HRVATSKA MLADEŽ: Može i gore

HRVATSKA MLADEŽ: Može i gore

Najnovije istraživanje Eurobarometra otkrilo je pomalo iznenađujuća razmišljanja među mladima od kojih gotovo trećina smatra kako će političari njihove probleme riješiti ukoliko na društvenim mrežama koriste hashtag ili promijene sliku na svom profilu. Anketa „Mladi i demokracija” provedena je na razini čitave EU te je obuhvatila više od 26.000 mladih između 15 i 30 godina. Starijim generacijama ovaj podatak uistinu može izgledati poražavajuć, ali to više govori o tome koliko se te generacije sve više udaljavaju od svoje mladosti i, proporcionalno tome, sve više postaju nalik na svoje roditelje. Rezultati ankete potencijalno ukazuju i na to kako mladi, baš kao i njihovi roditelji, pate od Dunning-Kruger efekta.
SOA TE PRATI: Ruski disident štrajka glađu u Trilju

SOA TE PRATI: Ruski disident štrajka glađu u Trilju

Unatoč tome što zadovoljava uvjete za dobivanje azila, ruskom disidentu Vladislavu Ariničevu zahvaljujući tajnom dokumentu hrvatske Sigurnosno-obavještajne agencije prijeti deportacija u Rusiju zbog čega u Prihvatnom centru za strance u Trilju već gotovo tjedan dana štrajka glađu. Kako bi upozorio na tretman tražitelja međunarodne zaštite u Hrvatskoj, Ariničev je početkom mjeseca prosvjedovao na Markovom trgu u Zagrebu. Tamo se pojavio s majicom na kojoj piše „FUCK SOA” kao i drugim materijalima kojima upozorava na tretman svojih "kolega". Zbog volontiranja u kampanji preminulog oporbenjaka Alekseja Navaljnog, kao i protivljenja ratu u Ukrajini, Ariničev je više puta uhićen nakon čega je u veljači 2022. godine, preko Gruzije i Srbije, konačno došao u Hrvatsku gdje je zatražio azil.
ALEKSANDAR HEMON: „Zanimaju me ljudi koji su eliminirani iz povijesti“

ALEKSANDAR HEMON: „Zanimaju me ljudi koji su eliminirani iz povijesti“

Hemon je jedan od rijetkih, koji se usudio, ne dirajući povijesne činjenice kakve jesu, događaje iz Prvog svjetskog rata, društvene i političke prilike Sarajeva tridesetih godina prošlog stoljeća, austrougarsko uređenje, logor u Taškentu i tadašnje sukobe u istočnoj Aziji, te Britaniji i Njemačkoj, imperijaliste i kolonizatore, prikazati kroz zaljubljene oči dva izbjegla muškarca različitih kultura iz Bosne, za vrijeme jednog od najozloglašenijih ratnih razdoblja u svijetu od 1914. do 1918. godine.„To je sve ono čime se ja bavim, odnosno o ljudima koji drugačije nisu upisani u povijest. Eliminirani su iz povijesti, a povijest je narativ velikih događaja i velikih vođa. Ima i dosta akademske scene koja ne podražava taj narativ, ali ja sam te povijesne knjige uvijek čitao. Popularni koncept povijesti je takav upravo“, reći će Hemon u razgovoru za Lupigu.
„SJAJNE GODINE“: Biti queer žena u Ukrajini za vrijeme komunizma

„SJAJNE GODINE“: Biti queer žena u Ukrajini za vrijeme komunizma

O tome kako su se upoznavale queer osobe za vrijeme komunizma, svjedoči jedna scena iz filma. Tada, naravno, nisu postojale dating aplikacije, a svaki izlazak uživo na mjesto gdje bi se ljudi iz te zajednice upoznali, predstavljao je opasnost. Jedini siguran način koji je preostao bile su – novine. Tisak je jedino mjesto gdje su žene i muškarci tada mogli objaviti oglas i upoznavati osobe istog spola. No, nisu sve queer osobe imale tu sreću. Brojni su prošli kroz terapije i konverzije, jer su mnogi vjerovali tada, kako je homoseksualna orijentacija psihološki poremećaj koji se može izliječiti. Tako su mnoge žene prošle te sesije „preobraćenja“, što je podrazumijevalo farmaceutske proizvode i razgovor s psihijatrima, nasilno ugovaranje brakova, a nekad je to nerijetko završavalo tragičnim (samo)ubojstvima.
„TREĆI ELEMENT - VODA“: More sjajnih fotografija

