Novo, 22. izdanje Human Rights Film Festivala, održat će se u Zagrebu od 2. do 7. prosinca na više lokacija. Po prvi put dio programa bit će prikazan u Kaptol Boutique Cinema, uz prikazivanja i u kinu Kinoteka te u novootvorenom mikro-kinu MaMa. Festival nastaje u organizaciji Multimedijalnog instituta (MaMa) i Udruženja za razvoj kulture “URK” (Močvara). Ovogodišnji festival je, kao i prethodnih godina, posvećen autorskom filmu i temama ljudskih prava, a donosi izbor od tridesetak igranih, dokumentarnih i eksperimentalnih ostvarenja, među kojima se nalaze art house filmovi koji su bili najzapaženiji na velikim svjetskim filmskim festivalima kroz 2024. godinu.Ulaz na sve projekcije je besplatan, uz prethodno preuzimanje ulaznica na blagajnama kina. A u programu je, među ostalim, film "Queer", po ocjenama brojnih kritičara, najbolja uloga Daniela Craiga u cijeloj njegovoj karijeri.

Pustoš, siromaštvo, premali broj stanovnika, beznađe i sablasan izgled su zajednički imenitelj brojnim malim i zaboravljenim opštinama u BiH poput Srebrenice, Bratunca, Glamoča i mnogih drugih. “Preživljavamo kako znamo i umijemo svi mi koji smo čitav život ovdje u Srebrenici. Nemamo autobuske stanice, mesnice, apoteke, niti pekare. Jedini izvor snabdijevanja nam je market na glavnom trgu”, objasnila je Svjetlana Jukić, građanka Srebrenice, pa dodaje: “Poštenje, stid i sram ne postoje kod većine funkcionera prepušteni smo samima sebi”. Građani Glamoča u razgovoru su nam ukazali da u opštini sveukupno ne živi ni 1.500 stanovnika. Prema popisu iz 2014. godine bilo je 3.860 stanovnika. Ako se ovim tempom nastavi ubrzano iseljavanje da li će kroz deceniju iko ostati da živi u Glamoču? Kako vrijeme bude odmicalo tako će i ove opštine da tonu u još dublji ponor, jer nema materijalnog podsticanja i ulaganja u njihov razvoj.

"Ničiji svjetonazor ne može, ne smije i neće stati na put prava žena na život, autonomiju i privatnost“, poručila je Lana Bobić na konferenciji Inicijativa My Voice My Choice na kojoj je predstavljena "najveća akcija za ljudska i reproduktivna prava u povijesti Hrvatske". Na samom početku konferencije prikazan je video s Mirelom Čavajdom, kojoj je 2022. godine bila uskraćena potrebna skrb i nije joj dopušten pobačaj u visokom stadiju trudnoće, unatoč činjenici da je, prema liječničkim nalazima, njezino dijete trebalo biti rođeno mrtvo ili s teškim malformacijama zbog tumora na mozgu. U videu se iznose potresne priče četiri žene koje su umrle uslijed komplikacija vezanih uz trudnoću nakon što su im liječnici odbili izvršiti pobačaj. „Ovo sam mogla biti ja. Ovo možeš biti ti”, kaže Čavajda u videu, pa konstatira da kada je pobačaj zabranjen i nedostupan, žene, trudnice i majke umiru u mukama.

Morate znati da s tim ljudima nema šale. Ako oni odluče da nešto mora proći, tada ti ljudi neće birati sredstva. Ako ste im na meti kao potencijalni suradnik, ti su ljudi spremni da vam otmu djecu, zapale stan ili automobil, i vi ste svjesni da vas policija i država ne mogu zaštititi. Jer su mnogi od njih proizašli iz same specijalne policije, ili godinama imaju svoje ljude u tim strukturama. I sada dolazimo do liječnika. Zamislite čovjeka koji svakodnevno spašava živote i koji ne poznaje niti njih, niti taj milje. Potrebna je izuzetna hrabrost, ako je točno ono što mediji pišu, da budete jedan Zdravko Perko ili Julije Meštrović pa da se zajebavate s takvim ljudima i drsko im kažete da uplate mito u Caritas. Perka znam čitav svoj život, vrhunski stručnjak i pošten čovjek, no Perko je iznimka, i vjerujem da mu nije bilo lako u noći izlaziti sa dežurstva. S tim ljudima se ne zajebava. No, to nije ono najstrašnije u čitavoj ovoj priči.

Na svojoj sjednici, sredinom studenog ove godine, Europska agencija za lijekove preporučila je da se za europsko tržište autorizira lijek lecanemab za liječenje blažih kognitivnih smetnji i demencije kod osoba koje imaju ranu fazu Alzheimerove bolesti, no samo za grupu pacijenata koji imaju samo jednu ili pak ni jednu kopiju ApoE4, određenog gena koji povećava šansu za razvoj ove bolesti. Kliničke studije su pokazale da nosioci dvije kopije ovog gena – otprilike 15 posto oboljelih od Alzheimera – imaju ujedno i veće šanse za nuspojave lijeka, u odnosu na one s jednom ili niti jednom kopijom. To je prva pozitivna preporuka na europskoj razini za jedan od nove skupine lijekova za liječenje Alzheimera koji su u akademskoj zajednici dočekani s kombinacijom skepse i uzbuđenja. Radi se o prvom tretmanu koji je u kliničkima studijama dokazao da kod dijela pacijenata može usporiti kognitivno opadanje uslijed bolesti.

Novi Sad nije baš toliko veliki grad da do novinara ne procure neke ključne informacije iz istrage u slučaju „Nadstrešnica“. Tako, recimo, znamo da njome ne rukovode nadležna lica i organi, već partijski specijalci poslani iz Beograda, koji su i policajci i tužioci, kasnije će verovatno biti i sudije. Njihov cilj nije da se otkriju i kazne pravi krivci, nego da se proces vodi tako da režimu nanese što manju štetu, te da se ne razotkrije koruptivna dimenzija slučaja. Videćemo kako će režimski mediji spinovati zvučna hapšenja. Za sada deluje da su pomalo zbunjeni. Vele da su za hapšenje krivi „žuti“ tužioci i policajci. Pod „žutim“ se podrazumevaju predstavnici bivše vlasti, pre svega članovi Demokratske stranke. Vlast se već 12 i po godina vadi na njih, oni su za sve što ne valja krivi. I još uvek potajno vladaju, vele. Možda nije adekvatno poređenje, ali je sistem isti: i Hitler je tvrdio da Jevreji potajno vladaju Nemačkom sve do kraja Drugog svetskog rata.