STAŠA ZAJOVIĆ: „U Srbiji djeca ne znaju za Srebrenicu, ali znaju da je Mladić heroj“

STAŠA ZAJOVIĆ: „U Srbiji djeca ne znaju za Srebrenicu, ali znaju da je Mladić heroj“

Srbija je devedesetih vodila osvajačke, imperijalne, agresorske ratove, a jedini njeni heroji iz devedesetih su dezerteri. U gradovima Srbije u vrijeme ratova devedesetih bilo je 55 velikih pobuna protiv rata. Vlasti u Srbiji nikad se nisu usudile službeno objaviti koliko je ljudi u vrijeme ratova dezertiralo, a organizacija Žene u crnom procjenjuje da je vojnu obavezu izbjeglo više od 300.000 ljudi. Ove zaključke, odnosno podatke iznijela je Staša Zajović, jedna od osnivačica organizacije "Žene u crnom", pri gostovanju u emisiji "Zavidavanje", objavljenoj na YouTube kanalu VIDA TV. Zajović je govorila i o epidemiji seksualnog nasilja u Srbiji, o ulozi Srpske pravoslavne crkve u ratovima devedesetih, odnosno u njenom učešću u aktualnim političkim i društvenim gibanjima. Srbija je, tvrdi osnivačica "Žena u crnom", u mnogome teokratska država, kao Iran.
DRAGO BOJIĆ O ANDREJU NIKOLAIDISU: Pisac na strani progonitelja

DRAGO BOJIĆ O ANDREJU NIKOLAIDISU: Pisac na strani progonitelja

Riječ je o zlonamjernoj difamaciji spomenutog medija, kako bi se obmanula javnost i opravdale uvrede i prijetnje upućene Franji Šarčeviću. O prijetnjama Franji Šarčeviću, o ugroženosti koja se nadvila nad njegov život i život njegove obitelji, a ti osjećaji poznati su i Nikolaidisu, crnogorski pisac nije izustio ni jednu riječ. A upravo je o tome trebao govoriti pisac koji je i sam bio izložen prijetnjama, tim više što su ostali sudionici u emisiji posve minimizirali ozbiljnost prijetnji i ugroženog čovjeka predstavili kao „režimskog čovjeka“ koji ugrožava bošnjački narod i domovinu BiH. Nazivajući portal Prometej.ba „režimskim glasilom“, Andrej Nikolaidis ignorira ozbiljne prijetnje kojima je izložen njegov urednik Franjo Šarčević, a sve suradnice i suradnike tog medija proglašava legitimnim metama bošnjačkog nacionalizma.
ANA LALIĆ POVODOM GNJUSNE HAJKE: „Vaspitana sam da se pred siledžijama ne povlačim“

ANA LALIĆ POVODOM GNJUSNE HAJKE: „Vaspitana sam da se pred siledžijama ne povlačim“

A, sve to vam se to dogodilo i događa u Republici Srbiji. Svakodnevno. I svega toga će biti još „svakodnevnije“, jer se pravite da spavate, jer se pravite da ne vidite, jer se pravite glupi. Jer ste dozvolili da vam mržnju i nasilje prodaju pod „patriotizam“. Novinar sam, izvestač, a u slobodno vreme i privatno lice. A kao takvo, imam zakonsko pravo na politički i lični stav. Iza kojih stojim „postojano, kano klisurina“. Ne prihvatam da se „srpstvo“ koristi kao politička merna jedinica kojom se određuje ko je patriota, a ko izdajnik. Moja hrvaština, mađarština, rumunština, bunjevština … (u zbiru „vojvođanština“) ničim ne ugrožava bilo čije srpsko nacionalno biće. Ja sam građanka Srbije. Od mene je ne morate braniti. Poštujem zakone ove zemlje i plaćam joj porez. Nemam imovinu ni na Kipru ni u Monaku.
KREIRANJE HAJKE: Kako je profesor matematike postao ratni zločinac?

KREIRANJE HAJKE: Kako je profesor matematike postao ratni zločinac?

