KRATKI PRILOG IDEJI STEPHENA BARTULICE: Noć muzeja vs. sumrak muzeja

KRATKI PRILOG IDEJI STEPHENA BARTULICE: Noć muzeja vs. sumrak muzeja

I inače, imam problem s trpanjem komunizma u istu rečenicu s fašizmom. Imam taj problem jer, na svu sreću, nisam rođen u Kini, Rumunjskoj, Istočnoj Njemačkoj ili nekom sličnom mjestu gdje se vladalo čvrstom rukom. Tamo bi možda progutao to izjednačavanje. Ali na ovim prostorima, koliko god je bivši sistem zaista nanio nepravde i zla pojedincima, čini se da ovo uobičajeno dodavanje jednog uz drugo – jest samo revizionističko izjednačavanje koje vodi poništavanju grozote fašizma, kojim ćemo izbrisati grozote ustaštva (jednako kao i četništva u Srbiji). Što se ove teme iz naše prošlosti tiče – lijepo je jednom o tome rekao Boris Buden – bilo je zločina u komunističkom sistemu, ali fašizam je zločinački sistem. Nisu jednaki i ne idu u istu rečenicu. Kažnjavajmo ih onda odvojeno. A i povijest valjda ima neku svoju kronologiju. Po tome bi, kad već radi na obogaćivanju kulturne ponude, Bartulica trebao najprije otvoriti Muzej žrtava fašizma.
„KRITIČNA ZONA“: Pukotine u kapitalizmu kao (ne)dostatni otpor

„KRITIČNA ZONA“: Pukotine u kapitalizmu kao (ne)dostatni otpor

Dobitnik pet nagrada filmskih festivala, od kojih je najistaknutiji Zlatni Leopard na Locarnu, „Kritična zona“ snimana je u tajnosti kako bi se izbjegla čelična cenzura islamističke diktature. Nominalno je riječ o filmu ceste koji prati posao teheranskog dilera marihuane, Amira, kroz jednu večer. No, u centru je pažnje ipak više sam grad na koji se naslov referira - Teheran. Kako sam se prije dvije godine i sam smucao prašnjavim ulicama ove metropole, film sam doživio na osobnoj razini. On vrlo vješto u prvi plan gura patnju perzijske svakodnevice koja je na mene ostavila neizmjerni utisak. Ono što vidim kao cinično u tome da „Kritična zona“ otvara festival s toliko optimističnim predznakom upravo je pesimizam s kojim ovaj film zrcali takvu svakodnevicu i manjak mogućnosti pružanja otpora. Surova borba za preživljavanjem koja definira njegove stanovnike od neuspjeha revolucije 1979. godine daleko je od vizija optimizma.
„NE BI SE ŠTEL MEŠAT“: Više EU članica ovog mjeseca priznaje Palestinu. A gdje je tu Hrvatska?

„NE BI SE ŠTEL MEŠAT“: Više EU članica ovog mjeseca priznaje Palestinu. A gdje je tu Hrvatska?

Pitanje priznanja palestinske države nešto je što hrvatski državni vrh, doima se, uopće ne zanima. Hrvatska diplomacija tvrdi kako u politici slijedi Bruxelles - iako najveće članice Europske unije imaju različite poglede na zbivanja na Bliskom istoku - dok je u Ujedinjenim narodima suglasna politici Sjedinjenih Američkih Država. Stručnjaci za međunarodne odnose s kojima smo razgovarali slažu se kako Zagreb nema vlastitu vanjsku politiku u pogledu priznavanja Palestine, ali i u nizu drugih međunarodnih tema. "Hrvatska provodi neodgovornu politiku koja nam smanjuje ugled u arapskom svijetu", komentira Branko Caratan, analitičar i umirovljeni profesor Fakulteta političkih znanosti u Zagrebu. Odmah potom daje konkretan primjer na što misli kada govori da Hrvatska nema vlastitu vanjsku politiku. Istodobno, Palestinu će 28. svibnja priznati Španjolska, Irska i Norveška, a to je najavila i Slovenija. I Belgija razmišlja u tom pravcu.
„LICE BOSNE“: Kako bečki reporter vidi svoju najdražu balkansku zemlju

„LICE BOSNE“: Kako bečki reporter vidi svoju najdražu balkansku zemlju

„Lice Bosne“ naziv je prve foto-izložbe bečkog novinara i urednika bloga Balkanske priče, te povremenog Lupiginog suradnika – Christopha Baumgartena. „Fotografije pokrivaju širok spektar različitih situacija, od sezonskog turističkog radnika – jedne od mojih omiljenih fotografija – do bosanske izbjeglice koja je sada ministrica u svojoj novoj domovini, od vođa protestnih pokreta u emocionalno izazovnim trenucima, do ljudi koji žele napustiti BiH ili su to već napravili, i od onih koji su dosta prisutni u javnosti do običnih ljudi koje sam upoznao u privatnim situacijama“, kaže Christoph. Ideja ova izložbe je, kako kaže autor, pokazati da se bosanskohercegovačko društvo sastoji od mnogo različitih ljudi, od kojih svatko ima svoje borbe i nade, te da ne postoji jedinstven kliše koji može objasniti ovu zemlju. „Da biste doživjeli BiH morate odvojiti vrijeme i upoznati mjesto – što strani putnici ne rade često“, tvrdi bečki, a balkanski reporter.
PRIVELI SMO „STRANE AGENTE“: Vlasti idu đonom na kritičke glasove

