MILAN RADOIČIĆ: Arkan za XXI vek

MILAN RADOIČIĆ: Arkan za XXI vek

Što god je Srbija postigla ili namjeravala na Kosovu, grupa sa Radoičićem je posula benzinom i zapalila. Vučić ovo i javno priznaje. Pa zašto onda nije "Gospodara Severa“ protjerao kroz ključaonicu „elzet“ brave? Čemu birane riječi spram "čovjeka koji sebe smatra za borca za slobodu“ – kako se izvolio izraziti. Vučiću takav vokabular nije jača strana. Naprotiv, svakog neistomišljenika on u sekundi krsti kao lopinu i stranog plaćenika koji radi protiv Srbije.Izgleda da današnji status Radoičića odgovara Arkanovom sa kraja prošlog stoljeća, pa dijeli i isti odnos prema sebi. Obojica su debelo zadužila poslodavce, stekli brojna saznanja i moć, ugrabili još veća bogatstva i uticaj. Razlika je samo jedna: nema slike Slobe Miloševića sa Arkanom, dok Vučićevih sa Radoičićem ima za podeblji album. Kako god bilo, Radoičiću ništa neće faliti. Cijenu njegove "borbe za slobodu“ plaćaju Srbi na Kosovu, kao što su oni u Hrvatskoj platili Arkanovu.
BILJEŽNICA ROBIJA K.: Balada o maslinama

BILJEŽNICA ROBIJA K.: Balada o maslinama

Moj dida sa Šolte i onaj njegov frend barba Tonino su išli prema barba Toninovom masliniku. Tamo je njih čekao neki barba Renato. Dida je barba Tonina pitao: „I šta oće ti Renato?“ Barba Tonino je rekao: „Oće kupit cili maslinik! Četri iljade kvadrata! Za parsto iljada eura!“ Dida je rekao: „Čoviče! Pa ko je ti Renato?“ Barba Tonino je rekao: „A neam blage! Biće neki krkan! Tajkunčina! Pun ka šipak!“ Dida je pitao: „A zašta će mu maslinik?“ Barba Tonino je rekao: „Kako zašta? Zato da ga potaraca sa bagerima i izgradi vile sa bazenima! I onda to proda ili renta! Idealna lokacija, pedes metri od mora!“ Dida je rekao: „Aha, sorta od risorta! I di ti imaš problem?“ Barba Tonino je uzdahnijo: „A neam blage, čoviče! Žaj mi je tih maslina! To mi je didovina! To su mi korjeni!“ Dida je zavrtijo glavom: „Koliko ja znan, Tonino, stabla imaju korjene! A ljudi postole!“ Onda je on počeškao se ispod francuzice i rekao je: „A zamisli koliko postoli moš kupit za parsto iljada eura!“
SERGEJ TRIFUNOVIĆ: „Ispričat ću baš sve! Nisam dužan trpjeti policijsko iživljavanje“

SERGEJ TRIFUNOVIĆ: „Ispričat ću baš sve! Nisam dužan trpjeti policijsko iživljavanje“

Beogradski glumac Sergej Trifunović odlučio je ispričati sve detalje nedavnog incidenta u Splitu, gdje je zbog kupanja na plaži sa psom - to je bio inicijalni prekršaj - dva puta privođen od strane policije. Treći put je priveden na graničnom prijelazu Bajakovo. Splitski policajci, smatra glumac, iživljavali su se na njemu, dok je policajcima na Bajakovu uputio riječi zahvale. "Sad ću reći sve što se događalo u Splitu i o tome neću više govoriti", rekao je Trifunović u razgovoru za emisiju Zavidavanje, koja se emitira na YouTube kanalu VIDA TV. Prilikom gostovanja rekao je da točno zna koja ga je rečenica uvalila u nevolju s policijom, ali je ne smatra uvredom, kako su je tumačili u splitskoj policiji. Drugi put su ga, tvrdi, kaznili dok je bio s prijateljima zbog šetanja psa bez povodca, iako je pas u tom trenutku bio vezan.
BILJEŽNICA ROBIJA K.: Počela škola

BILJEŽNICA ROBIJA K.: Počela škola

Meni je počela škola. Ja sam mom didi rekao: „Dida, ja ne bi iša u školu!“ Dida je slegnijo sa ramenima i rekao je: „A jebiga, unukiću! Ja te skroz razumin, al ne bi se smija mišat…“ Ja sam njemu rekao: „Meni je, časna rič, škola gora od Jasenovca!“ Dida je namrštijo čelo i zavrtijo je sa glavom: „Aj, aj, oškoprc, previše si ti mali da bi zna šta je bija Jasenovac!“ Ja sam rekao: „Nisan toliko mali da ne bi zna da je Jasenovac bija najgori logor! Prema drugin logorima Jasenovac je bija logor na kvadrat!“ Dida je zapiljio se meni u facu i pitao je: „A jel ti uopće kjaro šta je to logor?“ Ja sam rekao: „Naravski da je! To je misto di su partizani zatvarali pošteni svit!“ Onda je dida skočijo iz katrige i dreknijo je: „Šta to lupaš, jebenliti mliko materino?! Di si to čuja, papane?“ Ja sam rekao: „Pa tako smo učili u školi, dida!“
NIKOLA PLEĆAŠ: „Lijepo je biti legenda, ali od toga se ne živi“

