OMAMLJENI DOMOLJUBLJEM: „Sveta je dužnost naše djece - umrijeti za Domovinu“

OMAMLJENI DOMOLJUBLJEM: „Sveta je dužnost naše djece - umrijeti za Domovinu“

U rat šaljemo našu djecu koja potom ginu ili ubijaju nečiju djecu. Šaljemo ih u rat jer je tako naložio naš neprikosnoveni vođa. Otac naše nacije. Vid naših očiju. Nepogrešiv. Sveprisutan. Strog, ali pravedan. Veliki vizionar pogleda uprtog u osunčanu sutrašnjicu. On naređuje slanje naše djece u rat. Rat koji će, dakako donijeti progres, koji, mi, obični smrtnici, niti ne naziremo. To će biti još jedan veliki korak na putu do blagostanja. I kazna za naše mrske neprijatelje koji su željeli naš potpuni nestanak. I zato su naoružali njihovu mladost. Naravno, vođa u rat ne šalje svoju djecu. Već samo našu. Njegova mu trebaju kako bi mu donosila toliko potrebnu radost i neophodno opuštanje. Jer sveta je dužnost naše djece - umrijeti za Domovinu. Otadžbinu. Homeland. Vaterland. Otačestvo.
BOB I ANĐELA: Pontijak nisu pare

BOB I ANĐELA: Pontijak nisu pare

Subota ujutru. Devet i petnaest. Pijem prvu kafu na verandi. Mačka spava u saksiji. Otvorila je oči na tren, pogledala me i nastavila da džonja. Zabole je za sve. Voleo bih da sam ona kada su radne subote. Ili bilo kog drugog dana. A ne bih se bunio ni da sam saksija. Naročito ove subote. Jedva da sam otvorio oči, a već mi je hiljadu misli okupiralo glavu. Obično sačekaju bar do podne. Danas nisu. Kada bih birao saundtrak za jutrošnje misli, nijedna pesma ne bi pasovala bolje od "It's a Sad and Beautiful World" grupe Sparklehorse. Krećem na posao. Poslednjih nekoliko jutara na putu do posla slušam kao blesav novi album Nikolasa Krgoviča (kakva ploča!), ali ne danas. Ove subote mi se ništa nije slušalo. Srećem onog komšiju koji liči na Rika Rubina. On uvek šeta dva psa. I jutros je. Poželi mi dobro jutro i pita kako sam. Kažem da bi u krevetu bilo bolje.
ANATOL LIEVEN: Ukrajinski rat se može razumeti samo kao krvavi postimperijalni sukob

ANATOL LIEVEN: Ukrajinski rat se može razumeti samo kao krvavi postimperijalni sukob

Nasuprot brojnim zapadnim izveštajima, bilo je malo dokaza o bilo kakvim konkretnim namerama Rusije da izvrši invaziju na baltičke države, a kamoli na Finsku ili Poljsku. Svojevremeno mi je jedan ruski zvaničnik rekao: „Vladali smo Poljskom skoro 200 godina i sve što nam je to donelo bile su beskrajne nevolje. Zašto bismo, pobogu, želeli da ponovo progutamo tog ježa?" Stoga je, sa stanovišta vitalnih zapadnih interesa, nepotrebno tražiti trajno onesposobljavanje Rusije. Drugo, traganju za rešenjem u Ukrajini treba da pristupimo u duhu etičkog realizma, sa ciljem trajnog mira koji će obezbediti nezavisnost Ukrajine i potencijalni put ka pridruživanju EU, a ne sa pozicije hiperlegalizma i hipermoralizma, u kom slučaju postizanje mira biće gotovo nemoguće. I naša sopstvena istorija takav pristup ne opravdava.
ZID SRAMA: Siniša Labrović zidao zid ispred HDZ-a

ZID SRAMA: Siniša Labrović zidao zid ispred HDZ-a

Teško je zamisliti osjećaj HDZ-ovaca pri samom pogledu na današnji performans Siniše Labrovića. Naime, ovaj prekaljeni i izuzetno talentirani konceptualnu umjetnik danas je pred sjedištem HDZ-a u Zagrebu zidao cigleni zid. Na ciglama kojima je dizao „Zid srama“ ispisana su imena sela i gradova koja su pogođena dvjema katastrofama – jedna je potres, a druga nesposobnost obnove nakon potresa. Na samo tri metra od ulaza u bastion omiljene stožerne hrvatske stranke tako je nikao zid na kojem je pisalo - Glina, Sunja, Majske poljane, Volinja, Dvor, Crni potok, Ćore, Greda, Ciglenica … Dogodilo se to u sklopu Festivala izvedbenih umjetnosti „Perforacije“, a na ovaj je način Labrović simbolično započeo obnovu koju hrvatske vlasti nikako da počnu na pravi način, jer jedan je podignuti zid ipak puno više nego nijedan.
KRATKE CRTICE: Otišli su s ovog svijeta željni svega

