SLUČAJ IVE RINČIĆ: Normalizacija fašizma pod maskom „objektivnosti“

SLUČAJ IVE RINČIĆ: Normalizacija fašizma pod maskom „objektivnosti“

Kada se neko, pogotovo javni dužnosnik, pravi da između antifašizma i fašizma postoji neka linija simetrije i da je najbolje „ne svrstavati se“, tada zapravo čini ono što fašizam želi: skida mu historijsku i moralnu stigmu, pretvara ga u „mišljenje“, u stav koji se može prihvatiti ili odbaciti, ali koji se tobože mora uvažiti kao sastavni element demokratskog pluralizma. Posebno zabrinjava insistiranje gradonačelnice Rinčić da je zbog jedne (!) djevojke sa zastavom SR Hrvatske „čitav marš pod petokrakom“. Takav argument nije logički propust nego politička strategija: pronađi pojedinačni incident, pretvori ga u simbol, demoniziraj cijeli pokret. To je ista metoda koju koriste oni koji žele delegitimizirati feminističke proteste zato što je negdje neka aktivistkinja nosila radikalni transparent, ili antiratni pokret jer su se tamo pojavila trojica anarhista. To je metoda koja se koristi kada je cilj diskreditirati pokret koji se bori protiv duboko ukorijenjene nepravde.
SLAVOJ ŽIŽEK: Budućnost Zohrana Mamdanija su razočarani trumpovci, a ne dosadni inertni centar

SLAVOJ ŽIŽEK: Budućnost Zohrana Mamdanija su razočarani trumpovci, a ne dosadni inertni centar

Mamdani je pobijedio jer je učinio za ljevicu ono što je Trump učinio za desnicu: nije se brinuo o gubljenju centra, nego je jasno iznio svoju radikalnu poziciju. Smatram da je, za sada, Mamdani učinio ispravno ostajući unutar Demokratske partije, mobilizirajući njenu popularnu bazu protiv demokratskog establišmenta – da je ušao u takmičenje protiv sve tri ostale sile (stari republikanci, Trumpovi populisti i demokratski establišment), sigurno bi izgubio. Sada bi trebao djelovati oprezno kako bi jasno preuzeo kontrolu nad njujorškim ogrankom Demokratske partije i uspostavio gustu mrežu veza ne samo s demokratskim socijalistima širom SAD-a, već i, slijedeći savjet Bernieja Sandersa, suptilno se obratio razočaranim siromašnim radnicima i farmerima koji obično glasaju za Trumpa. Budućnost Mamdanija su razočarani trumpovci.
BILJEŽNICA ROBIJA K.: Moj Grad

BILJEŽNICA ROBIJA K.: Moj Grad

Kane je rekao: „Evo baš gledan kako četri mrgaša šaraju grafite po zidu od škole!“ Uča je pitala: „Kakve grafite?“ Kane Šteta je rekao: „Ima par kukastih križova, par ušatih U, pa Ubij Srbina, pa Srbe na vrbe…“ Mi rulja smo svi skočili iz klupa i pojurili smo prema ponistrama. Samo učiteljica Smilja je dreknila: „Mičite se od ponistri! Ajmo svi na svoja mista! Brzo!“ Mi smo u roku dz vratili se u klupe. Uča je rekla: „Da ste odma otvorili bilježnice i krenili pisat zadaće! Naslov je Moj grad!“ Svi u razredu su otvorili bilježnice. Onda sam ja pitao: „A šta ćemo sa mrgama šta crtaju ustaške grafite po školi?“ Uča je rekla: „Šta se to nas tiče? Mi imamo svog posla!“ Ona pederica Sandra je rekla: „Pa tribalo bi nešto napravit…“ Učiteljica Smilja se napečila: „A šta napravit, molinte lipo?“ Ja sam rekao: „Zvat panduriju!“ Uča je podviknila: „Ja da zoven panduriju?! Ja?!“
HENI ERCEG: Iz Bosne smo saznali kakva komunjarska banda vodi glavni grad Hrvata

