JEDNA JE MAJKA: Stephen Bartulica i ja to dobro znamo

JEDNA JE MAJKA: Stephen Bartulica i ja to dobro znamo

Jedna je majka. Nemaš dvije u životu. Nemaš u ovom ludom vremenu nikoga na koga se osloniti možeš osim nje. Jedine koja te razumije. Majke su, ako naravno imate sreće da su još žive kao moja i kao majka Stephena Bartulice, jedine žene na ovome svijetu na koje uvijek možeš računati. Nema dana da me moja ne nazove, a vjerojatno i Stephena njegova. „Jesi gladan sinko? Treba li ti što, ljubi te majka? Imaš li što jesti? Vidi kakav si. Ništa ti ne slušaš. Hoćeš da majka kupi voća? Nosiš li potkošulju? Hoćeš da majka kupi kuću na Prviću da se imaš gdje okupati? Plaćaš li kredit? Vraga ti plaćaš. Kuku meni sjest će ti banka na račun. Pošalji mami. Platit će majka“, tako to nekako to zvuči kod mene, a vjerovatno i kod Stephena. I nema tome kraja. Kako i ja i Stephen krpamo kraj s krajem, jedina koja uvijek spasi je majka. Majka uzme karticu pa sa ono jada od mirovine kupi banana, jabuka ili ratu kredita od tri tisuće eura, svejedno. Takve su naše majke.
PRAKTIČNA ZNANOST: DHMZ radi na sustavu ranog upozoravanja na ekstremne klimatske događaje

PRAKTIČNA ZNANOST: DHMZ radi na sustavu ranog upozoravanja na ekstremne klimatske događaje

Državni hidrometeorološki zavod (DHMZ) predstavio je u Zagrebu, na Svjetski dan zaštite okoliša, projekt Clim4Cast, suradnju sedam europskih zemalja koje rade na zajedničkom razvoju integriranih sustava za prognozu ekstremnih vremenskih uvjeta. Naime, intenzivne suše i toplinski udari te požari sve su učestalija posljedica klimatskih promjena i nerijetko kreiraju sinergijsku silu s mnogostrukim negativnim učincima. Kao odgovor na sve izraženije ekstreme, DHMZ se udružio s europskim partnerima. Prema navodima EU, ukupno je 20 država članica EU lani zabilježilo više opožarenih površina nego godinu ranije, a rizici od požara sve su intenzivniji u regijama sjeverno od Mediterana gdje to, do sada, nije bio slučaj. Prema drugom izvještaju EU, 2022. godine u Europi je izgorjela površina otoka Korzike što je druga najveća opožarena površina u desetljeću.
SAMO SPIN SRBINA SPAŠAVA: Krah na berzi nacionalnih osjećanja

SAMO SPIN SRBINA SPAŠAVA: Krah na berzi nacionalnih osjećanja

Nešto prije nego će svijet saznati za Rezoluciju o genocidu u Srebrenici, predstavnici srpskog naroda s obje strane Drine ubjeđivali su javnost da će povodom Vaskrsa održati svesrpski narodni miting, zbor srpskih glavešina. Uradit će to Aleksandar Vučić i Milorad Dodik, s namjerom da pravoslavni srpski narod zaštite od teške političke situacije za čije su rješavanje zatražili blagoslov patrijarha. Čim je vijest o pripremanju rezolucije obišla svijet, termin svesrpskog sabora pomjeren je na “odmah poslije glasanja o rezoluciji”. Tog 28. aprila ove godine, Vučić i Dodik dogovorili su da srpski narod mora da pruži snažan odgovor na najteže moralne, pravne i političke diskvalifikacije koje su protiv njega pripremljene. Nakon što je rezolucija usvojena i nakon što srpski narod s obje strane Drine nije (osim u nekoliko situacija) ni prstom mrdnuo zbog usvajanja rezolucije, Dodik i Vučić odredili su termin novog svesrpskog sabora.
ZA DAN ZAŠTITE OKOLIŠA: Drugi Festival ponovne uporabe - Reuse

ZA DAN ZAŠTITE OKOLIŠA: Drugi Festival ponovne uporabe - Reuse

Na Svjetski dan zaštite okoliša koji se obilježava 5. lipnja, Zelena akcija će upriličiti drugi po redu Festival ponovne uporabe - Reuse festival. Ova manifestacija se održava u prostorima Zelene akcije u Frankopanskoj gdje od srijede do petka možete, između ostaloga, popraviti kakav manji kućanski aparat, razmijeniti odjeću, izraditi višekratnu foliju za pakiranje hrane i još štošta drugo. Osim gore navedenih aktivnosti, iz Zelene akcije najavljuju izložbu lokalno proizvedenih rukotvorina, ali i edukacije o problematici brze mode. Naime, modna industrija jedan je od najvećih zagađivača okoliša, a nerijetko se upravo u odjeći nalazi plastika koja pranjem odlazi u mora i oceane iz kojih se vraća na stol, a potom odlazi u ljudski organizam. Upravo je životni ciklus tekstila tema društvene igre „Tekstil RASPETLJAN” kojom Zelena akcija, u suradnji s UNMK-om, sutra u 17 sati otvara Festival ponovne uporabe.
UZ POVORKU PONOSA: Marko Jurčić odabran za „Kvir i LGBT osobu desetljeća“

