NAŠE INTERPOLACIJE: Arhitektonska modna revija u ime novca i promocije

NAŠE INTERPOLACIJE: Arhitektonska modna revija u ime novca i promocije

Pogrešno je misliti da su stambene zgrade u isti tren i zgrade za stanovanje. One su, danas, slučajno nastanjive. Stanovi se rade za prodaju, a zgrade za portfolio. Glavna nit vodilja je da projekt mora biti što luksuzniji. Ako ćemo reći da je to izraz naše kulture, našeg vremena, našeg društva, onda za hrvatski stil možemo slobodno reći da nekog formalnog stila nema. Sve ide dok se izražava luksuz. Mi smo individualni, ali bez imalo posebnosti, bez imalo identiteta, bez vlastitog prepoznavanju u arhitektonskom stilu našeg vremena. Naš stil nije naš. Ove zgrade imaju arhitekte, ali nemaju identitet jer su rađene za natječaje, u želji za stvaranjem portfolia koji se može dobro unovčiti, a svaka društvenost se gubi. Društvena navika je to da društva nema. Postoji samo individualno nametanje. Tko ima veće ravnalo moralna je i estetska maksima.
NIKAD NIJE BILO KAO DANAS: Što nam se to događa s djecom?

NIKAD NIJE BILO KAO DANAS: Što nam se to događa s djecom?

Uvijek me bilo strah kakva će ova moja dva tikvana ispasti. „Nije čudo sinko što se sve događa, pogledaj samo kakve igrice igraju“, zgražala se moja stara nad njihovim Playstationom. Često sam bio zgrožen i sam. U nekakvoj Grand Treft pizdariji možeš ljude prebijati palicama, gaziti policajce autom, možeš što ti padne na pamet. Nikada im nisam branio ništa, i zbog toga me najviše i bilo strah. Empatija. Kako će razviti empatiju prema drugima ako se fizički ne druže? Ne razumiju tuđe nevolje, probleme. Na društvenim mrežama svi su divni i krasni, u igricama svi imaju dva i više života. Svijest o tome da je život samo jedan shvatiš kada padneš s bicikla, kada vidiš prijatelja slomljene ruke ili noge nakon pada sa stabla. Ljubav. Da bi spoznao i shvatio ljubav moraš se držati za ruke, moraš osjetiti nečije usne na svojima.
QUO VADIS EPISCOPI: Zašto Katolička Crkva u Hrvata panično bježi od lijevih ideja?

QUO VADIS EPISCOPI: Zašto Katolička Crkva u Hrvata panično bježi od lijevih ideja?

Hrvatska crkvena elita, uz časne izuzetke, gotovo je uvijek koračala na začelju kolone progresivnih kretanja u vlastitim redovima onda kada je do njih dolazilo. Teško je, nažalost, naša biskupska vrhuška mogla prepoznati bilo kakve dodirne točke a još manje “bratstvo” između njihovog poimanja kršćanstva i lijevih političkih pozicija. Pa zašto bi sada od njih očekivali nešto drugo? Očito biskupima i inače teško ide razlikovanje javne od privatne, državne od građanske sfere. Odavno je religija “protjerana” iz javnog u prostor privatnog prava. Ona više nije “duh države” nego “duh građanskog društva”. Ali je naši biskupi očito i dalje u velikoj mjeri poistovjećuju s kompletnom zajednicom ne prihvaćajući njeno “preseljenje” u sferu “privatnih interesa”, što je inače preduvjet političke emancipacije zajednice, ali i pojedinaca.
ISTRAŽIVANJE POKAZALO: Mediji zarađuju na seksualnoj objektivizaciji žena

