NIKŠIĆ DANAS: Grad koji se pretvara u klerikalnu varoš

NIKŠIĆ DANAS: Grad koji se pretvara u klerikalnu varoš

Horde koje uništavaju naše gradove i živote poslednjih trideset godina izgleda da su se dosjetile jadu: oni ne ruše gradove, oni ruše ili obesmišljavaju simbole tih gradova. Nikšić je očigledan primjer. Kada sam na jednom od lamentiranja nad sudbinom grada pitao prijatelja Trifka Ivanova šta bi pokazao u Nikšiću nekom prijatelju sa strane kao iz topa mi je odgovorio: „Džigijevu kuću i Dakinu pumpu!“ Nego, srećom prošla su ta zla vremena i evo tri godine živimo u slobodi i napretku svakog segmenta gradskog života pa i kulture. Šalim se, normalno, Nikšić se ubrzano pretvara u klerikalnu varoš sa natpisom na kružnom toku, gdje se vidi dirljiv napor da se nekako ugura časni krst u potpis grada. I nađeno je rješenje, ne brinite, dok su ostala slova velika poslednje ć je napisano malim slovom te mu je vrh pretvoren u … pogodite… Krst.
BILJEŽNICA ROBIJA K.: Lista čekanja

BILJEŽNICA ROBIJA K.: Lista čekanja

Moj dida sa Šolte je prekjuče dogibao u Split za ić u likara. Danas smo mi dva išli napravit đir priko rive. Onda smo ja i dida sili na klupicu za odmorit se. Dida je rekao: „Evo, sad kad su konačno Smoji digli spomenik u Splitu, imamo dva velikana na dva kraja rive!“ Ja sam njega gledao sa nekuženjem. Dida je pokazivao sa rukom: „Tamo na istočnoj bandi, odma ispod pazara, je spomenik Tuđmanu! A tamo na zapadnoj bandi, na Matejuški, je spomenik Smoji! Znači, riva je gracko šetalište šta se proteže od statue jednog fašiste do statue jednog komuniste!“ Ja sam i dalje gledao sa težom zblentozom. Dida je rekao: „I sad triba sist drito nasrid rive, ovako ka ja i ti, jušto između dva velikana, i čekat šta će se desit!“ Ja sam pitao: „Šta će se desit, dida?“ Dida je rekao: „Triba samo bit strpjiv, unukiću!"
KOMENTAR HENI ERCEG: Na groblju pameti

KOMENTAR HENI ERCEG: Na groblju pameti

Pripadnik one sorte zaštitnika Hrvatske od Srba i njihova pisma, onih koji su, od policije neometani, čekićima svojevremeno porazbijali sve ćirilične natpise na službenim zgradama u Vukovaru ili Zagrebu, ima i poruku za potpredsjednicu Vlade iz srpske manjine, da „neka kaže gospodinu neka ne pravi pizdarije i da to makne ća“, te da je to provokator koji tu i ne živi, a „ako mu se ne sviđa Hrvatska, što nije odnio kosti u božju mater“. I eto je, tipično gadne hadezeovske retorike svih ovih 30 godina: „Ako ti se ne sviđa Hrvatska, možeš ići!“, makar i mrtav. Pa su tako i otišli, ne samo Srbi, nego i toliki Hrvati, nepoćudni umjetnici, književnici, a ostali su polupismeni krivotvoritelji Ustava, skrnavitelji grobova, skrbnici moralnih osjećaja branitelja, borci protiv natpisa na ćirilici ma gdje bili, protiv mrtvih pripadnika srpskog naroda ili njihovih grobnih mjesta.
KNJIŽEVNI SKANDAL: Otkazana dodjela nagrade palestinskoj književnici na Frankfurtskom sajmu knjiga

KNJIŽEVNI SKANDAL: Otkazana dodjela nagrade palestinskoj književnici na Frankfurtskom sajmu knjiga

Na ovogodišnjem Frankfurtskom sajmu knjiga, najvećoj književnoj manifestaciji na svijetu, palestinskoj književnici Adaniji Shibli trebala je biti dodijeljena nagrada LiBeraturpreis za 2023. godinu. Međutim organizatori nagrade su naprasno otkazali dodjelu. „Zbog rata koji je započeo Hamas, a pod kojim pate milijuni ljudi u Izraelu i Palestini, odlučili smo ne održati ceremoniju dodjele LiBeraturpreis. Tražimo prikladan format i okruženje za naknadno održavanje dodjele“, priopćili su iz Litproma, organizatora nagrade LiBeraturpreis. Zbog otkazivanja nagrade više od 350 svjetski poznatih autorica i autora napisalo je otvoreno pismo u kojem opominju organizatore Frankfurtskog sajma knjiga da sajam ima "odgovornost za stvaranje prostora za palestinske pisce da podijele svoje misli, osjećaje, razmišljanja o književnosti kroz ova strašna, okrutna vremena, a ne da ih zatvaraju".
YUVAL NOAH HARARI: „Hamasov horor je i lekcija o cijeni populizma“

