POSLIJE SUNCA: Zadnji odmor s ocem

POSLIJE SUNCA: Zadnji odmor s ocem

Među nominiranim filmovima za Oscara gotovo uvijek je i onaj jedan film koji odskače svojom sanjivošću, artizmom i odlučnom sporošću, a naviknuti smo da su oskarovski filmovi punokrvna djela koja su pitka i prohodna i koja se ne libe mainstreama. Ove godine „titula“ jednog takvog sporijeg naslova s vrlo naglašenom art estetikom, koji se natjecao za nagradu Oscar, pripada filmu „Poslije sunca“ („After sun“) redateljice Charlotte Wells, mlade Škotkinje čiji je ovo biografski projekt. Wells je sama napisala scenarij i režirala ovaj svoj dugometražni debi. Baš kako je i naslov "Poslije sunca", pomalo nedokučiv i memljiv, lijen i sporovozan, jer tko poslije sunca ima volje za išta, poslije sunca valjda stiže gorka tmina, tako je i sam film usporen, ali ipak itekako smislen.
LUKSEMBURG, LUKSEMBURG: Usred rata iz Ukrajine stiže topla i iskrena komična drama

LUKSEMBURG, LUKSEMBURG: Usred rata iz Ukrajine stiže topla i iskrena komična drama

Putinov totalni rat u Ukrajini ima svoje posljedice i u filmskom i filmsko-festivalskom svijetu za kinematografije obje zemlje u sukobu. Ruski filmovi doslovce su protjerani s festivala, premda se pod određenim uvjetima ipak mogu prikazivati, ali samo oni koji su neovisno snimljeni ili su filmovi prebjeglih ruskih autora nastali u zapadnoj produkciji. U slučaju ukrajinskih uradaka tu cenzure nema, a igrani i dokumentarni filmovi s ratnom tematikom favorizirani su i od strane nacionalne filmske agencije i od strane festivalskih programera. Tu se postavlja i jedno etičko pitanje: jesu li smijeh, relaksacija i fina društvena kritika uopće ukusan izbor u ovakva tragična vremena? Odgovor na to pitanje dosta ovisi i od autorske izvedbe, a na njega ćemo odgovor pokušati dati na kraju teksta.
DNEVNIK PAULINE P.: Hitrec je klincima „servirao” zabavan film

DNEVNIK PAULINE P.: Hitrec je klincima „servirao” zabavan film

U hrvatskoj kinematografiji postoji tradicija filmova za djecu i mlade koji su solidno prolazili kod kritike, a izvrsno kod publike. U jugoslavenska doba radilo se tu dijelom o dopuni partizanske mitologije ratnim avanturama pripovijedanim iz dječje perspektive, ali i o adaptacijama književnih uspješnica. U neovisnoj Hrvatskoj, pak, korištenje „partizanske” šprance s izmijenjenim ideološkim predznakom se na filmove za mlađu publiku nije „primilo” jednako dobro devedesetih kao na filmove za onu nominalno odraslu publiku, ali su zato adaptacije književnih djela iz lektire za niže razrede osnovne škole doživjele svoj „revival” u novom mileniju. Sjetimo se samo dječaka Koka i nastavaka i pred-nastavaka na filmu, dva filma o šegrtu Hlapiću, pa čak i recentnog crtića „Cvrčak i mravica“ koji poznatu basnu prilagođava novom vremenu.
OSAM PLANINA: Duboka i nježna priča o prijateljstvu dvojice muškaraca

OSAM PLANINA: Duboka i nježna priča o prijateljstvu dvojice muškaraca

Na nedavno održanom 51. beogradskom FEST-u, u prepunoj dvorani MTS, imala sam priliku pogledati laureata canneskog filmskog festivala, talijansku dramu redatelja Felixa van Groeningena i Charlotte Vandermeersch, „Osam planina“. Veliku cannesku nagradu žirija odnijela je ova meditativna, duboka i nježna priča o prijateljstvu dvojice muškaraca snimljena po bestselleru talijanskog pisca Paola Cognettija. Njihova priča počinje na obroncima talijanskih Alpa gdje je dječak Bruno stalni stanovnik, jedino dijete tih 1980-ih i jedan od rijetkih preostalih rezidenata tamošnjeg romantičarskog, ali u isto vrijeme vrlo surovog kraja. Drugi dječak Pietro pak živi u građanskoj obitelji u velikom i zagušljivom Torinu, no svako ljeto provodi u alpskoj vikendici svojih roditelja. nježne i brižne majke i strogog oca, tvorničkog direktora i žestokog sanjara.
ZA LESLIE: Mali film s velikom ulogom

