PAMTIM SAMO SRETNE DANE: Posljednji film velikog Radka Poliča sjetna je priča vrijedna gledanja

PAMTIM SAMO SRETNE DANE: Posljednji film velikog Radka Poliča sjetna je priča vrijedna gledanja

Neobičan je scenarij Norvežanina Gjermunda Gisvolda i film Nevija Marasovića „Pamtim samo sretne dane“ koji smo imali prilike vidjeti na netom završenom Zagreb Film Festivalu. Film na originalan način pokušava ispričati i preispitati životnu priču jednog starijeg gospodina, kojeg u filmu glumi veliki jugoslavenski i slovenski glumac, prošle godine preminuli Radko Polič. On u jedan restoran ulazi uz pjesmu Arsena Dedića „Ono sve što znaš o meni“, biva poslužen, sjedi i, prvo gotovo neopazice, a onda sve zaineresiranije, sluša dijaloge i rasprave ljudi za susjednim stolom. Polič je stalno prisutan u pozadini mnoštva sekvenci koje se nižu u filmu, a u kojima se neprestano pojavljuju različiti likovi. Stoga je u „Pamtim samo sretne dane“ zaista jako puno glumaca, ali svi se oni, osim Poliča, Zlatka Burića i Stjepana Perića pojavljuju tek nakratko.
ZAKON ZBORNICE: Njemački kandidat za Oscara je vješto režirana i još bolje odglumljena triler-drama

ZAKON ZBORNICE: Njemački kandidat za Oscara je vješto režirana i još bolje odglumljena triler-drama

Ma koliko se politike mijenjale i ma koliko državno-pravni, kulturološki i ini okviri bili varijabilni, škola će uvijek biti – škola. Odnosno, bit će to sustav za sebe u kojem se formiraju paralelni i prepleteni odnosi moći i hijerarhije. Ne tako davno, imali smo hrvatski film na tu temu, s fokusom na individuu, novu pridošlicu u sredinu, koja pokušava taj sustav promijeniti iznutra. O „Zbornici“ Sonje Tarokić smo pisali i na ovim stranicama. Ove godine, pak, imamo film „Zakon zbornice“ koji je premijeru imao zimus na Berlinaleu, da bi tokom jeseni jako podigao svoju vidljivost globalno s internacionalnom distribucijom pod okriljem kompanije Sony, nominacijom za nagradu Europskog parlamenta LUX, kao i činjenicom da se radi o njemačkom kandidatu za Oscara za najbolji strani film. Mi smo ga imali prilike pogledati na ZFF-u.
ČUVARI FORMULE: Visoka doza dramatike po receptu Dragana Bjelogrlića

ČUVARI FORMULE: Visoka doza dramatike po receptu Dragana Bjelogrlića

Ovogodišnji Zagreb film festival završio je projekcijom vrlo dobrog srpskog filma „Čuvari formule“ režisera Dragana Bjelogrlića. Tema je pogibeljni incident 1958. godine u Institutu za nuklearne nauke u Vinči, petnaestak kilometara od Beograda. Institut je osnovan malo poslije jugoslavenskog raskida sa Sovjetskim Savezom i Staljinom, a strogo tajna i nikad službeno potvrđena ideja bila je da Jugoslavija tamo izradi atomsku bombu. Nakon projekcije prepuno Kino SC-a film je nagradilo višeminutnim aplauzom, a glasan pljesak je dobila i filmska ekipa koja je stigla na zagrebačku premijeru – Dragan Bjelogrlić, Radivoje Bukvić, Alisa Radaković i Jovan Jovanović. Nema sumnje da će "Čuvari formule" biti veliki kino hit u zagrebačkim kinima u koja uskoro stiže
NAJSRETNIJI ČOVJEK NA SVIJETU: Zapravo je beskrajno nesretan

NAJSRETNIJI ČOVJEK NA SVIJETU: Zapravo je beskrajno nesretan

Na nedavno održanim danima BiH kulture u zagrebačkom kinu Tuškanac prikazana je bosanskohercegovačko-makedonska koprodukcija, film „Najsretniji čovjek na svijetu“, redateljice Teone Strugar Mitevske koja scenarij supotpisuje s bosanskohercegovačkom scenaristicom Elmom Tataragić. Film progovara o ranama davnog ili ne tako davnog rata (ovisno o kutu gledanja), o statusu krivnje i zamjeranja tridesetak godina nakon krvavog sukoba. Iako tematizira bolne posljedice prošlosti koje su itekako vidljive diljem Bosne i Hercegovine, film na humoristično-ciničan način govori o stanju te države danas, ali i o novim generacijama koje su manje opterećene nečim o čemu su samo slušale, generacijama koje ne obraćaju pažnju na vjeru i naciju. Glavna poruka filma, moglo bi se reći, jest univerzalna ljubav, a ne kolektivna mržnja. Kozmopolitizam naspram vjera i nacija.
BUOYANCY: Snažan film koji će vas pošteno uzdrmati

