PRAVILO KOJE NE VRIJEDI: Umjesto da se jaz u plaćama između muškaraca i žena smanjuje, u Hrvatskoj on samo raste

PRAVILO KOJE NE VRIJEDI: Umjesto da se jaz u plaćama između muškaraca i žena smanjuje, u Hrvatskoj on samo raste

Još od 1957. godine EU je obvezana načelom jednake plaće za jednaki rad muškaraca i žene. Unatoč tome žene su i dalje manje plaćene od muškaraca. Statistika, istina, pokazuje da se situacija popravlja, ali je napredak spor. Tako se na razini EU jaz u proteklom desetljeću smanjio za nešto manje od tri posto. Unatoč tome, zadnji podaci Eurostata kazuju kako su žene u 2020. godini zarađivale 13 posto manje od muškaraca. Hrvatska je imala nešto manji prosjek od europskog te je on iznosio 11,2 posto. No, nije to nešto što bi trebalo radovati radnice u Hrvatskoj jer žive i rade u zemlji u kojoj se razlika u plaćama muškaraca i žena produbljuje. Naime, žene su u Hrvatskoj u 2010. godini primale 5,7 posto niže plaće od svojih muških kolega. No, u godinama koje su uslijedile jaz se sve više produbljivao.
PORUKA MINISTRU I VLADI: „Hrvatska vojska nisu bili ustaše i domobrani, nego partizani“

PORUKA MINISTRU I VLADI: „Hrvatska vojska nisu bili ustaše i domobrani, nego partizani“

Savez antifašističkih boraca i antifašista Republike Hrvatske javno je danas reagirao na potez hrvatskog ministra vanjskih i europskih poslova Gorana Grlića Radmana. Naime, on je od Austrije ovog tjedna tražio da se na spomenik vojnim snagama ustaške Nezavisne države Hrvatske, koji se nalazi na Bleiburškom polju u Austriji, vrati grb s prvim bijelim poljem. "Ministru Radmanu i hrvatskoj vladi u čije ime on nastupa moralo bi biti dobro poznato da ustaše i domobrani nisu bili nikakva ‘hrvatska vojska’, nego oružana sila kvislinške paradržavne tvorevine što je na području dijela Hrvatske i BiH stvorena ne da bi se time zadovoljile vjekovne težnje hrvatskoga naroda, nego da bi se osigurali strateški interesi sila Osovine, odnosno naci-fašizma", poručuju, među ostalim, iz SABA-e.
KRATKE CRTICE: Sjetno ljeto 1986.

KRATKE CRTICE: Sjetno ljeto 1986.

Kad sam završio treći razred osnovne nisam bio ni svjestan jedne važne životne činjenice. Na početku četvrtog razreda se vršila selekcija, odlučivalo se ko će učiti ruski, a ko engleski jezik. Cijelo to ljeto su se potezale veze, od sekretara partije, preko predsjednika opštine i direktora škole. Da se sinovi i kćerkice ubace u “engleze”. Mom ocu je bilo neugodno da urgira. Da me “uglavi”. A mogao je. Kao što ga je bilo sram da traži veći stan, poput sijaseta njegovih partijskih drugova. Na pitanje moje majke, zašto ne traži trosoban, odgovarao je: "Ankice, pusti to, koji će nam kurac tol’ki stan?!" Tako sam ja na kraju ostao “rus”. Sjedim iza kuće i nasipam treći. Ili to bijaše četvrti džin-tonik. Nešto se zezam sa svojim sinom Filipom. Puštam pjesme iz mladosti, tako je inače kad me “malo” uhvati, a usput provjeravam njegovo znanje. Zna, pizda mu materina!
SKUPO SAMOZADOVOLJSTVO: Može li Amerika izgubiti od Kine?

SKUPO SAMOZADOVOLJSTVO: Može li Amerika izgubiti od Kine?

Pravo takmičenje između ove dve najmoćnije sile, dakle, neće se voditi ni na jednoj spoljašnjoj areni. Borba će se voditi u srcu Amerike. Bidenov glavni prioritet trebalo bi da bude zaustavljanje tri decenije duge ekonomske stagnacije tokom kojih je stvoreno „more očaja“ među belom radničkom klasom. Samo to će sprečiti povratak Trumpa ili nekog nalik njemu. I samo to može obnoviti dugoročno poverenje u Bidenovu tvrdnju da se „Amerika vratila“. Sve ovo dovodi do konačnog paradoksa: najbolji način da se pokrene američka ekonomija je bliska saradnja sa drugim jakim i dinamičnim ekonomijama sveta, posebno sa zemljom sa najvećom populacijom srednje klase na svetu, naime Kinom. Ako bi američku politiku kreirala trezvena, racionalna, misleća klasa praktičara, to bi bilo logično, zaista zdravorazumsko, rešenje.
KRATKE CRTICE: Nostalgična patetika ili žal za mladošću