YUVAL NOAH HARARI: „Hamasov horor je i lekcija o cijeni populizma“

Kako se to dogodilo? Kako je država Izrael propustila reagirati? Na jednoj razini, Izraelci plaćaju cijenu za godine oholosti, tijekom kojih su naše vlade i mnogi obični Izraelci osjećali da smo toliko jači od Palestinaca da smo ih mogli jednostavno ignorirati. Mnogo se toga može kritizirati u načinu na koji je Izrael odustao od pokušaja sklapanja mira s Palestincima i desetljećima držao milijune Palestinaca pod okupacijom. Ali to ne opravdava zločine što ih je počinio Hamas, koji u svakom slučaju nikada nije prihvatio ikakvu mogućnost za mirovni sporazum s Izraelom i koji je učinio sve što je u njegovoj moći da sabotira Sporazume u Oslu (mirovni sporazumi između Izraela i Palestinske oslobodilačke organizacije, op. prev.). Svatko tko želi mir mora osuditi Hamas i nametnuti mu sankcije te zahtijevati momentalno oslobađanje svih talaca i potpuno razoružanje Hamasa.
BILJEŽNICA ROBIJA K.: Električki romobil

BILJEŽNICA ROBIJA K.: Električki romobil

Cuj, draga, tvoj Robi je napisa u zadaci, sa zadanon temom „Moja domovina“, da bi on volija svoju domovinu malo sire obac i razgledat, al da mu zato triba elektricki romobil, jerbo da ne moze pjeske. Onda pise da je pita cacu i mater da mu kupe elektricki romobil, al da su mu oni rekli da odjebe u skokovima. Da su ionako pod teskin kreditima, da jedva imaju za spizu do kraja miseca, i to na bazi rizi i kumpira, da ne mogu mu kupit njanci nove patikice nego da mora obilazit domovinu u starin i poderanin. Onda pise da mu je tata reka, citiran, „da zivimo u nekoj normalnoj zemlji ima bi i elektricki romobil i bicikletu, al posto zivimo u Hrvackoj mos imat kurac“. Onda ide zakljucak zadace, citiran, „Moja domovina je poznata po tome sta dica ne mogu imat elekricke romobile, nego umisto toga mogu dobit nesto sta je sporka ric“. Sta cu, morala san mu zavidat asa.
IZRAELSKI NOVINAR GIDEON LEVY: „Ima li nade u ovome? Ne. Hoće li Izrael naučiti lekciju? Ne.“

IZRAELSKI NOVINAR GIDEON LEVY: „Ima li nade u ovome? Ne. Hoće li Izrael naučiti lekciju? Ne.“

Nekoliko stotina naoružanih Palestinaca probilo je barijeru i napalo Izrael na način koji Izraelci nisu mogli zamisliti. Nekoliko stotina ljudi dokazalo je da je nemoguće zatvoriti dva milijuna ljudi na neodređeno vrijeme bez da se plati strašna cijena. Baš kao što je zadimljeni stari palestinski buldožer u subotu razrušio najpametniju barijeru na svijetu, tako je zdrobio i izraelsku aroganciju i samozadovoljstvo. Time je rasturio svaku pomisao da je za sigurnost dovoljno povremeno napasti Gazu ubojitim dronovima i prodavati te dronove polovini svijeta u ime sigurnosti. U subotu se Izrael susreo s prizorima koje nikada prije nije vidio. Palestinska vojna vozila patroliraju njegovim gradovima, a biciklisti iz Gaze ulaze kroz njegova vrata. Ovi prizori bi morali prekinuti tu aroganciju. Palestinci iz Gaze odlučili su da su spremni platiti žrtvu za trenutak slobode. Ima li nade u ovome? Ne. Hoće li Izrael naučiti lekciju? Ne.
KRAJ JEDNOG OD NAJVEĆIH ŠTRAJKOVA U POVIJESTI HOLLYWOODA: Velika pobjeda za scenariste i pisce

KRAJ JEDNOG OD NAJVEĆIH ŠTRAJKOVA U POVIJESTI HOLLYWOODA: Velika pobjeda za scenariste i pisce