Kako se uopšte desilo da tihi, pristojni profesor matematike preko noći postane ratni zločinac koji mrzi Bosnu i Hercegovinu, Islam i sve Bošnjake? Kako je moguće da je to uspio učiniti s jednim facebook statusom, u kojem ništa od toga nije pomenuo? I još, kako je moguće da u to povjeruje toliki broj ljudi koji na društvenim mrežama izjavljuju da su spremni povrijediti njega i njegovu porodicu, pa ako to prežive, njega otjerati s radnog mjesta, a sve zajedno protjerati iz grada i države? Da se danima protiv njega nižu najvulgarnije uvrede, i to slobodno, bez straha od ikakvih sankcija?
KAD CIPELARI AVDO AVDIĆ: Jebeš tekst bez izmišljotina

KAD CIPELARI AVDO AVDIĆ: Jebeš tekst bez izmišljotina

Avdo Avdić je u svom tekstu nastupio kao moralna vertikala i intelektualna gromada, objašnjavajući Bošnjacima, a i šire, kako je Franjo Šarčević više nego zaslužio što mu „botovi“ poručuju da će ga istući, objavljuju adresu gdje stanuje, a, Boga mi, i otpustiti s posla. Preskočio je, svjesno, mnogo toga što je Franjo godinama pisao i govorio o hrvatskom nacionalizmu i hrvatskim zločinima, ali ako se činjenice ne uklapaju u priču, tim gore po činjenice. A onda ide krešendo zbog kojeg će svakom poštenom Bošnjaku pasti mrak na oči - „Ko je, zapravo, Franjo Šarčević? Matematičar koji odgovornost za bosanski genocid želi podijeliti sa tri.” Bilo bi interesantno da nam, Avdiću, objasniš sintagmu “bosanski genocid”, kada postoji samo genocid u i oko Srebrenice, a pogotovo da nam daš tačan citat gdje Šarčević taj genocid dijeli na tri dijela.
ŽIVOT U MODERNO DOBA: Sve više ljudi pati od anksioznih poremećaja

ŽIVOT U MODERNO DOBA: Sve više ljudi pati od anksioznih poremećaja

Stil života u modernom dobu se znatno razlikuje od života koji su živjeli naši roditelji, djedovi i bake. Danas nama na dlanu dostupne stvari nekada prije su bile nepojmljive i nedostupne. Ubrzani tempo života, razvoj tehnologije doveo je do razlika u savremenom i povijesnom načinu života. Sama modernizacija, osim mogućnosti velikog spektra odabira, dovela je do toga da čovjek u modernom dobu ima veći rizik da postane anksiozan u odnosu na prethodne generacije. Neka na izgled jednostavna aktivnost, kao što je odlazak u kupovinu može biti stresna. Široka mogućnost odabira proizvoda dovodi do toga da kada ljudi imaju previše odabira doživljavaju preopterećenje odlukama, nezadovoljstvo te u konačnici anksioznost. Iako se o anksioznosti mnogo priča da li doista znamo šta ona znači?
POVRATAK POPISANIH: Srpsko-crnogorska disciplina mjerenja ćune

POVRATAK POPISANIH: Srpsko-crnogorska disciplina mjerenja ćune

Već vidim sijede glave nad mapom, dnevni listovi će objaviti pregled stanja po gradovima, tabelarni prikaz manjinskog statusa, vjerski i jezički plasman svake etnije ponaosob. Neka djeca učestvuju sa malim zastavama i tenkićima, priuštimo nejači riziko i monopol i ćore bake u jednoj igri, sjebimo im buduće dane da ih pamte. Ako sve to svrši ponekom tučom u školi, ostaje nada da neće biti potezanja hladnog oružja i da će pomladak u granicama fer kavge prihvatiti istorijski trenutak.To što dolazi biće suva pobjeda analitike, televizijski gosti će se mrštiti, što ne isključuje mogućnost slavlja na ulicama i pokoju zastavu, pucanj i partijsku žurku. Logoraška stvarnost koju su političari i popovi organizovali uoči popisa bliži se svom orgazmu. Bilbordi su rekli posljednju riječ i vrijeme je odluke. Oblizuju se hijene logike koja broji grla, bale su naveliko krenule.
ONO ŠTO IZJEDA IZNUTRA: „Moje ime je Gordan, imam 43 godine i patim od internalizirane homofobije“

ONO ŠTO IZJEDA IZNUTRA: „Moje ime je Gordan, imam 43 godine i patim od internalizirane homofobije“

Kad sam se prvi put pokušao autati jednoj prijateljici, za koju sam pritom sto posto znao da bi me podržala, doslovno nisam mogao izreći da sam gej. Ta riječ u tom trenutku nije mogla izaći iz mojih usta, iako sam ja to htio. Toliko je autohomofobija u meni bila snažna. Kad sam se konačno godinu dana kasnije autao, autao sam se kao biseksualac. Komedija! Trebalo mi je još oko pola godine da završim sa šaradom biseksualnosti i dođem do deklarirane homoseksualnosti, a imao sam i sreću da su manje-više sve reakcije bile pozitivne i ohrabrujuće. No, kad iz današnje perspektive pogledam, recimo, moj tadašnji strah od toga da neki od mojih strejt frendova ne pomisli da me privlači, jasno mi je da je taj strah bio ništa drugo nego moja autohomofobija. Internalizirao sam ideju o homoseksualnom predatorstvu, pa htio dokazati da ja nisam takav. O mom tadašnjem bottom shameu malo kasnije, ali što je to nego autohomofobija?
NEDIM SEJDINOVIĆ: „Zalajmo usred noći, bez ikakvog razloga. Izgrebimo fotelju do neprepoznatljivosti.“