KRATKE CRTICE: Nostalgična patetika ili žal za mladošću

Posmatram oko sebe. Brojim na glas. Šest čaša za vodu! Na stolu dvije, jedna kraj sudopera, jedna pored frižidera, jedna u ćošku na podu, a zadnja (šesta) na prozoru. Sve njegove. Šta je sa ovom omladinom?!? Dok kupim i stavljam čaše u mašinu za suđe opet se prisjećam. Jedna čaša, koja je prvobitno služila kao ambalaža za Eurokrem ili Podravkin senf, našla bi svoj novi smisao, produžila bi svoj život kraj kuhinjske slavine. Četvero nas je pilo iz te iste posude. I eto, pored visokog rizika od bakterioloških i virusnih oboljenja, nikad se ništa nije desilo, preživjesmo nekako tu, danas nezamislivu, higijensku blasfemiju. Ode se on, reče, istuširat’. Kažem mu, nemoj dugo, brzi jedan, pet minuta. Kaže ok. Osamnaest i po minuta kasnije zavrće tuš. Alo!!! Razmišljam da li da mu održim predavanje o našim vremenima. Skupoj i jeftinoj struji.
OPASNI FILOZOF: Žižekov najbolji put u pakao

OPASNI FILOZOF: Žižekov najbolji put u pakao

Šta mi je preostalo nego da kažem kako je Slavoj Žižek ipak sjajan? Eto, ne stoji se u redu samo za izložbe Marine Abramović, koncerte Lady Gage ili za nove romane J. K. Rowling o Harryju Potteru. Žižekovoj popularnosti se ne čudim, još manje je negiram – mogla bi, jednostavno, biti shvaćena kao bijedan iskaz lične zavisti. Baš tako, i to bez obzira što je, barem u posljednjih pola stoljeća, lako uočiti podjelu na ličnosti koje se znaju nametnuti (raznim sredstvima, a češće ne birajući ih) i one koji djeluju kao tihi radnici na svom polju, ne obzirući se mnogo na reflektore javnog života. Ne vidim ništa loše ni u pristanku Žižeka Opasnog da učestvuje u takozvanim filozofskim teatrima. U dva navrata sam gledao televizijski prenos Žižekovih „big“ predstava. Ipak, niti jednu od tih nisam gledao iznova.
MAGIČNI JWS TELESKOP: Što nam znače slike dubokog svemira?

MAGIČNI JWS TELESKOP: Što nam znače slike dubokog svemira?

Godine 1984. sam od tate dobio knjigu „Kozmos“ Carla Sagana. Slike zamišljenih svemirskih objekata izmjenjivale su se s pravim fotografijama, koje su dolazile s dva Voyagera. Fantastične slike, na samoj granici mašte, bile su popraćene tekstom nenadmašnog Carla Sagana, čovjeka koji je obilježio cijelu jednu generaciju, a kojega i dalje često citiramo, pa i sada u razmacima između dva uzdaha gledajući nevjerojatne prve fotografije teleskopa James Webb (JWST): “Negdje tamo, nešto nevjerojatno čeka da bude otkriveno”. Zadivljeno sam komentirao: “Gledam ovu prekrasnu sliku i zamišljam Galileja, Brahea, Keplera, Hubblea, Carla Sagana… sve one velike astronome koji više nisu s nama kako bi se divili pogledu koji je širom otvoren ovim teleskopom”. S velikim uzbuđenjem sam čekao taj povijesni 12. srpanj. 2022. godine.
BITI TO ŠTO JESI: „Kad me vide sa šminkom i štiklama. a bez grudi, odmah su šokirani“

BITI TO ŠTO JESI: „Kad me vide sa šminkom i štiklama. a bez grudi, odmah su šokirani“

Kada je saznala da su studiji u Sloveniji besplatni za sve državljane i državljanke zemalja bivše Jugoslavije, za nju nije bilo sumnje da je to država u koju želi da se preseli. Tako se Vanna Jensen, dvadsetdvogodišnja studentkinja ekonomije, iz Sarajeva prošle godine doselila u Maribor. U Sarajevu je kao trans devojka živela kratko, nekih sedam-osam meseci. Nije izlazila u javnost kao trans osoba iz sigurnosnih razloga. „Dva-tri mjeseca prije toga započela sam sa hormonskom terapijom i htjela sam sačekati rezultate”, objašnjava naša sagovornica, koja je sačekala i sa promenom imena dok nije “došla do te faze da se ljudi čude kad pokaže dokument jer se ime ne poklapa sa profilom osobe”. U Sarajevu, kaže, ipak za nju osim “hejt” komentara, nije bilo većih problema.
PEDAGOGIJA OTPORA BRANKA ĆOPIĆA: „Ko su danas ti tamni dželati u ljudskom liku?“

