Stavove nove američke administracije podržavaju i hrvatski katolici, a da je to tako potvrđuju i katolički tjednici Glas Koncila iz Zagreba i Katolički tjednik iz Sarajeva čiji su urednici pohvalili Vanceov govor u Münchenu. Isti listovi su i u vrijeme izborne kampanje za predsjednika Amerike podržavali Trumpa kao oličenje obiteljskih i kršćanskih vrednota, iako je poznato da ih on i u privatnom i u javnom životu omalovažava i prezire. Ne shvaćaju suvremeni katolici i kršćani da individualne slobode i prava nisu problem europskih društava niti su suprotne kršćanskim vrednotama, nego upravo nacionalizam, fundamentalizam i imperijalizam koji te slobode žele kontrolirati pa i posve zatrti. Zaboravljaju ovdašnji katolici i njihovi duhovnici koji kritiziraju europske demokracije da bi bez otvorenosti EU, stotine tisuća hrvatskih katolika i dalje živjele u siromaštvu, bez mogućnosti da sebi i svojim obiteljima osiguraju siguran i dostojanstven život.

Drago Hedl napisao je knjigu o svome sinu Matiji, uspješnom znanstveniku, biokemičaru na Sveučilištu Yale, koji je u listopadu 2018. u 43. godini počinio suicid – to je rečenica koju je najteže napisati i onda kad se piše o iskustvu nekoga drugoga, kamoli kada se piše o vlastitom, kao što čini Hedl i u tome uspijeva biti hrabar, snažan, dostojanstven, pronaći pravi ton i glas u kojem se pretapaju i stapaju sve njegove važne životne uloge – oca, pisca i novinara. Mogu samo slutiti koja si je pitanja morao postaviti i kolike nesigurnosti prevladati prije no što se u pisanje upustio, a sigurna sam da su se neka od njih ticala prava na knjigu, smisla pisanja i straha o pravoj mjeri i stranputicama na koje se može skrenuti. „Matija“ je i priča o ocu i majci koji ne odustaju, koji poduzimaju sve, bore se, brane svoje pravo na to da tijelo sina dovezu u Osijek, o ljudima kojima je onemogućeno žalovanje i spektru njihovih emocija koje su prisiljeni zatomiti.

Za širu publiku, pogotovo za generaciju rođenu 1970-ih i početkom 1980-ih Lyncheva pojava, emitiranje serijala „Twin Peaks“ na javnoj televiziji, najdoslovnije su značili rastvaranje portala u druge i drugačije svjetove. Na relativno skučenom horizontu pojavio se neobjašnjivo osebujan sadržaj za kakvim bi gledatelj od većih zahtjeva morao inače svjesno i angažirano iskoračiti iz svojih građanskih, to jest srednjeklasnih okvira, kako bi to na primjer bio slučaj da se dao u potragu za nekom avangardnom zbirkom poezije, jer teško da se takvo što moglo naći na policama za tadašnje prilike uobičajene kućne biblioteke. No, da bi se ukoračilo u jezovitu snovitost „Twin Peaksa“, koji Lynch supotpisuje s Markom Frostom, nije se trebalo potezati nikuda, neočekivano nas je zadesio u našim dnevnim boravcima, uprizorivši se u predvidljivoj simetričnosti socijalističkih regala.

Što je Vučić u većoj panici, to je sve očajniji u pokušajima da postigne nekakav dogovor sa demonstrantima. Ali oni odbijaju svaki razgovor. Oni su svoje zahteve precizirali i na njima bespogovorno insistiraju. Tradicionalno, masovni protesti se barem implicitno oslanjaju na pretnju nasiljem, u kombinaciji sa otvorenošću za pregovore. Ali ovde imamo suprotno: demonstranti u Srbiji ne prete nasiljem, a odbijaju dijalog. Ova kombinacija izaziva konfuziju, baš kao i odsustvo očiglednih vođa protesta. U tom strogom smislu, ovi protesti imaju neke sličnosti sa „bai lanom“. U nekom trenutku će, naravno, u igru morati da uđe organizovana politika. Ali za sada, „apolitičan“ stav demonstranata stvara uslove za novu politiku, umesto još jedne verzije iste stare igre. Da bi se ostvarili red i zakon, teren se mora raščistiti. To bi bio dovoljan razlog da ostatak sveta bezuslovno podrži proteste.

Elon Musk na svom je X-profilu podijelio neka razmišljanja Stephena Nikole Bartulice, i to je po prilici sve što treba znati o svijetu u kojemu smo se mamurni probudili nakon dočeka sretne Nove 2025. godine. Američki magnat Elon Musk, jedan od najmoćnijih, a svakako najbogatiji čovjek na svijetu, financijski čarobnjak težak gotovo petsto milijardi dolara – svaki šezdeseti dolar američkog brutto domaćeg proizvoda u Muskovu je novčaniku! – sam je vlasnik društvene mreže X, ali i osnivač i vlasnik automobilskog koncerna Tesla, kompanije za svemirska istraživanja SpaceX i još nekoliko tehnoloških kompanija i fondacija, suosnivač Neuralinka i OpenAI-ja, tvrtki za istraživanja na polju neurotehnologije i umjetne inteligencije, te bliski suradnik i savjetnik novog starog predsjednika SAD-a Donalda J. Trumpa, izvršni direktor novoustanovljenog Ureda za učinkovitost Vlade DOGE, osobenjak poznat po pozdravljanju visoko podignutom desnom rukom.

Unatoč niskoj intelektualnoj razini desničarskih pokreta, piše Adorno, ne treba ih podcjenjivati budući da se služe propagandom koja može osvojiti ljude. Propaganda predstavlja bit politike tih pokreta koji operiraju racionalnim sredstvima kako bi postigli iracionalne ciljeve. Takve pokrete karakteriziraju autoritarne osobnosti koje pokušavaju pridobiti simpatizere antidemokratskim stavovima, reakcionarnom kulturom i provincijalizacijom društva. Oni manipuliraju istinom, tako što ju stavljaju u službu neistine, zastrašuju društvo imaginarnim neprijateljima, a i kada ukazuju na objektivne probleme društva, služe se pseudoznanošću i različitim trikovima kako bi zaveli ljude. Desni radikalizam, smatra Adorno, nije psihološki ili ideološki problem, nego nadasve stvaran, politički problem: „Zbog toga mu se, pored političke borbe čisto političkim sredstvima, mora suprotstaviti i u njegovoj vlastitoj domeni."