Nakon što su gotovo 150 dana proveli u štrajku, televizijski i filmski pisci i scenaristi vraćaju se na posao! Prošli su tjedan iz Udruženja američkih scenarista (Writers Guild of America; WGA), objavili da su tri interna odbora Udruženja jednoglasno odlučila završiti štrajk koji je počeo početkom svibnja, nakon što su propali pregovori za poštenu plaću, pravednu kompenzaciju za rad i reguliranje streaming platformi, o čemu su Radnička prava već pisala. Podsjetimo, WGA je sindikat koji predstavlja više od jedanaest tisuća i petsto pisaca i scenarista televizijskih serija i filmova. Većina (filmske) proizvodnje tijekom štrajka bila je stala, a njime je završen i 15-godišnji “mir” između industrije, tj. filmskih i scenarističkih studija, i pisaca. Naime, ovo je bio prvi štrajk od studenog 2007. godine. Tada su članovi WGA-a štrajkali 100 dana. Recentni štrajk je pokrenut zbog stagniranja plaća pisaca i scenarista proteklih desetljeća.
SVETISLAV BASARA: „Markale sam nazvao režiranim zločinom jer sam nasjeo na propagandu RTS-a“

SVETISLAV BASARA: „Markale sam nazvao režiranim zločinom jer sam nasjeo na propagandu RTS-a“

"Za masakr na sarajevskim Markalama napisao sam da je klasični primjer pogibije civila režirane u svrhu političkog marketinga, jer sam nasjeo medijskim manipulacijama televizije RTS" - tako je, iskreno i bez zadrške, veliki suvremeni srpski pisac Svetislav Basara rekao pred kamerama televizije VIDA, objašnjavajući jednu rečenicu koju je 1999. godine objavio u knjizi "Ideologija heliocentrizma", a koju su mu naročito zamjerili u Bosni i Hercegovini. Rečenica je glasila: „Sada već klasičan primer pogibije civila na pijaci Markale u Sarajevu, režirane u svrhu političkog marketinga tokom rata u Bosni, pokazuje da naknadno razotkrivanje prevare nema nikakvog efekta.“ Govoreći o mitovima, odnosno o kosovskom mitu i mogućnosti njegovog suzbijanja, ocijenio je da je "mitove moguće suzbiti samo pendrekom", što se, smatra, pokazalo i u slučaju druge Jugoslavije.
KREATIVNOST ZLA: Zaklana lopta

KREATIVNOST ZLA: Zaklana lopta

Odavno nisam pročitao nešto odvratnije od vijesti da je neko u dvorište porodične kuće košarkaša Edina Salaharevića, koji je 1992. godine mučen i ubijen u logoru Sušica, ubacio nožem isječenu košarkašku loptu. Salaharević je bio košarkaš "Slobode Dite" i juniorski reprezentativac Jugoslavije. Bio je veliki talent kojem su predviđali inostranu karijeru. U aprilu 1992. godine posjetio je porodicu u Vlasenici, samo par dana prije nego što je srpska vlast zatvorila kompletno bošnjačko stanovništvo u kućni pritvor. Edin više nije mogao izaći iz grada. Bezuspješno su intervenisali iz Košarkaškog saveza Jugoslavije pa i iz "Crvene zvezde". Ratni zločinac Predrag Bastah rekao je Edinu: “I kada bi svi izašli, ti nećeš izaći. Što si igrao košarku, igrao si”. U noći između 11. i 12. septembra Edin je, zajedno sa ocem, odveden u logor Sušica. Nakon rata, kosti su mu pronađene u tri sekundarne grobnice.

Anketa

Varga je otkazao tulum jer je shvatio da:

Kolumne

  1. MUZIČKA MAPA MARKA POGAČARA: Ulica Milana Mladenovića

    13.06.2024.

    Marko Pogačar

    MUZIČKA MAPA MARKA POGAČARA: Ulica Milana Mladenovića

  2. UZ USVAJANJE REZOLUCIJE: Kako da se ne radujemo kada smo opet pobijedili, kako?

    28.05.2024.

    Srđan Puhalo

    UZ USVAJANJE REZOLUCIJE: Kako da se ne radujemo kada smo opet pobijedili, kako?

  3. DRUGO MIŠLJENJE ZDENKA DUKE: Preživjet ćemo i Domovinski pokret

    17.05.2024.

    Zdenko Duka

    DRUGO MIŠLJENJE ZDENKA DUKE: Preživjet ćemo i Domovinski pokret

Lupiga predstavlja: Priče iz zagrebnog života

E-ciklopedija

  1. Povijesni put Hitlerove 'klonje'
  2. Yugo - urbana legenda
  3. Freedom Theatre (Teatar slobode)
  4. Japanske čestitke i razglednice
  5. Russellov čajnik

Recepti

  1. Domaći sok od bazge
  2. Burek (bosanski) za 1 odraslu osobu
  3. Drugačija svinjska jetrica
  4. Bosanska pogača
  5. Piletina u košuljici od sezama
Projekt se provodi uz pomoć:
Ministarstvo kulture Republike Hrvatske Agencija za elektroničke medije Grad Zagreb
Medijski partneri: Balkan Insight - Balkanska tranziciona pravda CINS - Centar za istraživačko novinarstvo Nezavisnog udruženja novinara Srbije