SELVEDIN AVDIĆ: Zašto uopšte pišem?

SELVEDIN AVDIĆ: Zašto uopšte pišem?

Ako pišem o žrtvama Gaze, kažu:Zašto ne pišeš o izraelskim žrtvama? Ako pišem o izraelskim žrtvama, kažu: Zašto se ne sjetiš Ukrajine? Ako se sjetim Ukrajine, kažu: A, šta je s Rusima? Ako pomenem Putina, kažu: Bojiš se pisati protiv Zapada, piješ coca colu. Ako pišem o Zapadu i pijem pelin, kažu: Ne smiješ pisati o Turcima, vidimo kako se zoveš. Ako pišem o Turcima, kažu: Ima li pomena o Kurdima? Ako pomenem Kurde, kažu: Zaboravio si Ujgure. Ako se sjetim Ujgura, kažu: Sad piši malo i o Kinezima. Ako pišem malo o Kinezima, kažu: Šta je s Tajvanom? Ako pratim šta se tamo dešava, kažu: Kakav sad Tajvan, sjeti se Srebrenice. Ako se sjetim Srebrenice, kažu: A, Kazane si zaboravio? Ako se sjetim Cace, kažu: A Batko, šta je radio na Grbavici? Ako pišem šta se dešavalo na Grbavici, kažu: Ko je ubio nedužne u Grabovici? Ako pišem ko je ubio nedužne u Grabovici, kažu: Žene ubijaju svaki dan, ti zapeo o prošlosti.
ZDENKO FRANJIĆ, KRALJ UNDERGROUNDA: „U Ministarstvu kulture su mi objasnili da sam komercijala“

ZDENKO FRANJIĆ, KRALJ UNDERGROUNDA: „U Ministarstvu kulture su mi objasnili da sam komercijala“

Zdenko Franjić je ikona rock n' rolla na Balkanu. Krajem osamdesetih godina osnovao je jednu od prvih nezavisnih izdavačkih kuća u Jugoslaviji - "Slušaj najglasnije". Prvi album koji je u okrilju te kuće izdao bile su takozvane "nulte Majke", demo snimci velikog vinkovačkog benda iz 1984. godine. Prvi pucanj pa u sredinu mete, što nikako ne znači i da je Franjić promašio sve ostalo. Naprotiv, njegov entuzijazam bio je rafalne prirode. Ne da je pogodio sredinu i sve ostale krugove mete, nego je izrokao i sve unaokolo, da kojim slučajem nešto ne ostane nepogođeno. Iz Zdenine radionice će poteći na stotine i stotine muzičkih albuma, knjiga, stripova, a da taj čovjek nikad ni s kim nije potpisao ugovor. Zdena se izdržavao i još uvijek se izdržava prodajom kaseta i CD-a. (Gotovo svu muziku koju je izdao - zlu ne trebalo, sirotinji valjalo - stavio je na internet za DŽ, besplatno. Samo neka se roka.) ... Od početka do danas - isto.
IZRAELSKI NOVINAR GIDEON LEVY: Posijano sjeme mržnje

IZRAELSKI NOVINAR GIDEON LEVY: Posijano sjeme mržnje

Možda je dozvoljeno i prirodno da se jedan narod usredsredi samo na svoj bol i ignoriše hiljadu puta strašniji bol koji nanosi drugom narodu. Sumnjam. Ali ovo ignorisanje ima svoju cenu, koju će Izraelci morati da plate, i makar bi ta cena morala da ih uznemiri. Divljački i surovi napad na Gazu stvara mržnju prema Izraelu kakvu još nismo videli u Gazi, na Zapadnoj obali, u palestinskoj dijaspori, u arapskim zemljama i u celom svetu koji vidi ono što Izraelci ne vide i ne žele da vide. Što je još strašnije: ova mržnja je opravdana. Pogledajte kakvu je mržnju u srcima skoro svih Izraelaca posejao jedan divljački napad. Ona je uništila ostatke mirovnog pokreta, učinila je da poziv „smrt Arapima“ zvuči anahrono i umereno. Sada je „smrt svim Arapima“ nekima na jeziku, a nekima u srcu. Zamislite koje seme mržnje će iznići na svakom mestu koje je izloženo slikama užasa, od Šangaja do Menhetna preko Amana.
MRŽNJA PREMA NORMALNOSTI: U Beogradu ponovo vandaliziran Krokodilov spomenik Branku Ćopiću

MRŽNJA PREMA NORMALNOSTI: U Beogradu ponovo vandaliziran Krokodilov spomenik Branku Ćopiću