UZ POVORKU PONOSA: Marko Jurčić odabran za „Kvir i LGBT osobu desetljeća“

„Aut i ponosan peder bio je još kao đak u svojoj Prvoj riječkoj gimnaziji. Nije ni došao na studij u Zagreb, a već je bio u Iskoraku, i još važnije, dao svoj prvi hrabri aktivistički intervju za riječki Novi list. U borbenim redovima svih prajdova bio je od 2003. do 2016. godine. Najviše, i uvijek bez ikakve zadrške, kada je bilo najteže. I one 2007. kad se gruvalo po nama i kad su kukavice zapalile molotovljeve koktele na Trgu bana Jelačića. I one 2009. kada je nakon marša na Zrinjevac došao mokar, ali ne od znoja, nego od litara pljuvački koje je primio od svojih sugrađana i sugrađanki. Batina je isto dobio, i to ne malo, i svakog je tog siledžiju tužio i svakog je dao osuditi“, tim je riječima na subotnjoj Povorci ponosa Franko Dota iz Zagreb Pridea predstavio aktivistu Marka Jurčića koji je proglašen „Kvir i LGBT osobom desetljeća“. A sam Pride bio je, kao i uvijek, pun pozitivne energije, šarenila i različitosti.
OD FRUSTRACIJE DO TUGE: Kako sam preživio „najvažniji kulturni događaj u Hrvatskoj“

OD FRUSTRACIJE DO TUGE: Kako sam preživio „najvažniji kulturni događaj u Hrvatskoj“

Počelo je frustracijom. Ugledao sam na izložbi „Od boemstva do vječnosti“ krhko tijelo Degasove famozne skulpture četrnaestogodišnje balerine i prožeo me nemir. Ne zato što je rad uživo podbacio, naprotiv krunski se dragulj izložbe iskazao kao istinsko remek djelo. Evergreen koji nije zanimljiv samo zbog povijesnog konteksta oslobađanja skulpture od okova idealiziranog tijela, već i zbog utjecaja koji vrši na gledatelje 143 godine nakon što je prvi puta izložen. Naime, balerine su u Parizu krajem 19. stoljeća najčešće dolazile iz radničkih obitelji te su, uz iscrpljujući tempo umjetničkog rada, često u tamnim prostorijama opera radi preživljavanja izvršavale drugu vrstu fizičkog rada za bogatu klijentelu. Marie van Goethem, model slavne skulpture, iako jedva adolescentica u vremenu nastanka djela zasigurno je ovakav rad već obavljala, a ono što skulpturu i danas čini toliko potresnom upravo je činjenica da to možemo vidjeti na njoj.
„DANAS SAM SHVATILA“: Objavljujemo pobjedničku priču prvog regionalnog natječaja udruge Adela

„DANAS SAM SHVATILA“: Objavljujemo pobjedničku priču prvog regionalnog natječaja udruge Adela

Feministički lik žene radnice bila je tema prvog regionalnog natječaja za kratku priču koju je raspisala osječka Udruga za ženska ljudska prava i razvoj demokracije Adela u čast revolucionarke i heroine radničkog pokreta iz prve polovice 20. stoljeća – Adele Pavošević. Želja organizatorica bila je da odaju priznanje svim nekadašnjim i sadašnjim radnicama u regiji i šire. Na prvi natječaj Adeli Pavošević u čast, kako saznajemo od organizatorica, pristiglo je dvadeset i devet kratkih priča pod pseudonimom, najviše iz Hrvatske, ali i drugih zemalja regije. Četiri pobjednice i jedan pobjednik proglašeni su na Međunarodni praznik rada, 1. maj, dok je prošlog tjedna u Gradskoj i sveučilišnoj knjižnici Osijek održana i svečana dodjela nagrada prilikom čega su i pročitane nagrađene priče. U dogovoru s udrugom, Lupiga će na ovom mjestu objaviti pobjedničku priču.
KRATKI PRILOG IDEJI STEPHENA BARTULICE: Noć muzeja vs. sumrak muzeja

