ČUVARI FORMULE: Visoka doza dramatike po receptu Dragana Bjelogrlića

ČUVARI FORMULE: Visoka doza dramatike po receptu Dragana Bjelogrlića

Ovogodišnji Zagreb film festival završio je projekcijom vrlo dobrog srpskog filma „Čuvari formule“ režisera Dragana Bjelogrlića. Tema je pogibeljni incident 1958. godine u Institutu za nuklearne nauke u Vinči, petnaestak kilometara od Beograda. Institut je osnovan malo poslije jugoslavenskog raskida sa Sovjetskim Savezom i Staljinom, a strogo tajna i nikad službeno potvrđena ideja bila je da Jugoslavija tamo izradi atomsku bombu. Nakon projekcije prepuno Kino SC-a film je nagradilo višeminutnim aplauzom, a glasan pljesak je dobila i filmska ekipa koja je stigla na zagrebačku premijeru – Dragan Bjelogrlić, Radivoje Bukvić, Alisa Radaković i Jovan Jovanović. Nema sumnje da će "Čuvari formule" biti veliki kino hit u zagrebačkim kinima u koja uskoro stiže
NAJSRETNIJI ČOVJEK NA SVIJETU: Zapravo je beskrajno nesretan

NAJSRETNIJI ČOVJEK NA SVIJETU: Zapravo je beskrajno nesretan

Na nedavno održanim danima BiH kulture u zagrebačkom kinu Tuškanac prikazana je bosanskohercegovačko-makedonska koprodukcija, film „Najsretniji čovjek na svijetu“, redateljice Teone Strugar Mitevske koja scenarij supotpisuje s bosanskohercegovačkom scenaristicom Elmom Tataragić. Film progovara o ranama davnog ili ne tako davnog rata (ovisno o kutu gledanja), o statusu krivnje i zamjeranja tridesetak godina nakon krvavog sukoba. Iako tematizira bolne posljedice prošlosti koje su itekako vidljive diljem Bosne i Hercegovine, film na humoristično-ciničan način govori o stanju te države danas, ali i o novim generacijama koje su manje opterećene nečim o čemu su samo slušale, generacijama koje ne obraćaju pažnju na vjeru i naciju. Glavna poruka filma, moglo bi se reći, jest univerzalna ljubav, a ne kolektivna mržnja. Kozmopolitizam naspram vjera i nacija.
BUOYANCY: Snažan film koji će vas pošteno uzdrmati

BUOYANCY: Snažan film koji će vas pošteno uzdrmati

Australski film "Buoyancy" upoznaje nas sa dečakom po imenu Chakra (Sarm Heng), a njegova priča počinje u Kambodži, gde mukotrpno radi na poljima riže sa svojom siromašnom porodicom. Ono što će mu se uskoro dogoditi, mnogi su osetili na svojoj koži, u stvarnom životu. Zbog siromaštva, Chakra je odlučio da pobegne iz rodne Kambodže, ilegalno se dokopa Tajlanda i tamo pronađe bilo kakav posao kako bi mogao da izdržava sebe i svoju porodicu. Na početku će to sve izgledati kao super prilika. On će se sastati sa nekoliko ljudi, odnosno radnika, a svima njima je obećan posao koji je dobro plaćen. Međutim, za manje od jednog dana, svi će biti prodati i postaće robovi na brodu kojim upravlja nemilosrdni i zastrašujući kapetan Rom Ran (glumac i kaskader Thanawut Kasro). Život u siromaštvu i bedi koji je imao u rodnoj Kambodži uskoro će za ovog nesrećnog dečaka izgledati kao život na britanskom dvoru.
EKSKURZIJA: Odrastanje iz perspektive jedne sarajevske petnaestogodišnjakinje

EKSKURZIJA: Odrastanje iz perspektive jedne sarajevske petnaestogodišnjakinje

Odrastanje u filmovima nije isto što i odrastanje u stvarnom životu. U filmovima, a tu prije svega mislimo na široko dostupne, američke, pubertet je sveden samo na jedan period vremena koji, ma kako šokantan bio u fizičkom i u psihološkom smislu za jedinku u razvoju, ipak prođe, pa život krene nekim svojim ustaljenim, unaprijed programiranim tokom. Iako filmski klišeji postoje s valjanim razlogom (makar to bio taj da u filmu kao mediju oni „rade svoj posao”), jasno je da je (su)život jedinke i društva dosta kompliciraniji i izazovniji od toga. To vrijedi i za „uređeniji i transparentniji” Zapad, a kamoli za kaotični, konzervativni, „zaostali” Balkan u kojem su neizgovorena i nepisana pravila po pravilu važnija od onih službenih. A kako to izgleda iz perspektive jedne sarajevske petnaestogodišnjakinje, možemo vidjeti u dugometražnom prvijencu Une Gunjak „Ekskurzija“.
BLACKBERRY: Komična priča o zaboravljenom proizvođaču mobitela