BUOYANCY: Snažan film koji će vas pošteno uzdrmati

Australski film "Buoyancy" upoznaje nas sa dečakom po imenu Chakra (Sarm Heng), a njegova priča počinje u Kambodži, gde mukotrpno radi na poljima riže sa svojom siromašnom porodicom. Ono što će mu se uskoro dogoditi, mnogi su osetili na svojoj koži, u stvarnom životu. Zbog siromaštva, Chakra je odlučio da pobegne iz rodne Kambodže, ilegalno se dokopa Tajlanda i tamo pronađe bilo kakav posao kako bi mogao da izdržava sebe i svoju porodicu. Na početku će to sve izgledati kao super prilika. On će se sastati sa nekoliko ljudi, odnosno radnika, a svima njima je obećan posao koji je dobro plaćen. Međutim, za manje od jednog dana, svi će biti prodati i postaće robovi na brodu kojim upravlja nemilosrdni i zastrašujući kapetan Rom Ran (glumac i kaskader Thanawut Kasro). Život u siromaštvu i bedi koji je imao u rodnoj Kambodži uskoro će za ovog nesrećnog dečaka izgledati kao život na britanskom dvoru.
EKSKURZIJA: Odrastanje iz perspektive jedne sarajevske petnaestogodišnjakinje

EKSKURZIJA: Odrastanje iz perspektive jedne sarajevske petnaestogodišnjakinje

Odrastanje u filmovima nije isto što i odrastanje u stvarnom životu. U filmovima, a tu prije svega mislimo na široko dostupne, američke, pubertet je sveden samo na jedan period vremena koji, ma kako šokantan bio u fizičkom i u psihološkom smislu za jedinku u razvoju, ipak prođe, pa život krene nekim svojim ustaljenim, unaprijed programiranim tokom. Iako filmski klišeji postoje s valjanim razlogom (makar to bio taj da u filmu kao mediju oni „rade svoj posao”), jasno je da je (su)život jedinke i društva dosta kompliciraniji i izazovniji od toga. To vrijedi i za „uređeniji i transparentniji” Zapad, a kamoli za kaotični, konzervativni, „zaostali” Balkan u kojem su neizgovorena i nepisana pravila po pravilu važnija od onih službenih. A kako to izgleda iz perspektive jedne sarajevske petnaestogodišnjakinje, možemo vidjeti u dugometražnom prvijencu Une Gunjak „Ekskurzija“.
BLACKBERRY: Komična priča o zaboravljenom proizvođaču mobitela

BLACKBERRY: Komična priča o zaboravljenom proizvođaču mobitela

Sjeća li se više netko prvog masovno prodavanog „pametnog” mobitela? Ne, nije prvi iPhone, nego uređaj koji su svi pomodni poslovnjaci i poslovni pomodari imali prije njega, jedan, bilo koji od modela kanadske kompanije BlackBerry. Koncept je bio skoro genijalan u svojoj jednostavnosti: spojiti osnovne komunikacijske funkcije mobitela i jednu od funkcija računala (internet, prije svega elektronska pošta), sve to zaštititi enkripcijom i iskoristiti besplatan Internet signal kroz zakonske rupe oko konekcijskih protokola. Upravo enkripcijska funkcija BlackBerry uređaja im je produžila životni vijek za određenu, ekskluzivnu klijentelu, ali nedovoljno da bi nekada senzacionalno uspješnu kanadsku firmu i njene sofisticirane proizvode spasila od potpune propasti.
SEDMO NEBO: Dugometražni prvijenac Jasne Nanut razgaljuje, ali i ostaje visjeti u zraku

SEDMO NEBO: Dugometražni prvijenac Jasne Nanut razgaljuje, ali i ostaje visjeti u zraku