NEDIM SEJDINOVIĆ: „Zalajmo usred noći, bez ikakvog razloga. Izgrebimo fotelju do neprepoznatljivosti.“

„Knjige ne bi bilo da nisam na jednom internetskom portalu objavio nekoliko svojih pjesama, koje nikada inače ne bih objavio da prethodno nisam popio čašicu-dve kajsijevače. Ne bi je bilo ni da je kajsijevača bila boljeg kvaliteta“, kaže novosadski novinar, Lupigin suradnik i publicist Nedim Sejdinović, a odnedavno i pjesnik, kojem je prošlog mjeseca objavljena knjiga pjesama „Zapratite me za još korisnih informacija“ u izdanju zeničke kuće Vrijeme. Tim povodom je sa Sejdinovićem za sarajevsko Oslobođenje razgovarao Đorđe Krajišnik. "Životinje su junaci mnogih umetničkih dela, ali pred njima je tek svetla budućnost. Pošto su se u umetnosti, kao i u životu, ljudski likovi odavno istrošili, potpuno su predvidljivi. Menjajmo perspektive. Parodirajmo i izokrećimo stvarnost, pravimo iznenadne pokrete i izlete", govori Sejdinović.
GORAN BOGDAN U ZAVIDAVANJU: „Nisam bio svjestan razmjera kladioničarske pošasti“

GORAN BOGDAN U ZAVIDAVANJU: „Nisam bio svjestan razmjera kladioničarske pošasti“

Pri ovom gostovanju Bogdan je govorio o svom djetinjstvu u Hercegovini i dolasku u Zagreb, o okusima njegovog djetinjstva, pri čemu se našalio da bi s bijelim lukom bio spreman pojesti i - govno. U glumu se, kaže, zaljubio još kao dječak, radeći sa četrnaest godina u videoteci. Po dolasku u Zagreb počeo je glumiti u amaterskim kazalištima, završio ekonomski fakultet, a onda se prijavio na Akademiju dramskih umjetnosti u Zagrebu. Govorio je o svojim ulogama i glumačkim transformacijama, naročito o ulozi Mustafe Golubića u seriji "Senke nad Balkanom". Golubićeva biografija ga je, kaže fascinirala, a proučavajući ovog revolucionara i agenta NKVD-a shvatio je da je osnovna crta njegovog karaktera bila glad za novim i nepoznatim, odnosno žar s kojim je Golubić gazio kroz život. Također, prisjetio se velikana s kojima je snimao, izdvajajući kao svoje glumačke favorite Ivicu Vidovića, Radu Šerbedžiju i Žarka Lauševića.

Anketa

Varga je otkazao tulum jer je shvatio da:

Kolumne

  1. VIRTUALNA STVARNOST: Doba loših imitacija, kopija i surogata

    18.03.2024.

    Predrag Finci

    VIRTUALNA STVARNOST: Doba loših imitacija, kopija i surogata

  2. POSLANICA LANE BOBIĆ: Za Osmi mart, kupi mi, mama, jedan mali rat

    05.03.2024.

    Lana Bobić

    POSLANICA LANE BOBIĆ: Za Osmi mart, kupi mi, mama, jedan mali rat

  3. DUNI VJETRE: Čudna smrada od Mostara grada

    28.02.2024.

    Srđan Puhalo

    DUNI VJETRE: Čudna smrada od Mostara grada

Lupiga predstavlja: Priče iz zagrebnog života

E-ciklopedija

  1. Povijesni put Hitlerove 'klonje'
  2. Yugo - urbana legenda
  3. Freedom Theatre (Teatar slobode)
  4. Japanske čestitke i razglednice
  5. Russellov čajnik

Recepti

  1. Domaći sok od bazge
  2. Burek (bosanski) za 1 odraslu osobu
  3. Drugačija svinjska jetrica
  4. Bosanska pogača
  5. Piletina u košuljici od sezama
Projekt se provodi uz pomoć:
Ministarstvo kulture Republike Hrvatske Agencija za elektroničke medije Grad Zagreb
Medijski partneri: Balkan Insight - Balkanska tranziciona pravda CINS - Centar za istraživačko novinarstvo Nezavisnog udruženja novinara Srbije