BLACKBERRY: Komična priča o zaboravljenom proizvođaču mobitela

Sjeća li se više netko prvog masovno prodavanog „pametnog” mobitela? Ne, nije prvi iPhone, nego uređaj koji su svi pomodni poslovnjaci i poslovni pomodari imali prije njega, jedan, bilo koji od modela kanadske kompanije BlackBerry. Koncept je bio skoro genijalan u svojoj jednostavnosti: spojiti osnovne komunikacijske funkcije mobitela i jednu od funkcija računala (internet, prije svega elektronska pošta), sve to zaštititi enkripcijom i iskoristiti besplatan Internet signal kroz zakonske rupe oko konekcijskih protokola. Upravo enkripcijska funkcija BlackBerry uređaja im je produžila životni vijek za određenu, ekskluzivnu klijentelu, ali nedovoljno da bi nekada senzacionalno uspješnu kanadsku firmu i njene sofisticirane proizvode spasila od potpune propasti.
SEDMO NEBO: Dugometražni prvijenac Jasne Nanut razgaljuje, ali i ostaje visjeti u zraku

SEDMO NEBO: Dugometražni prvijenac Jasne Nanut razgaljuje, ali i ostaje visjeti u zraku

Hrvatska publika nemilosrdna je prema domaćem filmu, vjerojatno se oslanjajući na „staro znanje” stečeno gorkim iskustvom konzumacije državno oktroirane kinematografije devedesetih, najčešće s ratnom tematikom, propagandnom matricom preuzetom iz loših partizanskih filmova, ali s promijenjenim ideološkim znakom. Za druga gorka iskustva pobrinula se nova, novomilenijska kulturna politika oličena u HAVC-u koja je favorizirala nimalo loše festivalske drame, ali čija je teška tematika loše „sjedala” publici željnoj razbibrige. Ako će već publika svoj novac izdvojiti za kartu za domaći film, onda bi da to bude nešto lagano, nešto za djecu (i cijelu obitelj) ili da je barem komedija. Ali, pozor! Ni s komedijom nismo na sigurnom jer je ona „mentalitetska”, „regionalna”, začinjena dijalektom svakako sigurnija oklada nego li ona urbana.
HOTEL PULA: Solidno filmsko ostvarenje i zanimljiva mapa grada iz prošlosti

HOTEL PULA: Solidno filmsko ostvarenje i zanimljiva mapa grada iz prošlosti

Samo promjena konstantna jest, govorili su mudri i „mudri”, što ovu skoro pa tautološku konstataciju ne čini ništa manje točnom. Primjera radi, nekad, čak ne ni tako davno, u Puli nije bilo (toliko) turizma, pogotovo on nije bio namijenjen onima s, što bi se reklo, „dubljim džepom”. Tako se u Puli moglo odsjesti vrlo povoljno u nekom jeftinijem, neobnovljenom hotelu ili apartmanu. Danas, primjera radi, za „soc-realistički šmek” Hotela Pula, smještenog između pulskih kvartova Stoja i Verudela, u „špici” sezone morate izdvojiti po više od stotinu eura za noć. Po osobi ili po sobi, sasvim je svejedno. Međutim, pustimo sad to na stranu, jer ovo je ipak prvenstveno filmska kritika, a ne traktat protiv turizma, daleko bilo.
BLAGINE LEKCIJE: Gledali smo pobjednika festivala u Karlovym Varyma