Hrvatska publika nemilosrdna je prema domaćem filmu, vjerojatno se oslanjajući na „staro znanje” stečeno gorkim iskustvom konzumacije državno oktroirane kinematografije devedesetih, najčešće s ratnom tematikom, propagandnom matricom preuzetom iz loših partizanskih filmova, ali s promijenjenim ideološkim znakom. Za druga gorka iskustva pobrinula se nova, novomilenijska kulturna politika oličena u HAVC-u koja je favorizirala nimalo loše festivalske drame, ali čija je teška tematika loše „sjedala” publici željnoj razbibrige. Ako će već publika svoj novac izdvojiti za kartu za domaći film, onda bi da to bude nešto lagano, nešto za djecu (i cijelu obitelj) ili da je barem komedija. Ali, pozor! Ni s komedijom nismo na sigurnom jer je ona „mentalitetska”, „regionalna”, začinjena dijalektom svakako sigurnija oklada nego li ona urbana.
HOTEL PULA: Solidno filmsko ostvarenje i zanimljiva mapa grada iz prošlosti

HOTEL PULA: Solidno filmsko ostvarenje i zanimljiva mapa grada iz prošlosti

Samo promjena konstantna jest, govorili su mudri i „mudri”, što ovu skoro pa tautološku konstataciju ne čini ništa manje točnom. Primjera radi, nekad, čak ne ni tako davno, u Puli nije bilo (toliko) turizma, pogotovo on nije bio namijenjen onima s, što bi se reklo, „dubljim džepom”. Tako se u Puli moglo odsjesti vrlo povoljno u nekom jeftinijem, neobnovljenom hotelu ili apartmanu. Danas, primjera radi, za „soc-realistički šmek” Hotela Pula, smještenog između pulskih kvartova Stoja i Verudela, u „špici” sezone morate izdvojiti po više od stotinu eura za noć. Po osobi ili po sobi, sasvim je svejedno. Međutim, pustimo sad to na stranu, jer ovo je ipak prvenstveno filmska kritika, a ne traktat protiv turizma, daleko bilo.
BLAGINE LEKCIJE: Gledali smo pobjednika festivala u Karlovym Varyma

BLAGINE LEKCIJE: Gledali smo pobjednika festivala u Karlovym Varyma

Ranijih godina cijenjeni Međunarodni filmski festival u Karlovym Varyma bio je nekako predvidljiv kada govorimo o njegovom programiranju. Naime, glavnom natjecateljskom konkurencijom obavezno su dominirali istočnoeuropski filmski naslovi, brojem apsolutno, a nerijetko i kvalitetom, dok je, s druge strane, paralelni natjecateljski program „East of West“ bio posvećen upravo mladim autorima iz šire regije (kojoj je pridodan još i post-sovjetski prostor središnje Azije). Međutim, prvo je prošle godine ukinut program „East of West“ te je zamijenjen „Proximom“ (program namijenjen mladim autorima iz cijelog svijeta čiji filmovi propitkuju granice, što god to značilo), a već ove je godine odsustvo istočnoeuropskih naslova iz obiju natjecateljskih konkurencija poprilično glasno odzvanjalo.

Anketa

Varga je otkazao tulum jer je shvatio da:

Kolumne

  1. DRUGO MIŠLJENJE ZDENKA DUKE: Preživjet ćemo i Domovinski pokret

    17.05.2024.

    Zdenko Duka

    DRUGO MIŠLJENJE ZDENKA DUKE: Preživjet ćemo i Domovinski pokret

  2. TAPKANJE U MJESTU: Srebrenica i neki beskrajno fini ljudi

    11.05.2024.

    Brano Mandić

    TAPKANJE U MJESTU: Srebrenica i neki beskrajno fini ljudi

  3. POSLANICA LANE BOBIĆ: Naši životi nisu vaše ratno polje

    04.05.2024.

    Lana Bobić

    POSLANICA LANE BOBIĆ: Naši životi nisu vaše ratno polje

Lupiga predstavlja: Priče iz zagrebnog života

E-ciklopedija

  1. Povijesni put Hitlerove 'klonje'
  2. Yugo - urbana legenda
  3. Freedom Theatre (Teatar slobode)
  4. Japanske čestitke i razglednice
  5. Russellov čajnik

Recepti

  1. Domaći sok od bazge
  2. Burek (bosanski) za 1 odraslu osobu
  3. Drugačija svinjska jetrica
  4. Bosanska pogača
  5. Piletina u košuljici od sezama
Projekt se provodi uz pomoć:
Ministarstvo kulture Republike Hrvatske Agencija za elektroničke medije Grad Zagreb
Medijski partneri: Balkan Insight - Balkanska tranziciona pravda CINS - Centar za istraživačko novinarstvo Nezavisnog udruženja novinara Srbije