YANIS VAROUFAKIS: Tri zapadna mita

YANIS VAROUFAKIS: Tri zapadna mita

Kolektivna frustracija zapadnih centrista, koji su donedavno verovali da se njihova hegemonija ne može dovesti u pitanje, posledica je tri široko prihvaćena mita. Prvi mit je ideja da je centar političkog spektra po definiciji najveći protivnik krajnje desnice. Drugi mit je predstava o reprezentativnom uzorku, nekom mitskom „prosečnom glasaču“ koji odlučuje ishode izbora. Treći je uverenje da sankcije i trgovinske tarife mogu zaustaviti Kinu i Rusiju zbog njihove zavisnosti od zapadne tehnologije, kapitala i platnog sistema. Osim što su neosnovani, ovi mitovi uzrokuju pogubne zablude. Njihovo raskrinkavanje je nužan, ali nedovoljan korak na putu ka razumevanju sadašnjosti. Pođimo od mita o nepomirljivom sukobu centra i krajnje desnice i zapitajmo se sledeće...
IZRAELSKI NOVINAR GIDEON LEVY: „Svi su mrzitelji Izraela i antisemite, samo je Izrael nevin?“

IZRAELSKI NOVINAR GIDEON LEVY: „Svi su mrzitelji Izraela i antisemite, samo je Izrael nevin?“

Svi su na crnoj listi istorije, sem Izraela. Svi su mrzitelji Izraela i antisemite, samo je Izrael nevin. „Najmoralnija vojska na svetu“, ponovio je juče Netanjahu, što može izmamiti jedino osmeh stida kod njegovih slušalaca širom sveta. Ali dokazi su tu: neuništivi, brojni, nedvosmisleni i neoprostivi. Osam meseci ratovanja protiv dece. Osam meseci dece sa amputiranim udovima, dece koja su ostala siročad. Gladne, bolesne, osakaćene, na samrti i mrtve dece. Brojke su zastrašujuće, ali ništa manje zastrašujuće nije ni potpuno odricanje Izraela od svake odgovornosti. Desetine hiljada dece je ubijeno krivicom roditelja, Hamasa, Ujedinjenih nacija i UNICEF-a, samo ne krivicom njihovih ubica, vojnika Odbrambene vojske Izraela (Cahal) i njenih pilota, najmoralnijih na svetu. Kada je u pitanju ovakav nivo nanošenja patnje tolikoj deci, mogao se očekivati osećaj šoka i potresenosti i u izraelskom društvu. Jer i mi imamo decu.
KONAČNO PRAVDA: „Hoće li se sada Izraelci probuditi?“

KONAČNO PRAVDA: „Hoće li se sada Izraelci probuditi?“

Bilo bi bolje da je Izrael u ovom teškom trenutku konačno okrenuo pogled ka unutra i video sebe. Bilo bi bolje da je okrivio sam sebe, makar za nešto, umesto što krivi ceo svet. Pitanje bi trebalo da glasi kako smo stigli dovde, a ne kako su oni do toga stigli. Kada ćemo konačno preuzeti odgovornost za nešto? Za ono što je učinjeno u naše ime? Preko stotinu članova Kneseta je potpisalo peticiju protiv Haga, a niko protiv izraelskih ratnih zločina, jer takve peticije nije ni bilo. Poslanici su jadna potvrda stanja zemlje: ujedinjeni protiv pravde, ujedinjeni u osećaju večite žrtve, bez desnice i levice, hor pravednika. Ako dođe taj dan i Izrael bude osuđen za ratne zločine, treba se setiti da je 106 poslanika Kneseta glasalo za prikrivanje zločina Binjamina Netanjahua i Joava Galanta. Pojas Gaze je uništen, a njegovi stanovnici ubijani, ranjavani, pretvarani u siročad, izgladnjivani. Izgubili su ceo svet, a većina njih je bila nevina. To je ratni zločin.
„BOŠNJACI. NACIJA NAKON GENOCIDA“: Mujanović ovom knjigom diže u vazduh i prošlost i budućnost

„BOŠNJACI. NACIJA NAKON GENOCIDA“: Mujanović ovom knjigom diže u vazduh i prošlost i budućnost