„TREĆI ELEMENT - VODA“: More sjajnih fotografija

„I kada bi sve na ovoj planeti izgorjelo, ostala bi voda – i u njoj iskra novog života. Čovjek je nekad živio u neposrednom kontaktu s prirodom, cijenio je i uvažavao te intenzivno promatrao. Sav se njegov život odvijao u okviru četiriju elemenata, a to su: zemlja, vatra, voda, zrak. U evolutivnoj spirali čovjek je spoznao da postoji mnogo više elemenata, dokučio neslućene znanstvene spoznaje, otišao na Mjesec i štošta još drugoga, i u tom svom hodu kroz povijest zaboravio, zanemario treći element – vodu kao osnovnu supstancu svojega života“, kažu iz Fotokluba Rijeka koji je u riječkoj Galeriji Principij organizirao međunarodnu izložbu fotografija na temu vode, „Treći element – voda“. Između 880 fotografija, selektorica i kustosica Branka Arh za izložbu je odabrala točno 100 radova.
MOTOVUN NAKON MOTOVUNA: Kreće atraktivni Cinehill pod planinskim krošnjama

MOTOVUN NAKON MOTOVUNA: Kreće atraktivni Cinehill pod planinskim krošnjama

Bez potrebe da se razbacuje, uspoređuje ili nadmeće, nasljednik Motovun Film Festivala, Cinehill, nastavlja ugađati filmoljupcima u planinskom ugođaju, nedaleko Delnica gdje će od 24. do 28. srpnja predstaviti još jedan atraktivan program u nezaboravnom ambijentu. Prema ustaljenoj tradiciji koja je u Gorski kotar došla iz Motovuna, festival nastavlja podupirati manje poznate kinematografije. Ove godine zemlja partner je Brazil. „Dosad smo rijetko izlazili iz Europe, a ovo je naš prvi iskorak u Latinsku Ameriku. Kako ćemo brazilski program prikazivati u cirkuskom šatoru, kinu koje smo nazvali Cirkus Fellini, odlučili smo početi i završiti naš program od sedam filmova naslovima koji se bave klaunovima i putujućim artistima. Nije to slučajno, jer ova umjetnost ima dugu tradiciju i popularnost u Brazilu“, kaže direktor festivala Igor Mirković.
PREDSTAVLJAMO: Poezija Hrvoja Ryznara

PREDSTAVLJAMO: Poezija Hrvoja Ryznara

Nagradu Prozak za najbolji rukopis autora/ica do 35 godina starosti na nedavno održanom jubilarnom 10. festivalu Prvi prozak na vrh jezika dobili su Sara Huskić i Hrvoje Ryznar. S oboje smo na Lupigi obavili razgovor nakon dodjele nagrada. Objavili smo i naslovnu priču Sarine zbirke „Student se vraća kući“, a sada su na red došle i Hrvojeve pjesme. Za uvod recimo da je Hrvoje Ryznar rođen 1988. godine, te da je završio studij filozofije i engleskog jezika i književnosti. Pjesme su mu objavljivane u zborniku „Na početku novog kruga“ (CeKaPe, 2021.), u časopisu Tema i na internetskim stranicama koje prate poeziju i književnost općenito. Trenutačno radi kao voditelj kulturnih projekata. Uz poeziju, povremeno se bavi glazbom i rekreativnim bicikliranjem. Ovo je izbor njegov pjesama …
PORUKA GREENPEACEA HRVATSKOJ VLADI: “Profit se broji narod se znoji”

PORUKA GREENPEACEA HRVATSKOJ VLADI: “Profit se broji narod se znoji”

Nesnosne vrućine koje vladaju već više od tjedan dana hrvatskom ogranku Greenpeacea poslužile su kao idealna kulisa za performans kojim upozoravaju hrvatsku Vladu da mora napraviti konkretne pomake ka ublažavanju klimatskih promjena i njezinih posljedica. Do sada se Vlada klimatskim promjenama i njenim posljedicama bavila uglavnom deklarativno govoreći kako je zelena tranzicija jedan od glavnih prioriteta. "Istovremeno, ista ta Vlada podržava proširenje LNG terminala i druge plinske infrastrukture, projekte vrijedne stotine milijuna eura. Fosilna industrija najveći je generator klimatskih promjena i krajnje je vrijeme da se dobrobit i zdravlje naroda stave ispred profita fosilnih kompanija“, kažu u Greenpeaceu upozoravajući na razlike između deklarativnih stavova Vlade i praktičnih investicija.
INTERVJU DOBITNIKA NAGRADE PROZAK: „Bez poezije se svakako može disati, ali plitko“