NIKOLA PLEĆAŠ: „Lijepo je biti legenda, ali od toga se ne živi“

"Znate šta, biti legenda je lijepo, ali od toga se ne živi" - tako kaže Nikola Plećaš, proslavljeni košarkaš ličkih korijena, zagrebačko dijete i jedna od košarkaških i uopće sportskih ikona glavnoga grada Hrvatske. Devedesete godine minulog stoljeća za Plećaša su vjerojatno jedno od najtežih životnih razdoblja. Duže od deset godina u Zagrebu nije mogao dobiti nikakav posao. Za osvajača olimpijskog srebra, svjetskog zlata i svjetskog srebra, dva europska zlata i dva europska srebra, za čovjeka koji je u Zagreb donio prvi međunarodni košarkaški trofej - Kup Radivoja Koraća - u zagrebačkom sportu nije bilo mjesta, Plećaš pretpostavlja stoga jer njegova srpska nacionalnost nije bila preporuka. Pristojnu građansku egzistenciju kasnije mu je omogućio bivši zagrebački gradonačelnik Milan Bandić, zaposlivši ga u Gradskom uredu za sport.
A ONI IMAJU CJEPANICE: „Ugroženi novinar“ Filip Mursel Begović

A ONI IMAJU CJEPANICE: „Ugroženi novinar“ Filip Mursel Begović

Cjepanica sam se sjetio prije koji dan, kada je glavni urednik Stava, Filip Mursel Begović, izjavio: „Moja sigurnost kao glavnog urednika Stava, a zatim i moje porodice, moje dvoje maloljetne djece, je najozbiljnije ugrožena“. A bila je ugrožena time što je Elmedin Konaković na službenom Twitter nalogu ministra vanjskih poslova napisao nešto za što Begović tvrdi da je laž, za čim su uslijedili pozivi da Begovića sankcioniraju zbog dokazanih veza sa smijenjenim direktorom Obavještajno-sigurnosne agencija Bosne i Hercegovine Osmanom Mehmedagićem. Iz svakog Begovićevog retka izbija nevjerica i zaprepaštenje što se još neko osim Stava usuđuje da iznosi neistine – ako su neistine. I upravo kada sam pomislio da zadugo neću pročitati ništa ljigavije od ove demonstracije dvostrukih standarda u novinarstvu, pojavilo se nekoliko izraza podrške.
EDIN RAMULIĆ: Biografija pred kojom se šuti

EDIN RAMULIĆ: Biografija pred kojom se šuti

Biografija Edina Ramulića priča je pred kojom častan čovjek može jedino zašutjeti. Valja dobro razmisliti da bi se shvatilo kako je moguće u sebi, nakon svega, pronaći toliko ljudskosti da se živi bez mržnje i da se vlastita patnja ne pretvara u nešto s čime se trguje na neljudskoj političkoj tržnici u Bosni i Hercegovini. Zato je pojava makar jednog čovjeka, pojedinca za primjer, tolika smetnja silnim trgovcima smrću i patnjom. Na koncu, svačije djelo govori samo za sebe. Sami ne smijete nasjedati na manipulacije i sve će vam biti jasno. Pogotovu tko tu radi za BiH a tko protiv nje. Ramulić zna s kim mu je živjeti i zato je iskoračio iz vlastitog mraka kako bi i nas oslobodio našeg straha. Ovi drugi nam žele samo strah. Ni ime neću da im spomenem. Nisu vrijedni. Trebamo se samo vratiti starim dobrim definicijama časti i beščašća. Sve će nam biti jasno.
SPOMENIČKI TEROR: Spomenik Tvrtku spomenik je antiintelektulnoj atmosferi, političkom kiču i društvenoj regresiji

SPOMENIČKI TEROR: Spomenik Tvrtku spomenik je antiintelektulnoj atmosferi, političkom kiču i društvenoj regresiji

