„Albert“, peti roman riječkog pjesnika i prozaika sa zagrebačkom adresom, Ivice Prtenjače, opremljen je novom postavom autonomnih protagonista i kao takav – emancipiran od svojih prethodnika – predstavlja samosvojan literarni svijet. Očito je ipak da lik mladog Alberta pripada koherentnom opusu koji autor dosljedno oblikuje od svog debija. I ovdje nalazimo uobičajene Prtenjačine preokupacije, filozofično zdvajanje nad nestankom humanističkih vrijednosti, inzistiranje na dubinskom poštovanju za drugoga, ali i glad za ljepotom. U „Albertu“ ćemo naći i otprije prepoznatljiv vremensko prostorni okvir, a to je sadašnjost postavljena u kontrapunktu, ili radije u pretapanju urbanog i inzularnog. Prtenjačina gradskost i u „Albertu“ je zagrebačka, melankolična i meka.

Šest mjeseci uoči isteka mandata stranke Možemo!, upitali smo REGEA-u koliko je sunčanih krovova instalirano do sada. Ispostavilo se da su kritike dijela opozicije na dobrom tragu što se tiče dosadašnje brzine instalacije, jer je do kraja 2023. godine postavljeno tek pet posto od planiranog, odnosno 2,5 MW. Međutim, u agenciji očekuju preokret u izbornoj godini kao i premašivanje cilja u godini poslije. Naime, Skupština Grada Zagreba 2021. godine donijela je program "Sunčani krovovi" čiji je cilj realizacija oko 50 MW sunčanih elektrana u Zagrebu. U tom trenutku, u cijeloj Hrvatskoj bilo je instalirano tek 150 MW, pa je ova namjera trebala Zagreb lansirati na čelo Hrvatske po korištenju energije Sunca. Također, najavljeno je i kako će u sljedećim fazama biti uključeni i poduzetnički sektor, kao i građani. Zasad stvari idu puževim korakom.

Iako je direktor državnog Fonda za zaštitu okoliša i energetsku učinkovitost Luka Balen u nekoliko navrata najavljivao da će Zagrepčanima čiji su kuće oštećene u potresu do kraja godine biti ponuđeni državni poticaji za energetsku obnovu, to se ipak nije dogodilo. Zadnjeg radnog dana u 2023. godini Fond je objavio da će natječaj za spomenute poticaje, koji mogu ići i do 77.000 eura po kući, biti objavljen najkasnije krajem veljače 2024. godine. Dakle, sigurno još najmanje dva mjeseca. I država i Grad Zagreb naglasak u obnovi od potresa stavili su na škole, fakultete, ustanove i javnu infrastrukturu, a vlasnicima obiteljskih kuća i stanova na neki je način poručeno da će dobiti novac za obnovu, ali da se sami snađu za elaborate i izvođače radova.

Za koju će političku opciju u nacionalnoj areni „superizborna” 2024. godina biti doista – super, a tko će za godinu dana biti u prilici opisati kako je otplesao svoje na festivalima demokracije odnosno biralištima? Favorit za izbornu pobjedu – predviđaju je ankete rađene na malom biračkom uzorku i uzimajući u obzir Hrvatsku kao jednu izbornu jedinicu – po mišljenjima najpopularnijih političkih analitičara je HDZ Andreja Plenkovića. No, ipak je puno prerano da momci na Trgu Žrtava fašizma stavljaju pjenušac na led. Veliki broj neodlučnih birača koji su odlučili izaći na parlamentarne izbore, ali ne kažu za koga će glasati te općenito očekivana veća izlaznost presudit će broj saborskih mandata svih sudionika izborne utrke. HDZ nudi kontinuitet i sigurnost, ne obazirući se na korupcijske afere i brojne skandale u kojima su članovi stranke sudjelovali na svim razinama vlasti.

Europska komisija donijela je odluku da se iz Inovacijskog fonda EU bespovratnom potporom sufinancira projekt koji provode E.ON Hrvatske i ZET. Naime, radi se o projektu prerade mulja iz postrojenja Zagrebačkih otpadnih voda (ZOV) u vodik koji bi potom koristilo 20 ZET-ovih autobusa na vodik. Prema odluci Europske komisije, E.ON i ZET mogu računati na bespovratnu potporu između 1,6 milijuna i 3,2 milijuna eura iz Inovacijskog fonda, koji je u ovom krugu dodjele sredstava prihvatio samo još 16 projekata iz članica Unije. Ukupan budžet Inovacijskog fonda za projekte napredne elektrifikacije i primjene vodika u industriji, inače, iznosi tri milijarde eura.

Jedna od prepoznatljivijih zagrebačkih znamenitosti, objekt burne povijesti, Meštrovićev paviljon, u narodu poznat i kao Džamija, napokon će doživjeti nužnu rekonstrukciju, i to u skladu sa politikom zelene tranzicije i ekološke prihvatljivosti. Jamči to ugovor vrijedan 20,6 milijuna eura za konstrukcijsku i cjelovitu obnovu zgrade u kojoj je danas smješteno Hrvatsko društvo likovnih umjetnika (HDLU). Naime, ovih dana ravnateljica HDLU-a Ivana Andabaka i predsjednik HDLU-a Tomislav Buntak, neposredno prije sjednice 273. sjednice Vlade Republike Hrvatske, u društvu premijera Andreja Plenkovića i ministrice kulture i medija Ninu Obuljen Koržinek, potpisali su dugo priželjkivani ugovor za obnovu. Implementacija projektnih radova očekuje se u periodu od 2023. do 2026. godine kada bi isti trebali biti okončani. Navedena obnova, prema arhitektonskom projektu, pala je u ruke poznatog arhitekta Saše Randića