija je istorija bila obeležena dinastičkim borbama, stranim okupacijama, kraljevskim autokratijama i jednopartijskim sistemom, uz tek retke periode demokratije, i to najčešće fasadnog tipa, već da bi onaj koji je u tom trenutku držao „i pogaču i nož“ za svoju moć dobio i „narodni“ legitimitet.
„MAŠINKE“: Vrlo moćna izjava protiv vojske i rata

„MAŠINKE“: Vrlo moćna izjava protiv vojske i rata

Filmovi na temu užasa kolonijalizma postaju skoro pa obavezni dio programa na rasporedima velikih svjetskih filmskih festivala, što se onda dalje reflektira i na one manje koji trendove moraju slijediti. Anti-kolonijalni stav se podrazumijeva. I sve je to divno i krasno, ali to otvara i određene probleme. Prvo, u neravnopravni položaj stavlja izdanke kinematografija koje nisu imale konvencionalno shvaćenu kolonijalnu prošlost. I drugo, takvi filmski uradci su često „štreberski”, ali im nije uputno zamjerati lošu zanatsku i pripovjedačku realizaciju, kao ni imaginativno siromašni tretman teme jer je ona od iznimne važnosti za globalni diskurs u ovom trenutku. Srećom po nas, na festivalima kao što je zagrebački Subversive Film Festival, koji je otvoren u nedjelju, nije tako.

Anketa

Varga je otkazao tulum jer je shvatio da:

Kolumne

  1. HRVATSKA – ZEMLJA RAVNODUŠNOSTI: Nitko ni okom nije trepnuo jer su Romima srušene kuće

    21.09.2023.

    Boris Pavelić

    HRVATSKA – ZEMLJA RAVNODUŠNOSTI: Nitko ni okom nije trepnuo jer su Romima srušene kuće

  2. MUZIČKA MAPA MARKA POGAČARA: Split

    31.08.2023.

    Marko Pogačar

    MUZIČKA MAPA MARKA POGAČARA: Split

  3. OTETO IZ TMINE: Dino Merlin i izazov raspalog patriotizma

    25.08.2023.

    Bojan Tončić

    OTETO IZ TMINE: Dino Merlin i izazov raspalog patriotizma

Lupiga predstavlja: Priče iz zagrebnog života

E-ciklopedija

  1. Povijesni put Hitlerove 'klonje'
  2. Yugo - urbana legenda
  3. Freedom Theatre (Teatar slobode)
  4. Japanske čestitke i razglednice
  5. Russellov čajnik

Recepti

  1. Domaći sok od bazge
  2. Burek (bosanski) za 1 odraslu osobu
  3. Drugačija svinjska jetrica
  4. Bosanska pogača
  5. Piletina u košuljici od sezama
Projekt se provodi uz pomoć:
Ministarstvo kulture Republike Hrvatske Agencija za elektroničke medije Grad Zagreb
Medijski partneri: Balkan Insight - Balkanska tranziciona pravda CINS - Centar za istraživačko novinarstvo Nezavisnog udruženja novinara Srbije