ZA LESLIE: Mali film s velikom ulogom

Da nije bilo jednog iznenađenja u ovogodišnjim nominacijama za Oscare i kontroverze koja je uslijedila, film Michaela Morrisa „Za Leslie“ prošao bi „ispod radara” mnogima i to ne bilo nikakvo čudo. Jednostavno, riječ je tu o jednom relativno malom, festivalskom i nekomercijalnom filmu koji se prije svega ističe glumačkim ostvarenjem britanske glumice Andree Riseborough u naslovnoj ulozi žene na putu iskupljenja. Međutim, u kampanju za nagrade, s fokusom upravo na njenu ulogu, uključile su se njene kolege koje su javno davale podršku i to je urodilo plodom, odnosno nominacijom, iako su šanse za potvrdu iste izuzetno ograničene. Kontroverza je izbila odmah nakon objave nominacija među kojima je ona Andree Risborough za najbolju glavnu žensku ulogu bila ponajveće iznenađenje. Čini se da je ekipa koja je vodila kampanju postupila neetično i putem elektronske pošte i društvenih mreža „lobirala” za svoj film.
DA LI STE VIDELI OVU ŽENU?: Pomjeren i nadrealan film koji gledatelje ne ostavlja ravnodušnima

DA LI STE VIDELI OVU ŽENU?: Pomjeren i nadrealan film koji gledatelje ne ostavlja ravnodušnima

Žene, posebno žene određenih godina i određenog statusa, postaju i ostaju nevidljive u društvu, globalnom i lokalnom, a svakako uređenom po patrijarhalnim standardima i ukusima. Žena je tu da bude lijepa dok je mlada, da bude majka kada je zrela i da je mlađe generacije u obitelji poštuju i služe kada ostari. Za sapletanje na svakom od navedenih koraka „normalne” ženske progresije slijedi „kazna” – nevidljivost. Ovom temom se rijetko bavilo u regionalnoj kinematografiji, uglavnom u nekom realističnom ili psihologiziranom ključu. Relativno svježi primjeri bi bili „Ne gledaj mi u pijat“ Hane Jušić i „Mater“ Jure Pavlovića. Dvojica srbijanskih debitanata u dugom metru, Matija Gluščević i Dušan Zorić, izabrala su drugačiji način da se pozabave temom, onaj pomjeren i nadrealan.
ALMA VIVA: „Mediteranski” film koji je osvojio srca naše publike

ALMA VIVA: „Mediteranski” film koji je osvojio srca naše publike

Mreža festivala Jadranske regije je projekt koji je započeo silom prilika, u doba pandemije i zatvaranja društvenih aktivnosti kao zajednička inicijativa filmskih festivala u Zagrebu, Sarajevu, Herceg Novom i Beogradu (FAF). U međuvremenu su ograničenja ukinuta, mreža proširena za još jednog predstavnika (ljubljanski LIFFE), a program koji je 2020. godine puštan preko internetskih platformi postao je „putujući” po navedenim festivalima. Uspostavljena je i nagrada koja je dodijeljena na kalendarski posljednjem događaju, FAF-u u Beogradu, a najboljim filmom po ocjeni regionalne festivalske publike proglašen je uradak „Alma Viva“ francusko-portugalske autorice Cristele Alves Meire, koji je bio uvršten i u vrlo bogati program ovogodišnjeg Zagreb Film Festivala.
ÎNTREGALDE: Suptilan i oštrouman prikaz napetih međuljudskih odnosa

ÎNTREGALDE: Suptilan i oštrouman prikaz napetih međuljudskih odnosa

Poznati rumunjski redatelj Radu Muntean donosi novu priču o ljudskim odnosima, teškoćama i užasima oslanjanja na druge onda kada je vlastiti opstanak doveden u pitanje. Radnja njegovog novog filma, „Întregalde“, fokusira se na troje prijatelja, prosječnih građana Rumunjske, koji iz metropole putuju u nepristupačna planinska područja kako bi prije Božića dostavili humanitarnu pomoć starima i nemoćnima. Nakon što skrenu s puta da bi jednog smušenog starca odvezli do obližnje pilane, njihov terenac ostaje zaglavljen u dubokom blatu. Taj događaj testira njihove odnose, prokazujući nepoznavanje divlje lokalne prirode te ispitujući granice njihovih humanitarnih namjera, pogotovo u sve bizarnijim noćnim akcijama spašavanja starca koji kao da je izgubio razum.
ALCARRAS: Iskonski čaroban film