Beogradsko udruženje "Krokodil" izvijestilo je jučer da je glupa mlađih osoba minulog vikenda u Beogradu uništila spomenik piscu Branku Ćopiću. Dvodimenzionalni spomenik s Ćopićevim likom postavilo je upravo udruženje Krokodil, a vandali su ga oštetili već nekoliko puta. "Kad smo jutros, u ponedeljak 20. novembra, došli na posao na stepeništu između Karađorđeve i Fruškogorske ulice sačekao nas je uništen dvodimenzionalni spomenik s likom Branka Ćopića. Ovaj lepi omaž omiljenom i tragično okončalom dečijem piscu smo, zajedno s autorom ovog dela, našim svetski čuvenim ilustratorom Dušanom Petričićem, inaugurisali u februaru 2022. godine", navodi se u tekstu na stranicama udruženja Krokodil. Pohod vandala snimljen je i nadzornim kamerama, a iz Krokodila upozoravaju na "zabrinjavajuće stanje u kom se srpsko društvo danas nalazi".
BORA ĆOSIĆ U "ZAVIDAVANJU": „Tito je bio prosvijećeni diktator i naša najveća ličnost u 20. stoljeću“

BORA ĆOSIĆ U "ZAVIDAVANJU": „Tito je bio prosvijećeni diktator i naša najveća ličnost u 20. stoljeću“

Iako je izdavanje njegovih knjiga u socijalizmu bilo obustavljano, iako su s kazališnih repertoara i kino dvorana skidali predstave i filmove napravljene po njegovim knjigama, veliki srpski i europski pisac Bora Ćosić - autor pedesetak knjiga, među kojima se izdvaja kultni roman "Uloga moje porodice u svetskoj revoluciji" - za socijalistički režim kaže da mu se ne može osporiti njegovanje kulture i visoke umjetnosti. Josipa Broza Tita smatra prosvijećenim diktatorom.- "On je imao mnogo loših strana, ali bez obzira, on je jedna od najvećih ličnosti dvadesetog veka. I to kako se danas sve više vrednuje, pokazuje se da Tito u našoj istoriji nema konkurencije u 20. veku", kaže Ćosić. U razgovoru za VIDA TV, govorio je i o svom životnom putu, o nastanku njegovog velikog malog romana o porodici u vrrtlogu istorijskih zbivanja, o Srbiji i Hrvatskoj devedesetih...
SAVO MILOŠEVIĆ: „Ja sam Bosanac, to je moja priča i oduvijek je bila takva!“

SAVO MILOŠEVIĆ: „Ja sam Bosanac, to je moja priča i oduvijek je bila takva!“

"Nisam rekao da sam Bosanac da bih se nekom dodvorio. To je moja priča, oduvek je bila takva. Ja sam tako rođen, odrastao, tako sam vaspitan i tako doživljavan. Da li se to nekome dopada ili ne - to me ne zanima. (...) Ja sam Srbin iz Bosne, porijeklom iz Crne Gore, vi možete misliti što god hoćete ... A kako sam odrastao, kako sam vaspitan - ja sam Bosanac" - tako u emisiji Zavidavanje, o svom identitetu govori Savo Milošević, proslavljeni nogometaš, reprezentativac Srbije. Danas je na čelu reprezentacije BiH te je govorio i o svom aktualnom radu, o nogometu općenito, naročito o selekciji mladih nogometaša, što je bio njegov posao u vrijeme dok je radio u Fudbalskom savezu Srbije. Kako je upućenijima poznato, Milošević se u jednom razdoblju svog života približio i politici, ali to danas smatra greškom koju bi ponovio.
SRAMOTA OSTAJE: Sarajevo je pokoreni grad!

SRAMOTA OSTAJE: Sarajevo je pokoreni grad!

Danas djeca iz sarajevskih osnovnih škola neće otići u Veliki park i položiti cvijeće, karanfile, crvene. Danas im učiteljice neće govoriti o akciji „Trebević“ i kako su prije trideset godina zvjerski unakažena i ubijena devetorica pripadnika Armije Republike Bosne i Hercegovine i Centra javne bezbjednosti Sarajevo. Kako su tog 26. oktobra 1993. godine, u tri navrata, policajci Admir Hebib, Izet Karšić, Kemal Kojić, Dragan Miljanović, Slaven Markešić, Srđan Bosiljčić, Elvir Šovšić, Hamid Humić i Jasmin Čamdžija pokušavali da uhapse i privedu Mušana Topalovića Cacu, komandanta 10. brdske brigade Armije Republike Bosne i Hercegovine. Neće imati ko da objasni djeci kako je Caco toga dana zajedno sa grupom svojih najbližih saučesnika, pripadnika njegove jedinice, oteo, ubio, a potom unakazio tijela svih devet policajaca.
KAKAV CVIJET: Sad znam kako je ići na Hauserov koncert