BLAGINE LEKCIJE: Gledali smo pobjednika festivala u Karlovym Varyma

Ranijih godina cijenjeni Međunarodni filmski festival u Karlovym Varyma bio je nekako predvidljiv kada govorimo o njegovom programiranju. Naime, glavnom natjecateljskom konkurencijom obavezno su dominirali istočnoeuropski filmski naslovi, brojem apsolutno, a nerijetko i kvalitetom, dok je, s druge strane, paralelni natjecateljski program „East of West“ bio posvećen upravo mladim autorima iz šire regije (kojoj je pridodan još i post-sovjetski prostor središnje Azije). Međutim, prvo je prošle godine ukinut program „East of West“ te je zamijenjen „Proximom“ (program namijenjen mladim autorima iz cijelog svijeta čiji filmovi propitkuju granice, što god to značilo), a već ove je godine odsustvo istočnoeuropskih naslova iz obiju natjecateljskih konkurencija poprilično glasno odzvanjalo.
THE HYPNOSIS: Istovremeno i zabavan i pametan film

THE HYPNOSIS: Istovremeno i zabavan i pametan film

Svima nam je znan „crtićki” koncept hipnoze u kojem hipnotizer pošalje svoju „žrtvu” u stanje dubokog sna i ispere joj mozak, odnosno reprogramira je svojim idejama. Naravno, takva predstava je posve naivna i šarlatanska i stvari zapravo ne funkcioniraju tako. Hipnoza kao tehnika može biti zapravo korisna na druge, znanstvenije načine, recimo za povratak izgubljenih sjećanja ili u terapijskom smislu za uspostavljanje novih obrazaca reakcija, zaključivanja i ponašanja. U filmu „The Hypnosis“ Ernsta De Geera koji je prikazan u glavnom natjecateljskom programu Kristalni globus u Karlovym Varyma, hipnoza je možda samo okidač (a možda niti to) za slijed događaja koji propituju kako trenutno društvo, a naročito njegov poslovni aspekt, funkcioniraju.
TETRIS: Priča o igrici koja je promijenila svijet

TETRIS: Priča o igrici koja je promijenila svijet

Biografski filmovi kao žanr ne bave se više samo ljudima odgovornim za proizvode koji su promijenili naše živote, već i samim tim proizvodima. Svoje „biopic“ filmove dobili su Facebook, McDonalds, Nike Air Jordan, a sada u produkciji tehnološkog giganta Apple, i kompjuterska igrica Tetris. Odrednicu „po istinitim događajima“, međutim, treba na ovom mjestu uzeti s prilično velikim zrnom soli, budući da su scenarist Noah Pink i redatelj Jon S. Baird (snimio je ekscesni film „Filth“ 2013. godine i od tada je uglavnom radio na televiziji) u priču unijeli dosta „pjesničkih“ sloboda. Doduše, sama priča o Tetrisu i njegovom proboju od jednostavne igrice „kućne radinosti“ iz sovjetske Rusije do globalnog fenomena prisutnog na svim igračkim platformama prilično je kompleksna i na mjestima čak nevjerojatna.

Anketa

Varga je otkazao tulum jer je shvatio da:

Kolumne

  1. IZ PRVE RUKE: Šta sve naučite o BiH kada počnete da slušate ploče?

    28.03.2024.

    Srđan Puhalo

    IZ PRVE RUKE: Šta sve naučite o BiH kada počnete da slušate ploče?

  2. VIRTUALNA STVARNOST: Doba loših imitacija, kopija i surogata

    18.03.2024.

    Predrag Finci

    VIRTUALNA STVARNOST: Doba loših imitacija, kopija i surogata

  3. POSLANICA LANE BOBIĆ: Za Osmi mart, kupi mi, mama, jedan mali rat

    05.03.2024.

    Lana Bobić

    POSLANICA LANE BOBIĆ: Za Osmi mart, kupi mi, mama, jedan mali rat

Lupiga predstavlja: Priče iz zagrebnog života

E-ciklopedija

  1. Povijesni put Hitlerove 'klonje'
  2. Yugo - urbana legenda
  3. Freedom Theatre (Teatar slobode)
  4. Japanske čestitke i razglednice
  5. Russellov čajnik

Recepti

  1. Domaći sok od bazge
  2. Burek (bosanski) za 1 odraslu osobu
  3. Drugačija svinjska jetrica
  4. Bosanska pogača
  5. Piletina u košuljici od sezama
Projekt se provodi uz pomoć:
Ministarstvo kulture Republike Hrvatske Agencija za elektroničke medije Grad Zagreb
Medijski partneri: Balkan Insight - Balkanska tranziciona pravda CINS - Centar za istraživačko novinarstvo Nezavisnog udruženja novinara Srbije