HENI ERCEG: Iz Bosne smo saznali kakva komunjarska banda vodi glavni grad Hrvata

Nije to lako – živiš u jednoj državi, a uvjeravaju te, i to autoriteti vlasti i Crkve, da zapravo živiš u drugoj. Zato su Hrvati sluđeni, pa boga mu, državu su dobili ima već 35 godina, a sad mic po mic ispada da je Jugoslavija živa, zdrava i, naravno, opasna. I kad smo već mislili da su detektirani svi Jugoslaveni i komunisti koji bi da ruše demokratski poredak, mahom među novinarima, piscima i kulturnim radnicima, odjednom se pokazalo da među takve, koje valjda treba pred zid, spada i stranka Možemo! koja je na vlasti u Zagrebu. Omanja nakana da preimenuju samo četiri ulice na periferiji Zagreba koje nose imena raznih NDH protuha, nije međutim prošla lišo, užasno se naljutila i desničarska vlast i Crkva, pogotovo ona u Bosni otkuda je stigla politička depeša pretencioznog penzionera, kardinala Vinka Puljića.
GOVOR MORANE MILJANOVIĆ: „Naš pokret je svjetlucav i nezaustavljiv“

GOVOR MORANE MILJANOVIĆ: „Naš pokret je svjetlucav i nezaustavljiv“

Proteklog vikenda u Zagrebu je, u organizaciji Inicijative za slobodnu Palestinu, održan prosvjed „Ko je zasp’o, neka se probudi“. Među nekoliko govornika i govornica, na pozornicu se popela i Morana Miljanović, kapetanica broda „Sheeren“ koji je plovio u „Global Sumud Flotili“ s ciljem prekida izraelske blokade. "Revolucija nije događaj nego proces. I često je sasvim neglamurozni rad njege, pažnje, popravaka, pokušaja i pogrešaka. Flotila nije herojska akcija već poziv da vidimo plankton kako svjetluca, da budemo kao plankton koji svjetluca. (...) Hrvatska, zemlja s jakom antifašističkom i antikolonijalnom tradicijom, ima veliku moć da pruži sličan primjer, zajedno s drugim malim državama na periferiji globalnog kapitalizma. Hoće li, ovisi o nama. Mi, takozvani obični ljudi, budni smo i naš pokret je svjetlucav i nezaustavljiv", govori Miljanović.
BORIS DEŽULOVIĆ: Ne daj se, Željka

BORIS DEŽULOVIĆ: Ne daj se, Željka

Draga Željka, Žeki, najdraža! Sjećaš li se kako smo se smijali kad su nam prijatelji prošle godine, dok smo na Općinskom kaznenom sudu u Zagrebu slavili šestu godinu našeg divljeg i burnog poznanstva, u šali govorili kako je u vezi muškarca i žene kritična sedma godina? Sjećaš li se kako smo toga ljetnog dana na stepenicama ispred suda zajedno čitali članak na portalu obitelj.hr pod naslovom “Sedma godina – mit ili statistička istina”? “Tvrdnja o sindromu ‘sedme godišnjice’ nije jasno potvrđena statističkim dokazima”, stajalo je u tekstu, i danas ga isprintanog čuvam kod sebe. “Kvalitetna veza zahtijeva otvorenu komunikaciju, međusobno razumijevanje, poštovanje i prilagodbu promjenama koje život nosi.” Ah, “prilagodba promjenama koje život nosi”. Život, mila, i nije ništa drugo doli jedna dugačka prilagodba promjenama.
INTERVJU IZ EGZILA – MILA PAJIĆ: „Uradila bih sve isto jer je to jedino ispravno“

INTERVJU IZ EGZILA – MILA PAJIĆ: „Uradila bih sve isto jer je to jedino ispravno“

"Nije žrtva govoriti istinu, već potreba, jedina ispravna stvar koju građanin-ka može da uradi kada drugi ćute. Uradila bih sve isto. I da sam znala da će epilog svega što sam govorila, radila, svega za šta sam se borila, biti ovaj, ništa ne bih drugačije postupila. Ne bih, jer znam da sam govorila istinu i radila isključivo prema onome što znam da je jedino ispravno", kaže Mila Pajić, studentica Filozofskog fakulteta u Novom Sadu, djevojka koja je zbog svog aktivizma već godinama na meti brutalnih napada režimskih „medija“, pogotovo otkako su pokrenuti studentski prosvjedi. U ožujku ove godine, zajedno s više svojih kolega, optužena je za rušenje ustavnog poretka te se trenutno nalazi izvan Srbije, u egzilu. Ovo je prvi puta da se javno oglasila u posljednjih sedam mjeseci, nakon što je dio njenih kolega pušten iz pritvora.
DŽAMONJA: Moj drug iz mladosti s kojim sam gledao snijeg

