BUDITE U TOKU: Akcija spašavanja počinje

BUDITE U TOKU: Akcija spašavanja počinje

Više od trideset potoka nekada je žuborilo i bujalo Zagrebom. Urbanim razvojem grada niti jedan nije zadržao prvobitan oblik. Potok Črnomerec rijedak je primjer djelomično otkrivenog potoka koji je zadržao identitet i prisutnost u susjedstvima kroz koja teče, ali i njemu urbanistički planovi prijete zatrpavanjem. Mladi arhitekti i studenti arhitekture stoga su se odlučili na radikalan potez. Izašli su iz biroa i aula te vas pozivaju na obale Črnomerca da bi zajedno s njima promislili kako sačuvati jedan od posljednja tri zagrebačka potoka. Program TOK-a osmišljen je zajedno sa Centrom za kulturu i film August Cesarec te će nizom edukativnih i zabavnih aktivnosti u Zaprešićkoj ulici stanovnike podsjetiti na duh zajednice koju je nekada povezivao, a danas mu prijeti zatrpavanje i nestanak.
NACIONALISTIČKA KULTURA SJEĆANJA: Čije su naše žrtve?

NACIONALISTIČKA KULTURA SJEĆANJA: Čije su naše žrtve?

Kakva je naša kultura sjećanja i ko su zaboravljene žrtve? Mogu li se žrtve dijeliti prema nacionalnoj pripadnosti ili ipak moramo priznati da su sve žrtve zapravo žrtve nacionalističkog terora koji je devedesetih godina sprovodio jednu brutalnu tranzicionu politiku? I koliko se još nalazi neimenovanih žrtava čiji se posmrtni ostaci nalaze širom naše zemlje? Nedavno je u Novom Goraždu, ispod pravoslavne crkve Svetog Georgija, pronađena masovna grobnica. Riječ je o nekompletnim posmrtnim ostacima koji su pronađeni na dubini od oko svega 40 centimetara, a mediji prenose da je riječ o sekundarnoj masovnoj grobnici. Isto tako su prije par mjeseci pronađeni posmrtni ostaci žrtava Srebrenice ispod fontane u dvorištu porodične kuće uglednog doktora iz Brčkog.
VJEŠALA ZA FRANJU ŠARČEVIĆA: 11 teza povodom nove hajke

VJEŠALA ZA FRANJU ŠARČEVIĆA: 11 teza povodom nove hajke

Zadnjih sedam dana u Sarajevu je napadima izložen Franjo Šarčević, ali i neki drugi ljudi. Sve je krenulo nakon jednog statusa na društvenim mrežama u kojem je Šarčević kritikovao oblačenje djece u vojne uniforme povodom Dana nezavisnosti BiH te naslikavanje i političku zloupotrebu gradonačelnice Sarajeva Benjamine Karić u vojnu uniformu obučenog djeteta. Potom su se oglasili zabrinuti mediji, razočarani roditelji, jedna osnovna škola i nekoliko boračkih udruženja … “Grudva je krenula”, što bi rekao jedan presuđeni glavni lik nikad snimljene serije o sarajevskom podzemlju. Od kritike militarizacije djece i kičem i nacionalizmom obojenog Dana nezavisnosti, na kraju je ispalo da se negira genocid, masovne grobnice, vrijeđaju žrtve … Verbalno nasilje začinjeno je otvorenim prijetnjama fizičkim nasiljem.
TOP LISTA: Ovo su mi najbolji albumi 2023. godine

TOP LISTA: Ovo su mi najbolji albumi 2023. godine

Krenimo od regionalne scene. Od nekih pozitivnih trendova koje sam uočila na post-jugo sceni, najiskrenije mi se čini da nikad nismo imali ovoliko zanimljivih i originalnih metal bendova, a stasala je i profilirala se i jaka indie rock scena. Slažući listu koja je pred vama pokušavala sam ići “u širinu” koliko je to moguće, u smislu istraživanja što više lokalnih i regionalnih scena izvan anglosfere, te proširiti horizonte dajući šansu žanrovima koje sam ranije bezrazložno ignorirala ili lagano prezirala. Tako sam, recimo, otkrila da mi jako “leži” trashy nabrijana elektronika - gabber, happy hardcore, speedcore, mashcore … Kad smo već kod elektronike, u glavnoj glazbenoj meki izvan anglosfere, Brazilu, gdje se već desetljećima kuhaju najdivniji i najrevolucionarniji zvukovi, primijetila sam zanimljiv pomak.
SLUČAJ BRUCE (NESTA)LEE: „Naši su lopovi daleko ispred mostarskih“

