ODABRALI SMO SA ZFF-A: Ne ide uz ćevape kečap

ODABRALI SMO SA ZFF-A: Ne ide uz ćevape kečap

Proteklih nekoliko dana na ZFF-u smo pogledali neke pobjedničke filmove s drugih festivala. Sve te filmove moći ćete do nedjelje i sami pogledati u nekoj od festivalskih dvorana. Gledali smo, dakle, pobjednike, ali nam se najviše svidio film koji još nije stigao dobiti neku glavnu nagradu vjerojatno stoga što je njegovo snimanje završeno tek u kolovozu. „Deset u pola“ bosanskohercegovačkog oskarovca Danisa Tanovića premijerno je prikazan na sarajevskom festivalu, a u Zagrebu je s još 11 filmova u konkurenciji za Zlatna kolica u glavnom natjecateljskom programu dugometražnog filma. Gdje se jedu najbolji ćevapi u Sarajevu - to se čini glavnim pitanjem u toploj, šarmantnoj Tanovićevoj priči o ćevabdžijama i ćevabdžinicama, no to je storija o prijateljstvu, o jalu i podmetanjima, o ljudskim i obiteljskim odnosima, o ljubavi, u pozadini i o sarajevskim ratnim profiterima, o Baščaršiji u doba pandemije.
KRUNOSLAV KIĆO SLABINAC: Elvis Presley na hrvatski način

KRUNOSLAV KIĆO SLABINAC: Elvis Presley na hrvatski način

Kojim god epitetima ga obasipali: veliki zabavljač (on bi rekao: “entertainer, to u svijetu nešto znači!”), estradni umjetnik, umjetnik estrade, Krunoslav Kićo Slabinac je ipak prije svega veliki pjevač koji, različito od mnogih mu takmaca, uspjeh uvelike zahvaljuje i vlastitom autorskom daru. Za njega su pisali i Runjić i Novković, Kabiljo i Hegedušić, Mihaljević i Sabol, Britvić i Perfiljeva, Dedić, Monteno, Arnautalić, Korać…ali opet u toj zvučnoj kajdanki - čiji je trag neizbrisiv i bez sumnje ravan pjesmaricama drugih velikana s kojima dijeli imaginarnu “kuću slavnih” - kao da se najbolje čuju njegove probrane note. I one narodne, tradicijske. Note koje su živjele u njemu, i dolazile iz njega. Ljubio je i volio biti ljubljen, kao što pjesma kaže, ne uvijek sretan. Ponekad težak, kompliciran, istovremeno jednostavan i veseo, mogao je lako rastužiti i oraspoložiti. Mogao je mijenjati ljude. Pjesmom i glasom zapravo sve je mogao.
DAN BORBE PROTIV FAŠIZMA: Policija u odbrani tradicije i naslikanog ratnog zločinca

DAN BORBE PROTIV FAŠIZMA: Policija u odbrani tradicije i naslikanog ratnog zločinca

Kada je jedan od organizatora pozvao okupljene da se raziđu, grupa agresivnih desničara došla je s leđa do policije; reč je, najverovatnije, bilo o samostalnim ekstremistima, iako je jedan od kolega, kako je rekao ostalim izveštačima, prepoznao pripadnike antimigrantsko-antivakserske nacionalističke skupine Narodna patrola. Ekstremisti su skandirali “Ratko Mladić” i “Srebrenica nije genocid”, te zapevali “Sprem'te se, sprem'te, četnici!”. Uzvraćeno im je skandiranjem “Ustaše, četnici, zajedno ste bežali!”, razmenjene su salve uvreda i pretnji, s obe strane poletele su letve i sve što je moglo da se baci. Policija je okružila malobrojne poštovaoce počinitelja genocida, ali se situacija ubrzo smirila i nije bilo potrebe za ozbiljnijom intervencijom. Okupljeni su se ubrzo razišli. "Beograd je ipak pokazao da se ne miri sa fašizmom", kazala je Aida Ćorović. Milan Mladenović pevao je "Ovaj grad je nekad bacao svetla daleko".
SUDBINA VUKOVARA: Skovali su je "svinjoliki" da bi se prekrio prezir prema žrtvi i njihove krvave pare

SUDBINA VUKOVARA: Skovali su je "svinjoliki" da bi se prekrio prezir prema žrtvi i njihove krvave pare

Nakon razmjene dočekalo ga je i bezdomništvo. Majka se preudala ne pokazavši neko zanimanje i empatiju za svoju djecu. Vladimir i tada maloljetna sestra dospijevaju u jedno "srpsko" selo blizu Osijeka, gdje im je ponuđena tuđa kuća. Da nisu pristali živjeti u njoj, morali bi pod vedrim nebom. Naš vršnjak, bivši logoraš, vozio je traktor, rintao na zemlji i uzgajao piliće koje nije mogao zaklati kada bi došlo vrijeme za to. Živjeli su paorski i taj mu se način života s vremenom svidio. No kuća ih je tištila jer su bili svjesni da su njezini vlasnici, ako su uopće živi, također bezdomni. Odlučili su doći u Osijek i upisati studij, što se i dogodilo po odlasku izbjeglih ljudi iz studentskog doma, gdje smo se i upoznali. Vladimir se ubrzo ispisao s redovnog studija jer se morao zaposliti. On i sestra nisu imali ništa, osim zajedničke boli i mladosti koja je već po svojoj prirodi i logici navijala za život. U materijalnom smislu ni mi nismo imali više od njih, ali barem roditelje i dom - jesmo.
BITI FILOZOF: Danas imamo mnogo filozofa, a malo filozofije