INTERVJU DOBITNIKA NAGRADE PROZAK: „Bez poezije se svakako može disati, ali plitko“

"Bez poezije se svakako može disati, ali plitko. Po tome je smatram sličnom filozofiji, no razlikuju ih vrste samospoznaje koje nude. Složio bih se s Donaldom Hallom koji je pjesmu nazvao „školom osjećanja“. Meni je u jednom razdoblju života bilo važno priznati sebi da nikada neću razumjeti glas kojim sam bio počeo govoriti u dječačkim pjesmama ako mu ne dopustim da nakon mnogo ušutkivanja ponovno nastavi govoriti, a zatim i pisati. Zaista je riječ o nekoj vrsti školovanja. U tom smislu, iz iskustva znam da mogu provesti život bez pjesama, ali znam i da će vrijednost takvog neistraženog života za mene biti upitna", kaže u razgovoru za Lupigu Hrvoje Ryznar, dobitnik nagradu Prozak za najbolji rukopis autora/ica do 35 godina starosti, na nedavno održanom jubilarnom 10. festivalu Prvi prozak na vrh jezika
ISTRAŽIVANJE: Rodno utemeljeno nasilje u hrvatskim medijima prikazano je senzacionalistički i pojednostavljeno

ISTRAŽIVANJE: Rodno utemeljeno nasilje u hrvatskim medijima prikazano je senzacionalistički i pojednostavljeno

„Pokazalo se da sudionice, odnosno žene žrtve rodno utemeljenog nasilja, smatraju da neprimjereno izvještavanje produbljuje strah, nepovjerenje i beznadnost te stvara dodatnu prepreku za traženje pomoći i prijavljivanje nasilja među ženama koje trenutno doživljavaju ili su doživjele nasilje“, zaključak je istraživanja kojeg je napravio Centar za građanske inicijative Poreč u suradnji s psihologinjom Marinom Štambuk iz Zagreba. Generalna ocjena je da je rodno utemeljeno nasilje u hrvatskim medijima senzacionalistički i pojednostavljeno prikazano, s naglaskom na stereotipni prikaz i okrivljavanje žrtve. Također mediji ne pokazuju brige za privatnost žrtava, te često opravdavaju počinitelja nasilja i donose izjave osoba koje uopće nisu relevantne.

Anketa

Varga je otkazao tulum jer je shvatio da:

Kolumne

  1. ZAMOR OD DEMOKRACIJE: Baršun iz studenog 1989. godine nakon 35 godina izgleda kao grubo sukno

    20.11.2024.

    Sofija Kordić

    ZAMOR OD DEMOKRACIJE: Baršun iz studenog 1989. godine nakon 35 godina izgleda kao grubo sukno

  2. POSLANICA LANE BOBIĆ: Snažni dečki

    18.11.2024.

    Lana Bobić

    POSLANICA LANE BOBIĆ: Snažni dečki

  3. BURE BARUTA: Kako su nam mučkim faulom s leđa polomili noge

    16.11.2024.

    Ahmed Burić

    BURE BARUTA: Kako su nam mučkim faulom s leđa polomili noge

Lupiga predstavlja: Priče iz zagrebnog života

E-ciklopedija

  1. Povijesni put Hitlerove 'klonje'
  2. Yugo - urbana legenda
  3. Freedom Theatre (Teatar slobode)
  4. Japanske čestitke i razglednice
  5. Russellov čajnik

Recepti

  1. Domaći sok od bazge
  2. Burek (bosanski) za 1 odraslu osobu
  3. Drugačija svinjska jetrica
  4. Bosanska pogača
  5. Piletina u košuljici od sezama
Projekt se provodi uz pomoć:
Ministarstvo kulture Republike Hrvatske Agencija za elektroničke medije Grad Zagreb
Medijski partneri: Balkan Insight - Balkanska tranziciona pravda CINS - Centar za istraživačko novinarstvo Nezavisnog udruženja novinara Srbije