Spomenik Tvrtku, i onaj u Sarajevu i onaj u Banjoj Luci, kao i toliki mnogi spomenici u zemljama oko nas, ustvari je više spomenik jednoj antiintelektulnoj atmosferi, političkom kiču i društvenoj regresiji. Srednji vijek nesumnjivo je važan period, Tvrtko I Kotromanić je značajna historijska figura, kompleksna kao i svaka druga, odraz svoga vremena koju svakako treba izučavati, povlačiti paralele i tražiti razlike. Njegovo izdizanje u kompleksnim dinastičkim okvirima u status kralja, teritorijalno širenje, veze sa susjedima i otpor nadirućem Osmanskom carstvu, samo su neke od značajki koje se vežu uz njegovo ime. Međutim, svojevrsna pomama za srednjim vijekom kako je to uočio Ivan Lovrenović, njegova (zlo)upotreba u političke svrhe, vulgarizacija, pojednostavljivanje do nivoa koji vrijeđa intelekt.
OSVRT NA OLUJU 19. SRPNJA: Ovakvi vremenski ekstremi izravna su posljedica negiranja klimatskih promjena

OSVRT NA OLUJU 19. SRPNJA: Ovakvi vremenski ekstremi izravna su posljedica negiranja klimatskih promjena

Donedavno su se takvi, klimatskim promjenama pogonjeni, vremenski ekstremi događali u udaljenim krajevima i nitko nije u punom smislu bio svjestan promjena i patnje ljudi, koje te promjene uzrokuju. Sada je na sve žešćem udaru tzv. Globalni sjever, dakle onaj dio globalnog društva, koji je dominantno “zaslužan” za emisije stakleničkih plinova, time i za klimatske promjene. A zapravo već jako dugo, više od 200 godina, znamo za vezu stakleničkih plinova u atmosferi i porasta temperature. Prije oko 130 godina je švedski znanstvenik Svante Arrhenius objavio svoje proračune porasta temperature uzrokovane emisijama CO2. Budimo precizni – kratkovidnim ekonomskim interesima inducirano negiranje znanstvenih činjenica je pogonsko gorivo emisija stakleničkih plinova, koje i dalje, unatoč svemu, neometano rastu.
MILAN KUNDERA: Gorostas iz Brna i marginalac iz jednog pariskog stana. I obrnuto.

MILAN KUNDERA: Gorostas iz Brna i marginalac iz jednog pariskog stana. I obrnuto.

Dešava se, čak ne tako retko, da Nobelovu nagradu dobiju uistinu veliki pisci. Ali, ne mogu to biti bilo kakvi veliki pisci, nego oni koji su formatirani tako da Nobelova nagrada može da ih podnese. Za njega se već decenijama svake godine govorilo da je "u najužem izboru“ za Nagradu, što ama baš ništa ne znači jer takav izbor zapravo ne postoji. Naprotiv, odavno je bilo jasno da je neće dobiti, pošto je nije već dobio. Ne zato što se smanjivao kao pisac, nego zato što se smanjivao i bledeo kao pogodan i podoban kulturni uzor. U svetu koji je nestajao bio je progonjen, u svetu koji je nastajao bio je mrzovoljno ignorisan. Nije bio levičar, a pogotovo nije bio desničar. Nije koketirao sa čegevarama, čavesima i ostalim egzotičnim kraljevima u čijim veleposedima nije morao da živi.

Anketa

Varga je otkazao tulum jer je shvatio da:

Kolumne

  1. OD KARTONA NAPRAVILI SLONA: Kako su benigne božićne kuglice potresle Hrvatsku?

    03.12.2024.

    Boris Pavelić

    OD KARTONA NAPRAVILI SLONA: Kako su benigne božićne kuglice potresle Hrvatsku?

  2. MUZIČKA MAPA MARKA POGAČARA: Najčišća prljava mladost

    26.11.2024.

    Marko Pogačar

    MUZIČKA MAPA MARKA POGAČARA: Najčišća prljava mladost

  3. ZAMOR OD DEMOKRACIJE: Baršun iz studenog 1989. godine nakon 35 godina izgleda kao grubo sukno

    20.11.2024.

    Sofija Kordić

    ZAMOR OD DEMOKRACIJE: Baršun iz studenog 1989. godine nakon 35 godina izgleda kao grubo sukno

Lupiga predstavlja: Priče iz zagrebnog života

E-ciklopedija

  1. Povijesni put Hitlerove 'klonje'
  2. Yugo - urbana legenda
  3. Freedom Theatre (Teatar slobode)
  4. Japanske čestitke i razglednice
  5. Russellov čajnik

Recepti

  1. Domaći sok od bazge
  2. Burek (bosanski) za 1 odraslu osobu
  3. Drugačija svinjska jetrica
  4. Bosanska pogača
  5. Piletina u košuljici od sezama
Projekt se provodi uz pomoć:
Ministarstvo kulture Republike Hrvatske Agencija za elektroničke medije Grad Zagreb
Medijski partneri: Balkan Insight - Balkanska tranziciona pravda CINS - Centar za istraživačko novinarstvo Nezavisnog udruženja novinara Srbije