BITI FILOZOF: Danas imamo mnogo filozofa, a malo filozofije

Zazor prema onome “baviti se filozofijom” do te je mjere narastao da se svako akademsko mudrovanje unaprijed odbacuje, najčešće s pravom, kao propalo. S pravom, jer u takvim nastojanjima trijumfira filozofska lažna svijest, koja neprekidno “filozofira”, a da nikada ništa ne kaže, koja u filozofiji jedino shvaća i priznaje doksografiju, pa otuda ne prestaje da dokazuje dokazano... Takvi trudbenici su učinili da danas imamo mnogo filozofa, a malo filozofije. Mi, doduše, treba da razumijemo i pamtimo put starih - jer bez toga napretka nije - ali ne i da ga nekritički obnovimo. Jer, ono što našem vremenu nedostaje nije znanje, nego prije mišljenje. I dok je iz same filozofije poteklo negodovanje spram okoštalosti školskog umovanja, filozofija je nesmanjenom žestinom odbacivala žaoke laičkog zadijevanja, pa je u takvim diskusijama često ostajala bez partnera...
MALI PODSJETNIK NA VELIKO ZLO: „Ne smijemo zaboraviti ustaški pogrom“

MALI PODSJETNIK NA VELIKO ZLO: „Ne smijemo zaboraviti ustaški pogrom“

U malom parku, što se rasprostro na križanju Savske i Koturaške ulice u Zagrebu, parku kraj kojeg većina građana prođe ni ne primjećujući ga, do jučer ništa nije ukazivalo kakva se tragedija tamo odigrala krajem svibnja 1942. godine. Ne možemo ni zamisliti strah, vrisku i osjećaj neizvjesnosti 69 Roma koje su ustaške vlasti strpale u stočne vagone i odvezle u izglednu smrt. Nikolić, Lakatoš, Štefanović, Maleković, Kovačević, Šajnović – tako su se prezivale obitelji koje su pokupljene s kućnih adresa i upućene u Jasenovac. Sve njih ustaše su iz raznih zagrebačkih naselja dovele na mjesto koje je današnji Park 5. studenoga. Postoji i zapis o tome kako su prije polaska za zloglasni jasenovački logor zatvoreni u vagone za stoku čekali dva dana. Od jučer u parku koji nosi ime 5. studenog ipak postoji malen, ali značajan podsjetnik na zlo koje se tamo dogodilo.
HDP: „Dežulović je proglašen plijenom u otvorenoj sezoni lova“

HDP: „Dežulović je proglašen plijenom u otvorenoj sezoni lova“

„Metak u čelo, štrik na vrat“, „protjerat gamad“, „najebat ćeš ako Bog da“, „trebaće ti doktor“, „srešću te kad-tad“, „treba ga nabit na kolac“ i tako dalje i tako dalje. Sve nabrojano samo je mali dio prijetnji, i to onih „pristojnijih“, koje se javno upućuju Borisu Dežuloviću otkako je napisao kolumnu „Jebo vas Vukovar“ objavljenu na portalu N1 televizije. „Zna li netko adresu ovog štakora“, pitali su mnogi, a onda je netko krvi žedan uistinu objavio Dežulovićevu adresu. U zaštitu kolumniste N1 televizije jučer je stalo Hrvatsko društvo pisaca (HDP) koje je oštro osudilo prijetnje upućene Dežuloviću. "Ionako izložen neugodnostima zbog svog javnog rada, Dežulović je proglašen plijenom u otvorenoj sezoni lova koja se vodi na društvenim mrežama, u medijima desne političke orijentacije, ali i u državnim institucijama koje pokušajima ugrožavanja Dežulovićeve egzistencije daju državni, režimski legitimitet", zaključuje se u priopćenju.
BANIJSKI CRVENI TEPIH: Kućni broj bez kuće

BANIJSKI CRVENI TEPIH: Kućni broj bez kuće

Nekih stotinjak metara od zastave EU nalazi se i kućni broj 29 j. Na desnoj strani ceste nekoliko kuća ima broj 29, no razlikuju se abecedom. Slovo "j" nema kuću, nego tek jedan kontejner u kojem živi Đorđe. On je svoj broj 29 j nacrtao na sandučić koji je pričvršćen na dotrajali električni drveni stup. Đorđe Popović je nekoć tu imao drvenu kućicu koji je razdrndao potres. Sada na tom mjestu stoji kontejner koji su mu poklonili bajkeri iz zagrebačke Dubrave. Iza kontejnera je drvena građa. To je sve što je ostalo od njegove rodne kuće. Prije mjesec dana Đorđe je operirao tumor na bubregu i sada se oporavlja. Zatekli smo ga na stolici ispred kontejnera kako čita Sveto pismo. Kaže da tako provodi dane kada je vani dovoljno toplo. Ispred kontejnera se nalazi crvena staza koja podsjeća na "crveni tepih" glamuroznih događanja. Daleko je ovo od glamura. Ovo je rub Europe, Europske unije ...
LIJEČNIČKE ORGANIZACIJE IMAJU ŠEST ZAHTJEVA: Hoće li vlasti napokon poslušati struku?