Mujanovićeva knjiga ponajviše liči na Memorandum SANU. Taj nedovršeni dokument čiji se utjecaj često prenaglašava imao je također dvije ključne odluke: Iako su i drugi govorili o sličnim problemima, Memorandum je o njima govorio vanpartijskim jezikom te je zahtijevao reformu koja bi osigurala (biološki) opstanak jednog naroda (Srba) čiji je opstanak ugrožavao tadašnji ustavno-pravni okvir pri čemu je prošlost simplificirana a budućnost slikana najcrnjim bojama ukoliko se ne poduzmu radikalne promjene. Jedno od pitanja kojim se usput bavi Mujanović jeste i da li je svaki nacionalizam isti? Naravno da nije, ali kako je pokazala Marija Todorova u knjizi „Dizanje prošlosti u vazduh“, koja je govorila o „jakim“ i „slabim“ nacionalizmima, pravo pitanje jeste da li je „slabi“ nacionalizam tolerantan prema onima koji odbijaju njegovo viđenje prioriteta, njegovu interpretaciju prošlosti i budućnosti?
SLUČAJ MOME KAPORA: Nećemo valjda o tome

SLUČAJ MOME KAPORA: Nećemo valjda o tome

Jedan od najznačajnijih ratnih propagandista bio je bivši pisac za tinejdžere i osrednji slikar Momo Kapor (1937-2010), koji će na istim pozicijama ostati i nakon pada Miloševića. Naime, on je pokazao jednu dublju posvećenost ratu kao celoživotnoj aktivnosti, vezavši se za sudbinu ratnih zločinaca Ratka Mladića i Radovana Karadžića. Kaporov rad na polju ratne propagande dobro je dokumentovan, ali potisnut. Između teksta novinara Saliha Zvizdića, koji je pod naslovom „Naš književnik na četničkom pikniku“ objavljen u Vjesniku oktobra 1985. do teksta Tanje Tagirov „Druga smrt Mome Kapora“, objavljenog u zagrebačkim Novostima marta 2010, odvijao se život jednog Mome Kapora koji je danas prećutan, gotovo tabuisan, a umesto njega je podmetnuta slika momka u farmericama i patikama, rokera, večitog tinejdžera, pisca sentimentalnih omladinskih romana i slikara.
BILJEŽNICA ROBIJA K.: Houmlend muvment

BILJEŽNICA ROBIJA K.: Houmlend muvment

Mi obitelj smo pičili sa trajektom kod mog dida na Šoltu. Onda smo kad je trajekt armiža u Rogač iskipali se iz trajekta u tatinom škodilaku. Samo malo dalje na cesti je bila prugasta rampa. Na rampi je bijo veliki okrugli znak. Na znaku je pisalo Carina. Tu su auti iz trajekta čekali u koloni. Tata je rekao: „Šta je ovo, jebate irud?“ Mama je izbečila facu: „Neam blage…“ Kraj rampe je jedan barba vikao u mengafon: „Molimo sve putnike iz Hrvacke da idu u livu traku, a one iz drugih zemalja u desnu! Ponavljan, putnici iz Hrvacke u livu, a ostali u desnu traku!“ Mama je pitala: „Ma šta je sad ovo, za gospu blaženu?“ Tata je izbečijo facu: „Neam blage…“ Onda je kod rampe jedan barba iz pandurije tati da mot da spusti ponistru od škodilaka. Tata je spustijo. Murac je rekao: „Pasoše, molin!“
MINISTARSTVO ARBITRARNOSTI: Pitanje bez odgovora

MINISTARSTVO ARBITRARNOSTI: Pitanje bez odgovora

Pitanje smo postavili ministrici, a komentar smo tražili i od predsjednice Vijeća za interdisciplinarne i nove umjetničke prakse, no do objave teksta nismo dobili njihove odgovore. Izostanak evaluacije svakog programa predloženog za financiranje u ovom kontekstu dodatno doprinosi netransparentnosti jer, osim što prijaviteljima programa otežava promišljanje sadržaja koji produciraju u svjetlu njegovog razvoja i održivosti, ne postoji niti jasno izraženo i javno dostupno stručno vrednovanje koje bi predstavljalo branu proizvoljnosti. Ovako možemo zaključiti samo to da se radi o arbitrarnoj odluci koja nije utemeljena ni na čemu provjerljivom, mjerljivom ili dokazivom, čime Nina Obuljen Koržinek prijavitelje stavlja u neravnopravan položaj, kršeći time propise Republike Hrvatske u čije ime ove odluke donosi.
MICHAEL MARTENS: „U njemačkim arhivima našao sam dokaz da je ratni cilj Hrvatske bio komadanje BiH!“

MICHAEL MARTENS: „U njemačkim arhivima našao sam dokaz da je ratni cilj Hrvatske bio komadanje BiH!“