KRATKE CRTICE: Otišli su s ovog svijeta željni svega

Cijeli život je samo nešto štedjela. I otkidala od usta. Od svojih još i nije grijeh. Od porodičnih jest. Piletinu sebi i njemu, a teletinu u rijetkim prilikama. Kad dođu gosti. Najbolje suđe iznosila je samo kad je velik povod za to, specijalne prilike. Srebrni escajg se vadio i laštio jednom u godini. Za svetkovinu. Vremenom je i njega zarazila. Čuvao je strana pića za komšije, rodbinu, prijatelje, a godinama pio brlju i šećerušu. I tako su živjeli da bi udovoljili drugima, da se s hvalom priča, da ostave lijepu sliku. Otišli su s ovog svijeta željni svega, i lijepog suđa i escajga, i teletine, i skupocjenih pića. Niko im ne dođe na posljednji ispraćaj.
„UTRKA“ NA GLAVNOM KOLODVORU: „Diskvalificirali smo ministarstvo“

„UTRKA“ NA GLAVNOM KOLODVORU: „Diskvalificirali smo ministarstvo“

„Simbolično smo 'diskvalificirali' ministarstvo zbog neprovođenja dosadašnjih zakonskih odredbi te manjka vizije i ambicije prilikom transpozicije Direktive o jednokratnoj plastici u hrvatsko zakonodavstvo”, izjavila je Ana-Marija Mileusnić iz Zelene akcije te dodatno objasnila kako zakonska nedorečenost omogućava trgovcima i ugostiteljima da i nadalje prodaju ili dijele zabranjene jednokratne plastične proizvode, dok proizvođači i distributeri manipulacijama te proizvode dovode na tržište bez ikakve sankcije. Na taj način, tvrdi Mileusnić, zabrana u praksi zapravo ne postoji te se i nadalje zabranjena plastika može naći u mnogobrojnim objektima. „Manjak vizije u ministarstvu, podilaženje pritiscima industrije i kašnjenje s propisima doveli su do toga da će se u još jednoj turističkoj sezoni gomilati plastika”, zaključila je Milesunić.
IGRA SJENKI: „Rekao sam im da imam 15 godina, ali umjesto da mi pomognu, hrvatski policajci su me tukli“

IGRA SJENKI: „Rekao sam im da imam 15 godina, ali umjesto da mi pomognu, hrvatski policajci su me tukli“

„Prvo bi nam rekli da sjednemo na pod, onda bi nas vrijeđali da smo krijumčari i nazivali nas drugim pogrdnim imenima, nakon toga bi nas odvodili jednog po jednog u auto i tukli. U autu nije bilo zraka ni prozora, počeli bi onda vozili luđački, ljudi su povraćali. Kada bi došli na granicu s Bosnom, do Velike Kladuše ili Bihaća opet bi nas tukli, uzeli nam mobitele, novac. Ako imaš jaknu rekli bi da je skineš, ponekad i cipele. Nekoliko puta su mi uzeli jaknu i cipele, morao sam hodati bos. To je realnost. Ako bismo bježali u rijeku išli bi za nama i hvatali nas pa prebili. To nisu ljudi, jednostavno se ne može reći da se radi o ljudima. Ljudi imaju milosti, imaju srce, što nije bio slučaj s tim policajcima“, prisjeća se za Lupigu SK, jedan od aktera dokumentarca "Igra sjenki", koji je prošli tjedan došao u Hrvatsku - zemlju u kojoj ga je policija tukla.
12 RAZLOGA: Zbog čega Crkva ne može sudjelovati u pripremi zakona o pobačaju?