SLUČAJ BRUCE (NESTA)LEE: „Naši su lopovi daleko ispred mostarskih“

Netragom je ovih dana nestao spomenik Brucea Leeja u Mostaru gdje je mirno stajao proteklih 11 godina. Provjerili smo zna li nešto više o ovoj misteriji autor spomenika Ivan Fijolić. „U Hrvatskoj je oko 3.500 skulptura dignuto u zrak, prema tome, mi smo 3.500 puta napredniji od bosanskohercegovačkih lopova! Kada smo već kod tih spomenika, onda kada su se oni postavljali, u povjerenstvima su sjedili školovani povjesničari umjetnosti. Dakle ljudi iz struke i to dijeli umjetnost od ovih koji su danas tu po političkoj funkciji. Štoviše, ekonomija je bila razvijena, postojali su planovi te se unaprijed znalo koji će kvart i kada dobiti kakvu skulpturu“, kaže za Lupigu Ivan Fijolić, inače današnji pročelnik nastavničkog odjela Akademije likovnih umjetnosti u Zagrebu.
OSMI NOĆNI MARŠ: „I ove godine marširamo, jedna uz drugu. Feminizam i gotovo!“

OSMI NOĆNI MARŠ: „I ove godine marširamo, jedna uz drugu. Feminizam i gotovo!“

„Mi smo radnice i penzionerke, studentice i učenice, izbjeglice i migrantkinje, strane radnice i djevojčice. Mi smo trans žene, mi smo isprebijane žene, mi smo tihe i glasne, zajebane i prestrašne, hrabre i umorne. Mi smo feministkinje, a to znači da ne odustajemo. I ove godine marširamo, jedna uz drugu, svjesne da bez feminizma nema pravde i nema sreće“, tako će iz feminističkog kolektiva fAKTIV pozvati sve na prosvjedni marš u Zagreb pred nadolazeći Međunarodni dan žena. Simbolično, na 8. ožujak, osmu godinu zaredom održava se tradicionalni Noćni marš. Okupljene i okupljeni pod ovogodišnjom parolom „Feminizam i gotovo“ počet će se sastajati u 18 sati na Trgu žrtava fašizma. Ponovno, i ove godine, podsjećaju na borbu bez kraja, odnosno na isticanje važnosti ženskih prava, te ravnopravnost i jednakost.
SJETI ME SE: Educirajte se za rad s dementnim štićenicima domova

SJETI ME SE: Educirajte se za rad s dementnim štićenicima domova

S demencijom u Hrvatskoj živi više od stotinu tisuća ljudi, no ukoliko se pacijentima pribroje i članovi njihovih obitelji, pretpostavlja se da demencija direktno utječe na oko 350.000 građana Hrvatske. Progresivno propadanje kognitivnih i motoričkih sposobnosti, odnosno demencija, sve je učestalija pojava u našem društvu. Zbog neadekvatne edukacije i stigmatizacije te bolesti, oboljeli su često marginalizirani i izopćeni iz društva što dodatno pogoršava njihovo zdravlje. Studenti biomedicinskih smjerova okupljeni oko Udruge PROMISE, u suradnji s KBC-om Zagreb i Medicinskim fakultetom u Splitu, pozivaju vas na besplatne radionice koje će vas podučiti kako se boriti protiv stigmatizacije i marginalizacije ove ranjive skupine istodobno pomažući dementnim osobama u domovima za starije u Zagrebu i Splitu.
TOMISLAV TOMAŠEVIĆ: „Zagreb je podinvestiran i raspada se po šavovima“

TOMISLAV TOMAŠEVIĆ: „Zagreb je podinvestiran i raspada se po šavovima“

"Grad je oštećen u potresu, imamo ogromne troškove koji su izvanredni i proračun od dvije milijarde eura nije dovoljan za sve što Zagreb treba. Grad je podinvestiran, grad se - ajmo reć' to - raspada po šavovima ..." - ovim riječima je stanje u Zagrebu opisao zagrebački gradonačelnik Tomislav Tomašević gostujući u emisiji Zavidavanje, koja je emitirana na YouTube kanalu VIDA TV. Tomašević je ovom prilikom pojasnio i detalj sporazuma s nadbiskupijom i državom, koji je bio potreban da bi se moglo krenuti u realizaciju jednog od velikih gradskih projekata, a to je gradnja novog stadiona na Maksimiru. Ispričao je, također, i kako je došlo do propusta kad je u pitanju doček hrvatske reprezentacije u vaterpolu nakon osvajanja svjetskog zlata, a na pitanje viče li na podređene zbog takvih propusta priznao je da mu se katkad omakne i takvo što.
OVAKO JE GOVORIO MILJENKO SMOJE: „Split, sam za sebe ... on nije ništa“