Pripremajući knjigu koja govori o ulozi Njemačke u raspadu Jugoslavije, dopisnik Frankfurter Algemeine Zeitunga (FAZ) za jugoistočnu Europu, Michael Martens, u njemačkim je arhivima, kako tvrdi, pronašao dokumente koji jasno govore da je jedan od ratnih ciljeva Hrvatske bio osvajanje dijela Bosne i Hercegovine. U emisiji Zavidavanje, na YouTube kanalu VIDA TV, Martens je govorio o tim dokumentima, koji su u Njemačkoj deklasificirani jer je od njihovog nastanka prošlo trideset godina. U pitanju su, između ostalog, stenogrami prvog susreta Franje Tuđmana s njemačkim kancelarom Helmutom Kohlom i ministrom vanjskih poslova Hansom Dietrichom Genscherom. "Ako se ne varam, do sada smo samo indirektno znali što se tamo dogodilo, jer Tuđman i Milošević o tome nikad nisu izravno ništa rekli", kaže Martens.
NOVI BEOGRAD: Ima li povratka u budućnost?

NOVI BEOGRAD: Ima li povratka u budućnost?

Džinovskim volumenima se menja hotel Jugoslavija, ruši DSNO – Generalštab, kompleks Beogradskog sajma nestaje kao kompleks… Luksuzne stambene zgrade niču na mestu nekadašnjih zelenih površina i uništenih fabričkih kompleksa; Savski se nasip probija cevima i razbija automobilskim saobraćajem. Najnovija vest je širenje Beograda na vodi na Novi Beograd po odluci Vlade; planiranje je Zakonom o planiranju i izgradnji već okrenuto naglavačke… Moguće je proterivanje Kuće cveća i Josipa Broza. Pritisak na univerzitet. U zamahu je hajka na sve moderno i sve jugoslovensko, sa krajnjim ciljem zatiranja i samog sećanja na njih. To su okolnosti u kojima rođendan obeležava jedan od po zahvatu najvećih projekata jugoslovenskog samoupravljanja i izraza modernosti u oblikovanju gradova na ovom podneblju, Novi Beograd.
TARIK HAVERIĆ: Kállayevo bošnjaštvo

TARIK HAVERIĆ: Kállayevo bošnjaštvo

"Znaš, „Bošnjače“, nije davno bilo, Sveg’ mi sv’jeta! nema petnest ljeta, Kad u našoj Bosni ponositoj, I junačkoj zemlji Hercegovoj, Od Trebinja do brodskijeh vrata, Nije bilo Srba ni Hrvata. A danas se kroza svoje hire, Oba stranca ko u svome šire" - Ne treba sumnjati da ovaj uzoran proizvod pseudoromantičarskog stihoklepstva može još i danas kod ponekog Bošnjaka izazvati radosno lupanje srca, dok će srpskim i hrvatskim autorima, ne nužno nacionalistima, poslužiti kao još jedan dokaz da im Muslimani/Bošnjaci oduvijek negiraju pravo na ime i postojanje. U svojoj argumentaciji, ja ću potvrditi glavni iskaz gimnazijalca Bašagića i svih koji ga u naše vrijeme historijski razrađuju i potkrepljuju, ali ću ga dosljedno dovesti do kraja: da, nekad u Bosni i Hercegovini nije bilo ni Srba ni Hrvata, ali isto tako nekad nije bilo ni muslimana

Anketa

Varga je otkazao tulum jer je shvatio da:

Kolumne

  1. POSLANICA LANE BOBIĆ: Tko se boji roda još?

    09.07.2024.

    Lana Bobić

    POSLANICA LANE BOBIĆ: Tko se boji roda još?

  2. NEO-NAZI AUTOMOBILIST: Preko društvenih mreža do EU parlamenta

    09.07.2024.

    Sofija Kordić

    NEO-NAZI AUTOMOBILIST: Preko društvenih mreža do EU parlamenta

  3. NAPOKON DOSADNO I VESELO: Izgleda da se Sarajevo naviklo na Paradu ponosa

    24.06.2024.

    Srđan Puhalo

    NAPOKON DOSADNO I VESELO: Izgleda da se Sarajevo naviklo na Paradu ponosa

Lupiga predstavlja: Priče iz zagrebnog života

E-ciklopedija

  1. Povijesni put Hitlerove 'klonje'
  2. Yugo - urbana legenda
  3. Freedom Theatre (Teatar slobode)
  4. Japanske čestitke i razglednice
  5. Russellov čajnik

Recepti

  1. Domaći sok od bazge
  2. Burek (bosanski) za 1 odraslu osobu
  3. Drugačija svinjska jetrica
  4. Bosanska pogača
  5. Piletina u košuljici od sezama
Projekt se provodi uz pomoć:
Ministarstvo kulture Republike Hrvatske Agencija za elektroničke medije Grad Zagreb
Medijski partneri: Balkan Insight - Balkanska tranziciona pravda CINS - Centar za istraživačko novinarstvo Nezavisnog udruženja novinara Srbije