PRIVELI SMO „STRANE AGENTE“: Vlasti idu đonom na kritičke glasove

"Ukoliko, a vjerovatno hoće, ovaj zakon bude usvojen sve organizacije civilnog društva u RS koje primaju strane donacije će biti proglašene 'agentima stranog uticaja'. Kada bi se Vlada RS gledala kroz ovaj zakon onda bi ona sigurno bila najveći agent stranog uticaja jer stalno prima razne donacije od Evropske unije i Sjedinjenih Američkih Država. Usvajanjem predloženog zakona bi se ugrozila ne samo ljudska prava onih koji rade u ovim organizacijama, već bi se dodatno narušila i sloboda izražavanja, jer se zakonom ostavlja mogućnost ministru pravde RS da odlučuju šta jeste, a šta nije politički uticaj", kaže za Lupigu Erduan Katana iz udruženja Radnička solidarnost iz Banja Luke o Zakon o posebnom registru i javnosti rada neprofitnih organizacija koje vlasti namjeravaju usvojiti u Republici Srpskoj, a prema kojem će udruge koje primaju strane donacije biti proglašene agentima stranog uticaja.
EUROVIZIJA: Parada kiča ili obrazovni program o seksualnosti?

EUROVIZIJA: Parada kiča ili obrazovni program o seksualnosti?

Manija oko 68. izdanja izbora za najbolju ovogodišnju Pjesmu Eurovizije ne prestaje. I dalje se o tom događaju, izvođačicama i izvođačima, te o pobjedniku_ici Nemo iz Švicarske i pjesmi „The Code“ i, naravno, o Baby Lasagni iz Hrvatske, piše u medijima, ali i na društvenim mrežama. Iako je ovogodišnji eurovizijski moto bio „United by Music“, politička opredijeljenost, oprečni stavovi, i kontroverze koje su isplivale na površinu, kako izjavljuju pojedini mediji, nikada nisu bile ovoliko naglašene kao ove godine. Joost Klein, nizozemski predstavnik diskvalificiran je uoči finala i prijeti mu kazneni progon. Bambie Thug irski_a predstavnik_ica na polufinalu morao_la je ukloniti natpis „Prekid vatre i sloboda“ sa svog tijela. Ipak, ono što je probudilo najveći gnjev i kontroverzna mišljenja gledateljica i gledatelja Eurovizije 2024 zapravo je Nemo – pobjednik_ca takmičenja. Samo zbog toga, jer se izjašnjava kao nebinarna osoba.
SLAVLJE NOSIVIH STUPOVA NEZAVISNE SCENE: Sve što trebate znati o rođendanima Močvare i Pogona

SLAVLJE NOSIVIH STUPOVA NEZAVISNE SCENE: Sve što trebate znati o rođendanima Močvare i Pogona

Zajedničkim slavljem u trajanju respektabilne bugarske svadbe, riječ je, naime, o puna četiri dana s početkom u petak, Močvara i Pogon Jedinstvo obilježavaju četvrt stoljeća Močvare i 15 godina Pogona. Pokazalo se kroz godine da Močvara itekako treba gradu. Bez obzira što se, od njenog otvaranja broj klubova povećao, Močvara i dalje pruža nešto drugačije. Rekli bismo bolje nego što je bilo kada se otvorila, a bilo bi još bolje da se po gradu otvori još par klubova pa da ponuda bude raznolikija. Priča već uključuje puno mladih ljudi i okuplja veliku zajednicu sa širokim spektrom interesa, ne samo preko koncerata, već i radionica i volonterskih programa, a svijetli je primjer kako se zapušteni prostori industrijske baštine mogu transformirati u vrlo aktivna i živahna mjesta. Dolazimo u Močvaru u, za posjete, neuobičajeno vrijeme, skoro pa točno u podne, a tamo zatičemo pravi odbor za doček, svi kao zapete puške čekaju da krene slavlje.
IDAHOBIT: Obilježava se dan kada je homoseksualnost izbrisana s popisa bolesti