PEDAGOGIJA OTPORA BRANKA ĆOPIĆA: „Ko su danas ti tamni dželati u ljudskom liku?“

Zato Paković komad završava sudbonosnim pitanjem i mogućim odgovorom: „Ko su danas ti tamni dželati u ljudskom liku / slični onima koji su Ziju zatukli / braća onih koji su Ivana Gorana Kovačić zaklali / Zar to nisu tamne ubice Hasana Kikića / Umnožavaju se po svijetu crni konji i crni konjanici / noćni i dnevni vampiri, / fašisti, fašisti, samo ih danas drukčije zovemo… / Hladna je jeza njihova prethodnica / Neka! Nek svak se brani svojim oružjem / Jer još nije iskovana sablja koja može sjeći / naše mjesečine, nasmijane zore i tužne sutone / Zbogom lijepi i strašni živote / Veliko je samo kad si Don Kihot“ Na kraju jedne od tih tako velikih, a malih pripovijedaka iz zbirke „Bašta sljezove boje“, Branko Ćopić pita sebe i svoje radoznale čitatelje: „… Je li pametnije biti mjesečar ili s mirom sjediti kod svoje kuće, pa kad zagusti, tješiti se rakijom kao moj strikan?“
SPORTAŠICE U RALJAMA SEKSIZMA: „Djevojkama bi bilo bolje da se bave nečim drugim“

SPORTAŠICE U RALJAMA SEKSIZMA: „Djevojkama bi bilo bolje da se bave nečim drugim“

Skoro sve najveće pojedinačne uspjehe hrvatskog sporta ostvarile su upravo sportašice: Iva Majoli, Janica Kostelić, Blanka Vlašić, Sandra Perković … O njima su napisani deseci tisuća tekstova, snimljene tisuće televizijskih i radijskih priloga, o njima svi sve znaju, one su ili su bile velike nacionalne heroine, pa bi se moglo očekivati da su svojim rezultatima i ulogom u povijesti našeg sporta bitno promijenile percepciju ženskog sporta. Tome, međutim, nije tako. Na stranu sad opaska jednog od najpoznatijih televizijskih komentatora da bi „trebalo ukinuti sve ženske sportove osim atletike, plivanja i odbojke jer nemaju nikakvog smisla“ ili klikbejterski naslovi na najčitanijim portalima poput „Odbojkaške guze su nam najdraže“, „Seksi bilderice očarale na EP-u u Zagrebu“ ili „Parada čvrstih guza: U Zagrebu održano EP u bodybuildingu“.

Anketa

Varga je otkazao tulum jer je shvatio da:

Kolumne

  1. STRAH OD FEMINIZMA: Zašto se emancipirane žene boje pridružiti

    15.08.2022.

    Sofija Kordić

    STRAH OD FEMINIZMA: Zašto se emancipirane žene boje pridružiti

  2. UZ ODLAZAK VLADIMIRA MATIJANIĆA: Ostajemo usamljeniji pred bagrom

    05.08.2022.

    Jerko Bakotin

    UZ ODLAZAK VLADIMIRA MATIJANIĆA: Ostajemo usamljeniji pred bagrom

  3. PRESTANIMO SE LAGATI: Odavno živimo u aparthejdu

    23.07.2022.

    Marko Tomaš

    PRESTANIMO SE LAGATI: Odavno živimo u aparthejdu

Lupiga predstavlja: Priče iz zagrebnog života

E-ciklopedija

  1. Povijesni put Hitlerove 'klonje'
  2. Yugo - urbana legenda
  3. Freedom Theatre (Teatar slobode)
  4. Japanske čestitke i razglednice
  5. Russellov čajnik

Recepti

  1. Domaći sok od bazge
  2. Burek (bosanski) za 1 odraslu osobu
  3. Drugačija svinjska jetrica
  4. Bosanska pogača
  5. Piletina u košuljici od sezama
Projekt se provodi uz pomoć:
Ministarstvo kulture Republike Hrvatske Agencija za elektroničke medije Grad Zagreb
Medijski partneri: Balkan Insight - Balkanska tranziciona pravda CINS - Centar za istraživačko novinarstvo Nezavisnog udruženja novinara Srbije