KRATKI PRILOG IDEJI STEPHENA BARTULICE: Noć muzeja vs. sumrak muzeja

I inače, imam problem s trpanjem komunizma u istu rečenicu s fašizmom. Imam taj problem jer, na svu sreću, nisam rođen u Kini, Rumunjskoj, Istočnoj Njemačkoj ili nekom sličnom mjestu gdje se vladalo čvrstom rukom. Tamo bi možda progutao to izjednačavanje. Ali na ovim prostorima, koliko god je bivši sistem zaista nanio nepravde i zla pojedincima, čini se da ovo uobičajeno dodavanje jednog uz drugo – jest samo revizionističko izjednačavanje koje vodi poništavanju grozote fašizma, kojim ćemo izbrisati grozote ustaštva (jednako kao i četništva u Srbiji). Što se ove teme iz naše prošlosti tiče – lijepo je jednom o tome rekao Boris Buden – bilo je zločina u komunističkom sistemu, ali fašizam je zločinački sistem. Nisu jednaki i ne idu u istu rečenicu. Kažnjavajmo ih onda odvojeno. A i povijest valjda ima neku svoju kronologiju. Po tome bi, kad već radi na obogaćivanju kulturne ponude, Bartulica trebao najprije otvoriti Muzej žrtava fašizma.
„KRITIČNA ZONA“: Pukotine u kapitalizmu kao (ne)dostatni otpor

„KRITIČNA ZONA“: Pukotine u kapitalizmu kao (ne)dostatni otpor

Dobitnik pet nagrada filmskih festivala, od kojih je najistaknutiji Zlatni Leopard na Locarnu, „Kritična zona“ snimana je u tajnosti kako bi se izbjegla čelična cenzura islamističke diktature. Nominalno je riječ o filmu ceste koji prati posao teheranskog dilera marihuane, Amira, kroz jednu večer. No, u centru je pažnje ipak više sam grad na koji se naslov referira - Teheran. Kako sam se prije dvije godine i sam smucao prašnjavim ulicama ove metropole, film sam doživio na osobnoj razini. On vrlo vješto u prvi plan gura patnju perzijske svakodnevice koja je na mene ostavila neizmjerni utisak. Ono što vidim kao cinično u tome da „Kritična zona“ otvara festival s toliko optimističnim predznakom upravo je pesimizam s kojim ovaj film zrcali takvu svakodnevicu i manjak mogućnosti pružanja otpora. Surova borba za preživljavanjem koja definira njegove stanovnike od neuspjeha revolucije 1979. godine daleko je od vizija optimizma.
„NE BI SE ŠTEL MEŠAT“: Više EU članica ovog mjeseca priznaje Palestinu. A gdje je tu Hrvatska?

„NE BI SE ŠTEL MEŠAT“: Više EU članica ovog mjeseca priznaje Palestinu. A gdje je tu Hrvatska?

Pitanje priznanja palestinske države nešto je što hrvatski državni vrh, doima se, uopće ne zanima. Hrvatska diplomacija tvrdi kako u politici slijedi Bruxelles - iako najveće članice Europske unije imaju različite poglede na zbivanja na Bliskom istoku - dok je u Ujedinjenim narodima suglasna politici Sjedinjenih Američkih Država. Stručnjaci za međunarodne odnose s kojima smo razgovarali slažu se kako Zagreb nema vlastitu vanjsku politiku u pogledu priznavanja Palestine, ali i u nizu drugih međunarodnih tema. "Hrvatska provodi neodgovornu politiku koja nam smanjuje ugled u arapskom svijetu", komentira Branko Caratan, analitičar i umirovljeni profesor Fakulteta političkih znanosti u Zagrebu. Odmah potom daje konkretan primjer na što misli kada govori da Hrvatska nema vlastitu vanjsku politiku. Istodobno, Palestinu će 28. svibnja priznati Španjolska, Irska i Norveška, a to je najavila i Slovenija. I Belgija razmišlja u tom pravcu.

Anketa

Varga je otkazao tulum jer je shvatio da:

Kolumne

  1. POSLANICA LANE BOBIĆ: Tko se boji roda još?

    09.07.2024.

    Lana Bobić

    POSLANICA LANE BOBIĆ: Tko se boji roda još?

  2. NEO-NAZI AUTOMOBILIST: Preko društvenih mreža do EU parlamenta

    09.07.2024.

    Sofija Kordić

    NEO-NAZI AUTOMOBILIST: Preko društvenih mreža do EU parlamenta

  3. NAPOKON DOSADNO I VESELO: Izgleda da se Sarajevo naviklo na Paradu ponosa

    24.06.2024.

    Srđan Puhalo

    NAPOKON DOSADNO I VESELO: Izgleda da se Sarajevo naviklo na Paradu ponosa

Lupiga predstavlja: Priče iz zagrebnog života

E-ciklopedija

  1. Povijesni put Hitlerove 'klonje'
  2. Yugo - urbana legenda
  3. Freedom Theatre (Teatar slobode)
  4. Japanske čestitke i razglednice
  5. Russellov čajnik

Recepti

  1. Domaći sok od bazge
  2. Burek (bosanski) za 1 odraslu osobu
  3. Drugačija svinjska jetrica
  4. Bosanska pogača
  5. Piletina u košuljici od sezama
Projekt se provodi uz pomoć:
Ministarstvo kulture Republike Hrvatske Agencija za elektroničke medije Grad Zagreb
Medijski partneri: Balkan Insight - Balkanska tranziciona pravda CINS - Centar za istraživačko novinarstvo Nezavisnog udruženja novinara Srbije