IDAHOBIT: Obilježava se dan kada je homoseksualnost izbrisana s popisa bolesti

„Zašto istospolna orijentacija nije poremećaj, i druge priče“, „Zaštita i promicanje prava LGBTQIA+ osoba“, „Nasilje nad LGBTQIA+ populacijom u Hrvatskoj“, „Uloga psihijatra u skrbi transrodnih osoba“,„Psihijatrijska skrb transrodnih i rodno raznolikih maloljetnika“, naslovi su samo od nekih predavanja koja će se upriličiti danas na zagrebačkoj Klinici za psihijatriju Sveti Ivan u sklopu edukativnog programa „Bolnica Otvorena JEdnakima!“. Time će se obilježiti Međunarodni dan borbe protiv homofobije, bifobije i transfobije (IDAHOBIT). Inače, taj dan je odabran kao spomen na datum kada je Svjetska zdravstvena organizacija 1990. godine uklonila homoseksualnost s popisa međunarodne klasifikacije bolesti. Nakon trideset i kusur godina, poruka IDAHOBIT-a ostaje ista, a to je slavljenje napretka koji je postignut po pitanju prava, ali istovremeno i podizanje svijesti o diskriminaciji s kojom se LGBTQIA+ osobe i dan-danas suočavaju.
NACIONALNOST – IMIGRANT: Ako Bosanci nisu uspjeli razjebati Dansku, neće ni Nepalci Hrvatsku

NACIONALNOST – IMIGRANT: Ako Bosanci nisu uspjeli razjebati Dansku, neće ni Nepalci Hrvatsku

Ako Bosanci nisu uspjeli razjebati Dansku, ne dajem Nepalcima velike šanse da će razjebati Hrvatsku. Mogu je samo unaprijediti. Prije će Nepalci preuzeti leksikografski zavod Miroslav Krleža, nego što će preuzeti svijet kriminala. Prije će smijeniti profesora na talijanistici Ninu Raspudića, nego što će postati novi klijenti odvjetnika Ljube Pavasović-Viskovića. Prije će izbaciti Zorana Milanovića s Pantovčaka, nego što će preuzeti neki krupniji posao Joze Berlina. Ovi što loše rade svoje poslove, oni su ugroženi. Radujem se svoj toj budućoj djeci današnjih dostavljača Glova i Wolta. Bit će ljuti, bit će bijesni, biće ludi, biće ambiciozni. Mlad sam čovjek i njihov prodor u društvo ću doživjeti. Stranci, a svoji na svome. Posebno se veselim piscima među njima, njih uvijek bude.
SOLIDARNO UZ NOVOSTI: „Opasne namjere autoritarne politike da se disciplinira i pokori medije“

SOLIDARNO UZ NOVOSTI: „Opasne namjere autoritarne politike da se disciplinira i pokori medije“

Smatramo da svako društvo koje drži do sebe nikako ne bi smjelo dopustiti da jedan profesionalan mediji i jedna nacionalna manjina postanu „žrtveno janje“ ucjenjivačke politike diskriminirajućih tendencija. Nedopustivo je da takav podmukli narativ, kojim se želi odrediti medijima što i kako smiju pisati, te ih upregnuti u nacionalistički imaginarij, postane i službena politika jedne demokratske države. Ovime se, u konačnici, širom otvaraju vrata opasnim namjerama autoritarne politike da se disciplinira i pokori cijelu medijsku scenu koja ispunjava svoju društvenu obavezu - da bude kritička i da ne podliježe političkim pritiscima. Osuđujemo svaku vrstu pritisaka i udara na medijske slobode te gušenje i sužavanje medijskog prostora, a posebno pritiske koji se rade zbog politike i političkih interesa. Zabrinjavajuća je sama ideja da se kao uvjet za sklapanje političkog koalicijskog sporazuma nametne represija prema jednom mediju, jer je u svojoj srži ovakva zamisao nedemokratska, diskriminatorna te kao takva apsolutno neprihvatljiva i skandalozna.

Anketa

Varga je otkazao tulum jer je shvatio da:

Kolumne

  1. DRUGO MIŠLJENJE ZDENKA DUKE: Preživjet ćemo i Domovinski pokret

    17.05.2024.

    Zdenko Duka

    DRUGO MIŠLJENJE ZDENKA DUKE: Preživjet ćemo i Domovinski pokret

  2. TAPKANJE U MJESTU: Srebrenica i neki beskrajno fini ljudi

    11.05.2024.

    Brano Mandić

    TAPKANJE U MJESTU: Srebrenica i neki beskrajno fini ljudi

  3. POSLANICA LANE BOBIĆ: Naši životi nisu vaše ratno polje

    04.05.2024.

    Lana Bobić

    POSLANICA LANE BOBIĆ: Naši životi nisu vaše ratno polje

Lupiga predstavlja: Priče iz zagrebnog života

E-ciklopedija

  1. Povijesni put Hitlerove 'klonje'
  2. Yugo - urbana legenda
  3. Freedom Theatre (Teatar slobode)
  4. Japanske čestitke i razglednice
  5. Russellov čajnik

Recepti

  1. Domaći sok od bazge
  2. Burek (bosanski) za 1 odraslu osobu
  3. Drugačija svinjska jetrica
  4. Bosanska pogača
  5. Piletina u košuljici od sezama
Projekt se provodi uz pomoć:
Ministarstvo kulture Republike Hrvatske Agencija za elektroničke medije Grad Zagreb
Medijski partneri: Balkan Insight - Balkanska tranziciona pravda CINS - Centar za istraživačko novinarstvo Nezavisnog udruženja novinara Srbije