DŽAMONJA: Moj drug iz mladosti s kojim sam gledao snijeg

Sjećam se, noć pred moj odlazak u vojsku, u januaru 1985. godine, Dario Džamonja je predložio da se dopisujemo dok budem tamo, i da pisma objavljujemo u Oslobođenju. Meni se, naravno, ideja dopala. On je tamo bio domaći autor, redovito su štampali njegove priče, znao je urednike, pa smo povjerovali kako neće biti problem dogovoriti i objavljivanje naših pisama. Desetak dana nakon što sam se uselio u kasarnu, razmijenili smo prve pisane poruke, ali to u Oslobođenju nisu prihvatili. Urednik kulture ih je odbio objaviti. U prvom javljanju adresiranom na Dacinu marijindvorsku adresu, govorio sam o mladim vojnicima koji su od mene tražili da im asistiram u pisanju ljubavnih pisama njihovim djevojkama. Opisao sam tada i nekog Mumina iz Banje Luke koji je nakon par dana otpušten iz vojske, jer se triput rezao žiletom...
BORA ĆOSIĆ: Povratak iz progonstva

BORA ĆOSIĆ: Povratak iz progonstva

Sada, kada se većini ljudi čini da je u Srbiji pobedila nekakva demokratija, poneko me pita hoću li se onamo, u svoju zemlju, vratiti. Kao da sam sa tom svojom domovinom imao nekakav ugovor s mnogo preciznih stavki. Jedan komplikovan dokument, otvoren na sudu. Po kome i ja i država moje prošlosti imamo se vladati. Pa ako tamo stvari pođu nabolje, da i ja tom poboljšanju treba da se priključim. Ali, odlazeći odande, ja, koliko se sećam, nisam ništa potpisivao. Nego sam samo prošao pored mladih graničara kod Kelebije, a oni se mnogo na mene nisu ni osvrtali. Da bi ispratili nekog, pomalo starog gospodina u sivom odelu. Mislim da sam tada u ruci imao jedan svoj rukopis, a ostatak stvari došao je tek kasnije, posle mene. Tako je moj izlazak iz domovine prošao vrlo nezapaženo i bez posebnih formalnosti.
MARC ANDREESSEN: Milijarder koji želi resetirati Ameriku

MARC ANDREESSEN: Milijarder koji želi resetirati Ameriku

U još jednom profiliranju ljudi iz sjene SAD-a, prenosimo obiman tekst Petra Vidova u kojem nas upoznaje s Marcom Andreessenom. Ako ste se ikad pitali kako funkcionira adaptacija kapitalizma na društvene promjene, ovo je izvrstan podsjetnik. Andreessen je od tvorca modernog browsera u ranim devedesetim prešao put do jednog od najmoćnijih ljudi iz sjene. Kada je to koristilo njegovim poslovnim ciljevima obilato je donirao demokrate. No, onda je promijenio mišljenje. Ideja da bi obični radnici trebali imati presudan utjecaj na smjer razvoja internetskih tvrtki prenerazila je Andreessena te se, zajedno s najutjecajnijim ljudima u Silicijskoj dolini, okreće Donaldu Trumpu i stvaraju Ameriku prema svojem ukusu što je proces koji se upravo odvija prvenstveno u ekonomiji i geopolitici.

Anketa

Varga je otkazao tulum jer je shvatio da:

Kolumne

  1. ŠUM UMJESTO SLIKE: Sarajevo safari i mediji

    05.12.2025.

    Srđan Puhalo

    ŠUM UMJESTO SLIKE: Sarajevo safari i mediji

  2. [NE]VRIJEDNO SPOMENA: Zabilješke američkog skribomana (I)

    01.12.2025.

    Zoran Teofilović

    [NE]VRIJEDNO SPOMENA: Zabilješke američkog skribomana (I)

  3. POSLANICA LANE BOBIĆ: Ujedinjene protiv fašizma

    29.11.2025.

    Lana Bobić

    POSLANICA LANE BOBIĆ: Ujedinjene protiv fašizma

Lupiga predstavlja: Priče iz zagrebnog života

E-ciklopedija

  1. Povijesni put Hitlerove 'klonje'
  2. Yugo - urbana legenda
  3. Freedom Theatre (Teatar slobode)
  4. Japanske čestitke i razglednice
  5. Russellov čajnik

Recepti

  1. Domaći sok od bazge
  2. Burek (bosanski) za 1 odraslu osobu
  3. Drugačija svinjska jetrica
  4. Bosanska pogača
  5. Piletina u košuljici od sezama
Projekt se provodi uz pomoć:
Ministarstvo kulture Republike Hrvatske Agencija za elektroničke medije Grad Zagreb
Medijski partneri: Balkan Insight - Balkanska tranziciona pravda CINS - Centar za istraživačko novinarstvo Nezavisnog udruženja novinara Srbije