ALCARRAS: Iskonski čaroban film

Kad vas jedan film potpuno i apsolutno razoruža, na onaj dobar starinski način pa se osjećate kao da vam je opet dvanaest ili trinaest, ali ovaj put ipak s dubljim uvidom, znate da ste naišli na pravo zlatno zrno - filmski evergreen, „Alcarras“ je film koji se diči brojnim nagradama, poput one vrlo bitne u svijetu filma - Zlatnim berlinskim medvjedom. Uz to je i španjolski kandidat za Oscara. No, takve pohvale nisu uvijek najvažnija preporuka svim gledateljima. Emotivcima koji traže iskonsku čaroliju filma to je drugi par rukava koji počesto zna puknuti, pod trivijom modernosti, aktualnosti i popularnosti. Alcarras je, inače, mjestašce u Kataloniji gdje se odigrava radnja ubrzanog raspada jednog načina poljoprivredničkog života, tako brzo da vam se zakoluta pred očima na zadnji kadar filma, iako ne vidite niti Godzilu niti King Konga, nego možda nešto još strašnije.
TROKUT TUGE: Vrhunska satira života odvratno bogatih

TROKUT TUGE: Vrhunska satira života odvratno bogatih

„Volim te, daješ mi ribu“; „Ja prodajem govna“ - najnoviji film švedskog redatelja Rubena Östlunda, „Trokut tuge“, kojeg smo imali prilike gledati na zatvaranju ovogodišnjeg Zagreb Film Festivala, obiluje ovakvim citatima koji su u svojem kontekstu nevjerojatno smiješni. Ne sjećam se kada sam zadnji put gledala film u kinu gdje se publika ovoliko smijala. Kao što je u razgovoru s publikom nakon filma primijetio Zlatko Burić, hrvatski glumac s danskom adresom, koji ima jednu od najupečatljivijih uloga u filmu – „Trokut tuge“ je tip filma koji je kao stvoren za gledanje u kinu, toliko zabavan i smiješan, s radnjom koja što više odmiče postaje sve luđa i luđa, da u kinu vlada posebna atmosfera – od stidljivog i tihog smijeha na početku, pa kasnije do gromoglasnog smijeha, nevjerice i euforije.

Anketa

Varga je otkazao tulum jer je shvatio da:

Kolumne

  1. NADISTORIJSKI PUTOKAZ: U šta gleda Antonija Čeč?

    03.11.2024.

    Brano Mandić

    NADISTORIJSKI PUTOKAZ: U šta gleda Antonija Čeč?

  2. BURE BARUTA: Bujica

    18.10.2024.

    Ahmed Burić

    BURE BARUTA: Bujica

  3. MELANKOLIJA I KUHANJE IVICE PRTENJAČE: Dva kuhana jaja u džepovima kućnog ogrtača

    14.10.2024.

    Ivica Prtenjača

    MELANKOLIJA I KUHANJE IVICE PRTENJAČE: Dva kuhana jaja u džepovima kućnog ogrtača

Lupiga predstavlja: Priče iz zagrebnog života

E-ciklopedija

  1. Povijesni put Hitlerove 'klonje'
  2. Yugo - urbana legenda
  3. Freedom Theatre (Teatar slobode)
  4. Japanske čestitke i razglednice
  5. Russellov čajnik

Recepti

  1. Domaći sok od bazge
  2. Burek (bosanski) za 1 odraslu osobu
  3. Drugačija svinjska jetrica
  4. Bosanska pogača
  5. Piletina u košuljici od sezama
Projekt se provodi uz pomoć:
Ministarstvo kulture Republike Hrvatske Agencija za elektroničke medije Grad Zagreb
Medijski partneri: Balkan Insight - Balkanska tranziciona pravda CINS - Centar za istraživačko novinarstvo Nezavisnog udruženja novinara Srbije