12 RAZLOGA: Zbog čega Crkva ne može sudjelovati u pripremi zakona o pobačaju?

Zbog čega Crkva (katolička ili bilo koja druga) ne može sudjelovati u pripremi zakona o pobačaju? 1. Zakone RH donose državna tijela sastavljena od izabranih predstavnika građanki i građana. 2. Predstavnici Crkve nisu izabrani ni na kakvim demokratskim izborima, oni su (samo)postavljeni u vlastitoj organizaciji, te stoga njihove ingerencije u odnosu na uređivanje društvenih odnosa putem zakona tu i prestaju. 3. Crkva može javno djelovati, ne i odlučivati o javnim poslovima. 4. Organizacije civilnog društva koje dijele svjetonazor Crkve i njihove stavove mogu sudjelovati u javnom savjetovanju u pripremama zakona, kao i bilo koje druge organizacije s cijelog političkog, kulturnog i društvenog spektra, ali im blizina Crkvi ne daje nikakvo posebno pravo na sudjelovanje niti njihovim stajalištima daje posebnu težinu.
LUPIGA NA POVORCI PONOSA U SARAJEVU: „Otvorite povorku prema našim komšijama i komšinicama“

LUPIGA NA POVORCI PONOSA U SARAJEVU: „Otvorite povorku prema našim komšijama i komšinicama“

„Sretna Povorka ponosa Bosna i Hercegovino! Neka je borbena i vesela. Hvala vam svima od srca i duše što ste bili s nama i pokazali solidarnost kada smo nailazili na razne barijere. Hvala vam što ste bili uz nas i kad smo se suočavali s institucionalnom homofobijom. Hvala što ste i danas s nama i stvarate narativ da ljubav i podrška čine veliko porodično okupljanje“, rekla je s pozornice Dina Bajrektarević iz organizacije Povorke. Ali do te pozornice bio je opet dug put. Pet mjeseci trajale su pripreme za ovaj dan. Gotovo pet mjeseci je bio poznat datum održavanja, a kako se bližio taj dan, pritisci na organizatore su rasli, posebno nakon odluke policije da blokira 52 ulice, kako su mediji unisono prenijeli: „zbog Povorke ponosa“. Mala je to, međutim, prepreka u odnosu na ono sa kakvim se preprekama suočavaju pripadnici LGBTIQ+ populacije.
DOSANJANI SAN TONIJA MANDIĆA: Čovjek-spomenik američke pop kulture iz Hercegovine

DOSANJANI SAN TONIJA MANDIĆA: Čovjek-spomenik američke pop kulture iz Hercegovine

Neki je Hercegovac, imenom Toni, vozio limuzine za gazdu u Los Angelesu. Naš Tony Mandich ostavio je broj govornice pored koje je stanovao i čekao poziv za posao, i tip se javio. Zadatak mu je bio da iz Beverly Hills Hotela odveze jednog gospodina na Rodeo Drive, gdje je italijanski restoran u kojem bi dvojica prijatelja večerala. Sudbina je htjela da je jedan od dvojice prijatelja bio Ahmet Ertegun, vlasnik Atlantic Recordsa, a drugi Michael, pjevač iznimno popularne grupe The Rolling Stones. Tony nije imao pojma ko je Ahmet Ertegun, ali mu je prijatelja odmah prepoznao. Nakon pola godine Ertegun će ga zaposliti u kompaniji na radnom mjestu Artist Development Manager, što je podrazumijevalo odnose s izvođačima, tv promociju i rad na turnejama.

Anketa

Varga je otkazao tulum jer je shvatio da:

Kolumne

  1. STRAH OD FEMINIZMA: Zašto se emancipirane žene boje pridružiti

    15.08.2022.

    Sofija Kordić

    STRAH OD FEMINIZMA: Zašto se emancipirane žene boje pridružiti

  2. UZ ODLAZAK VLADIMIRA MATIJANIĆA: Ostajemo usamljeniji pred bagrom

    05.08.2022.

    Jerko Bakotin

    UZ ODLAZAK VLADIMIRA MATIJANIĆA: Ostajemo usamljeniji pred bagrom

  3. PRESTANIMO SE LAGATI: Odavno živimo u aparthejdu

    23.07.2022.

    Marko Tomaš

    PRESTANIMO SE LAGATI: Odavno živimo u aparthejdu

Lupiga predstavlja: Priče iz zagrebnog života

E-ciklopedija

  1. Povijesni put Hitlerove 'klonje'
  2. Yugo - urbana legenda
  3. Freedom Theatre (Teatar slobode)
  4. Japanske čestitke i razglednice
  5. Russellov čajnik

Recepti

  1. Domaći sok od bazge
  2. Burek (bosanski) za 1 odraslu osobu
  3. Drugačija svinjska jetrica
  4. Bosanska pogača
  5. Piletina u košuljici od sezama
Projekt se provodi uz pomoć:
Ministarstvo kulture Republike Hrvatske Agencija za elektroničke medije Grad Zagreb
Medijski partneri: Balkan Insight - Balkanska tranziciona pravda CINS - Centar za istraživačko novinarstvo Nezavisnog udruženja novinara Srbije