LIJEČNIČKE ORGANIZACIJE IMAJU ŠEST ZAHTJEVA: Hoće li vlasti napokon poslušati struku?

Iako neki hrvatski „stručnjaci“ još otpočetka godine ponavljaju da je pandemija Covida-19 gotova, a neki su još u veljači „izračunali“ da se pandemija „više ne može razbuktati“, jučer je u Hrvatskoj zabilježen rekordan broj novozaraženih. Stoga ne čudi da se o svemu sinoć oglasilo pet krovnih liječničkih organizacija koje navode da su morali reagirati zbog pogoršanja epidemiološke situacije. Od Vlade i Nacionalnog stožera civilne zaštite su u svom zahtjevu zatražili da hitno donese šest ključnih epidemioloških mjera koje bi usporile širenje zaraze i spasile bolnički sustav, jer liječničke organizacije strahuju da bi on uskoro mogao biti u kolapsu. Među ostalim, zahtjeva se šire uvođenje covid potvrda, kao prvo na radnom mjestu bez obzira radi li se o javnom, državnom ili privatnom sektoru, ali i za kafiće, restorane i trgovačke centre. Također zahtijevaju provođenje online nastave sljedeća dva tjedna te organiziraniji sustav cijepljenja.
RICHARD WOLFF: „Socijalizam je danas proskribirana riječ“

RICHARD WOLFF: „Socijalizam je danas proskribirana riječ“

„Glavni argument vladajućih bio je da su socijalisti isto što i komunisti samo speluju riječi drugačije. Kao i sindikati. Tokom cijelog mog profesorskog života studenti su mislili da su komunisti, socijalisti, sindikati, anarhisti i slično, zapravo jedno te isto. Svaki Europljanin razumije razliku, ali Amerikanci ne, od 1945. godine do danas ideološka dogma je sveprisutna, nametnuta u medijima i obrazovanju: SAD kapitalizam i minimalna vladina aktivnost je dobra, a sve drugo je loše, sve drugo je komunizam, socijalizam itd...”, objašnjava američki ekonomski analitičar Richard Wolff koji je nedavno gostovao u seriji online-diskusija beogradskog centra Rex. Wolff tvrdi da se radnici osjećaju izdanima, prosperirali su jedino političari koji su im se obraćali, poput Trumpa u ime desnice, odnosno Bernieja Sandersa u ime ljevice. Trump je, kako je poznato, obećavao popraviti situaciju tako što će zaustaviti deindustrijalizaciju.

Anketa

Varga je otkazao tulum jer je shvatio da:

Kolumne

  1. BAGATELIZIRANJE SEKSUALNOG NASILJA: Mnoge žrtve ne progovore nikad

    29.11.2021.

    Sofija Kordić

    BAGATELIZIRANJE SEKSUALNOG NASILJA: Mnoge žrtve ne progovore nikad

  2. MELANKOLIJA I KUHANJE IVICE PRTENJAČE: Jeste li doručkovali?

    24.11.2021.

    Ivica Prtenjača

    MELANKOLIJA I KUHANJE IVICE PRTENJAČE: Jeste li doručkovali?

  3. CARSTVO BAŠIBOZUKA: Uvijek ima ko ratovati i to za one koji su davno trebali biti zatvoreni

    14.11.2021.

    Ahmed Burić

    CARSTVO BAŠIBOZUKA: Uvijek ima ko ratovati i to za one koji su davno trebali biti zatvoreni

Lupiga predstavlja: Priče iz zagrebnog života

E-ciklopedija

  1. Povijesni put Hitlerove 'klonje'
  2. Yugo - urbana legenda
  3. Freedom Theatre (Teatar slobode)
  4. Japanske čestitke i razglednice
  5. Russellov čajnik

Recepti

  1. Domaći sok od bazge
  2. Burek (bosanski) za 1 odraslu osobu
  3. Drugačija svinjska jetrica
  4. Bosanska pogača
  5. Piletina u košuljici od sezama
Projekt se provodi uz pomoć:
Ministarstvo kulture Republike Hrvatske Agencija za elektroničke medije Grad Zagreb
Medijski partneri: Balkan Insight - Balkanska tranziciona pravda CINS - Centar za istraživačko novinarstvo Nezavisnog udruženja novinara Srbije