KAKAV CVIJET: Sad znam kako je ići na Hauserov koncert

Odjednom su se sva svjetla u dvorani ugasila i samo je stejdž zablistao. Na njemu su bili razni glazbenici, ali ne i Hauser. On se pojavio na ogromnom video wallu. Vidjeli smo ga prvo iz daljine, a onda su nas presjekli kadrovi njegova lica, ozbiljnog i nekako zamišljenog. Napokon je na pozornicu stigao stvarni Hauser, sav u crnom, i povikao na nas “Ajmo Zagreb!”, ili nešto slično. Zapisala sam samo “ajmo”. Podigao je čelo rukama iznad glave. Show je mogao početi. Bila sam uvjerena da je prva pjesma tema iz Kuma, zbog čega me zateklo kad je druga pjesma definitivno bila tema iz Kuma. Dok je Hauser svirao, snimljeni Hauser također je svirao, ali drugi čelo i u drugom outfitu. Njegova odjeća ili modni dodaci otkrivali bi o kojoj se pjesmi radi. Povremeno smo na wallu vidjeli stvarnog Hausera a povremeno snimljenog.
LANA BASTAŠIĆ PIŠE ZA GUARDIAN: Odrasla sam u Bosni i znam što tišina može napraviti

LANA BASTAŠIĆ PIŠE ZA GUARDIAN: Odrasla sam u Bosni i znam što tišina može napraviti

Njemačka nepokolebljiva podrška potezima izraelske vlade ostavlja malo prostora ljudskosti. Također je i kontraproduktivno, širi strah, islamofobiju i, da, antisemitizam. Odrastajući u sjeni kolektivne krivnje zbog nacističkih zločina, mnogi su njemački intelektualci gotovo pa jedva dočekali da se iskupe za grijehe predaka. Iskupljenje će, dakako, pasti na leđa palestinske djece. Trebalo bi biti u kategoriji „očigledologije“, no ipak treba podvući: povijesno, islamofobija je vodila samo terorizmu. Odrastajući u Bosni, mogu vam s apsolutnom sigurnošću reći kako začarani krug nikada ne prestaje. Uvijek postoji još neko mrtvo tijelo koje se može iskoristiti. Hipokrizija bijelog spasitelja kojoj svjedočimo u Njemačkoj danas, na dugi će rok koristiti samo bijelim Nijemcima. Ili si protiv fašizma u svim formama, ili si licemjer. .
YUVAL NOAH HARARI: „Ljevica je ravnodušna prema zločinima Hamasa“

YUVAL NOAH HARARI: „Ljevica je ravnodušna prema zločinima Hamasa“

Izraelski povjesničar Yuval Noah Harari podržao je akademike i mirovne aktiviste u svojoj domovini u kritici "ravnodušnosti" nekih američkih i europskih aktivista prema zločinima Hamasa, optužujući ih za "krajnje moralnu bezosjećajnost" i izdaju ljevičarske politike. Harari, autor bestselera, uključujući knjige „Sapiens“ i „Homo Deus“, piše Guardian, pridružio se devedesetero potpisnika izjave u kojoj se izražava zgranutost “elementima unutar globalne ljevice (…) do sada, našim političkim partnerima” koji su, povremeno, “opravdavali akcije Hamasa”. Harari je rekao da je bilo "šokantno čuti neke od odgovora, koji ne samo da ne osuđuju Hamas, već svu odgovornost stavljaju na Izrael" te vidjeti “nedostatak solidarnosti s obzirom na užasne napade na izraelske civile”.

Anketa

Varga je otkazao tulum jer je shvatio da:

Kolumne

  1. POSLANICA LANE BOBIĆ: Tko se boji roda još?

    09.07.2024.

    Lana Bobić

    POSLANICA LANE BOBIĆ: Tko se boji roda još?

  2. NEO-NAZI AUTOMOBILIST: Preko društvenih mreža do EU parlamenta

    09.07.2024.

    Sofija Kordić

    NEO-NAZI AUTOMOBILIST: Preko društvenih mreža do EU parlamenta

  3. NAPOKON DOSADNO I VESELO: Izgleda da se Sarajevo naviklo na Paradu ponosa

    24.06.2024.

    Srđan Puhalo

    NAPOKON DOSADNO I VESELO: Izgleda da se Sarajevo naviklo na Paradu ponosa

Lupiga predstavlja: Priče iz zagrebnog života

E-ciklopedija

  1. Povijesni put Hitlerove 'klonje'
  2. Yugo - urbana legenda
  3. Freedom Theatre (Teatar slobode)
  4. Japanske čestitke i razglednice
  5. Russellov čajnik

Recepti

  1. Domaći sok od bazge
  2. Burek (bosanski) za 1 odraslu osobu
  3. Drugačija svinjska jetrica
  4. Bosanska pogača
  5. Piletina u košuljici od sezama
Projekt se provodi uz pomoć:
Ministarstvo kulture Republike Hrvatske Agencija za elektroničke medije Grad Zagreb
Medijski partneri: Balkan Insight - Balkanska tranziciona pravda CINS - Centar za istraživačko novinarstvo Nezavisnog udruženja novinara Srbije