OVAKO JE GOVORIO MILJENKO SMOJE: „Split, sam za sebe ... on nije ništa“

Možda i posljednji televizijski intervju, Miljenko Smoje dao je splitskoj Sarajki Selmi Katunarić, kako sama kaže, „baš zato jer je furešta”. Intervju je emitiran na Televiziji Marjan u sklopu emisije od četiri dijela „Šta je Splićanin”. U objavi videa, Katunarić navodi kako je riječ o o materijalu snimanom šest godina prije smrti Miljenka Smoje 1989. godine. Splitski kroničar kroz intervju prolazi klasični repertoar pojmova iz "splitologije" i dalmatinskog života. No, ni te 1989. ne boji se plivati protiv struje pa nas podsjeća i zašto ga ni danas, gotovo 30 godina od smrti, neki ne trpe. Da je Smoje bio ispred svog vremena potvrđuje i činjenica kako se u intervjuu uživo mogao baviti "fact chekingom" dok traži stare fotografije Hajdukovih prvotimaca sa šahovnicom na prsima:.„Sad su bile ove peticije... Oćemo skinit zvizdu, nećemo skinit zvizdu"
TIŠINA I SUZE: Moj Split nikad nije bio ovako tih

TIŠINA I SUZE: Moj Split nikad nije bio ovako tih

Nikada koliko pamtim u Splitu nije bilo ovoliko tišine. Posebno u mom kvartu. Nitko, naravno, nije proglasio dan žalosti, ali Splitu ionako nitko ni ne treba. Ljudi, posebno moji susjedi, ovih dana su tihi. Kao da su se uvukli u sebe. Kao da je taj nesretni nož proparao sve nas zajedno. Tuga. Ne postoje riječi kojima mogu opisati ovakvu tugu. Bilo je rata, bilo je krvi i smrti, bilo je užasa za tri života u ovom jednom mojem, ali ovo mi baš teško pada. Duša me boli, a duša kad boli osjećaš to pod rebrima. Kada god se ugasi jedan mladi život stisne ti se oko srca. Nikada ljudi koje znam ili ne znam nisu prolazili pored mene stisnuti u sebe kao da se ispričavaju što su izašli van. Tuga je najbolja riječ, iako nije ni to. Ovaj osjećaj je puno dublji. Puno gori od tuge same. Dišeš, a kao da nemaš zraka.

Anketa

Varga je otkazao tulum jer je shvatio da:

Kolumne

  1. IZ PRVE RUKE: Šta sve naučite o BiH kada počnete da slušate ploče?

    28.03.2024.

    Srđan Puhalo

    IZ PRVE RUKE: Šta sve naučite o BiH kada počnete da slušate ploče?

  2. VIRTUALNA STVARNOST: Doba loših imitacija, kopija i surogata

    18.03.2024.

    Predrag Finci

    VIRTUALNA STVARNOST: Doba loših imitacija, kopija i surogata

  3. POSLANICA LANE BOBIĆ: Za Osmi mart, kupi mi, mama, jedan mali rat

    05.03.2024.

    Lana Bobić

    POSLANICA LANE BOBIĆ: Za Osmi mart, kupi mi, mama, jedan mali rat

Lupiga predstavlja: Priče iz zagrebnog života

E-ciklopedija

  1. Povijesni put Hitlerove 'klonje'
  2. Yugo - urbana legenda
  3. Freedom Theatre (Teatar slobode)
  4. Japanske čestitke i razglednice
  5. Russellov čajnik

Recepti

  1. Domaći sok od bazge
  2. Burek (bosanski) za 1 odraslu osobu
  3. Drugačija svinjska jetrica
  4. Bosanska pogača
  5. Piletina u košuljici od sezama
Projekt se provodi uz pomoć:
Ministarstvo kulture Republike Hrvatske Agencija za elektroničke medije Grad Zagreb
Medijski partneri: Balkan Insight - Balkanska tranziciona pravda CINS - Centar za istraživačko novinarstvo Nezavisnog udruženja novinara Srbije