ISTRAŽIVANJE POKAZALO: Mediji zarađuju na seksualnoj objektivizaciji žena

Opsežno istraživanje o prisutnosti seksizma u medijima koje je proveo Centar za građanske inicijative iz Poreča otkriva kako su seksualna objektivizacija žena, pogrdno izvještavanje te podržavanje rodnih stereotipa najčešći oblici seksizma u hrvatskim medijima. Istraživanje je provedeno u sklopu projekta „Seksizam naš svagdašnji”, njime je obuhvaćeno 49 nacionalnih i lokalnih medija koje su istraživači pratili punih deset mjeseci. Tijekom tog razdoblja Centar za građanske inicijative iz Poreča detektirao je 4.463 članka seksističkog, homofobnog ili transfobnog sadržaja što, u prosjeku, znači gotovo 15 neprimjerenih tekstova dnevno. Portali koji su prednjačili po broju seksističkih članaka su Net.hr (565), Dnevno.hr (381), Slobodna Dalmacija (241), 24 sata i Dnevnik.hr (84).
VRLO KORISNO: Alati za „maltretiranje“ političara i uhljeba

VRLO KORISNO: Alati za „maltretiranje“ političara i uhljeba

Pitate se tko najviše priča u Saboru i koje su stranke najaktivnije? Htjeli biste doznati da li su vladajući održali obećanje iz prošle kampanje? Na nogostupu pored kuće zapeli ste za susjedovu zahrđalu veš mašinu? Čak i vrhunska sredstva za čišćenje gube magična svojstva pred ovakvim nevoljama, ali Gong ima rješenje! Od 9. travnja u Gradskoj knjižnici na zagrebačkom Starčevićevom trgu kreću radionice koje će od vas napraviti aktivnog građanina, a od vlasti i javne uprave odgovornije i kvalitetnije sluge građana. Radionice „Gongovi digitalni alati za više političkog sudjelovanja javnosti i više transparentnosti vlasti” traju 90 minuta tijekom kojih ćete naučiti kako da na jednostavan način dođete do odgovora za koje niste ni znali da postoje. No, to ni izbliza nisu svi korisni alati koje ćete otkriti u ovom tekstu.
MIGUEL ROAN: „Na Balkanu se neki osjećaju boljima od drugih samo na temelju toga gdje su rođeni“

MIGUEL ROAN: „Na Balkanu se neki osjećaju boljima od drugih samo na temelju toga gdje su rođeni“

"Imam osjećaj da se ovdje neki osjećaju boljima od drugih samo na temelju toga gdje su rođeni. To nije samo problem u Beogradu. Kao da nije isto ako kažeš da si rođen u Zagrebu ili negdje na Kordunu, u Sarajevu ili na nekom selu. Postoji određeni osjećaj superiornosti prema drugima iz drugih država, ali i iz drugih gradova unutar države", kaže gost Radio Karantina, Miguel Roan, Španjolac s kragujevačkom adresom, balkanolog i urednik časopisa Balcanismo. S novom sezonom Radio Karantin donosi i novi koncept u kojem svake druge srijede dolaze sugovornici koji su, ili odselili, ili doselili na Balkan. Roan je umalo završio u Africi kada ga je jedno putovanje u Beograd potaknulo da promijeni planove, potraži posao kao učitelj španjolskog jezika da bi već 2006. dobio mjesto na Politikologiji u Beogradu gdje je proveo tri godine, naučio jezik i štošta drugo.
MIZOFONIJA: Osobe koje pate od ovog poremećaja nisu „samo malo osjetljivije”

MIZOFONIJA: Osobe koje pate od ovog poremećaja nisu „samo malo osjetljivije”

„Prestani izmišljati, pretjeruješ!”, česta je primjedba koju osobe što pate od mizofonije čuju i od najbližih članova obitelji. Ništa bolja situacija nije niti na poslu. Konstantno klikanje mišem, mljackanje u pauzi za ručak, tipkanje na tastaturi, repetitivni zvukovi, ljudski ili mehanički, neke od nas dovode do anksioznosti, iritacije, ljutnje i bijesa koje je katkad najlakše riješiti dizanjem od stola, a u posebno zahtjevnim situacijama pribjegava se i drastičnim rješenjima poput otkaza ili selidbe. Zvuči pretjerano? U suštini dolazi do nerazumijevanja zbog neznanja. Često se ljudi u njihovoj okolini pitaju otkud tolika agresija, a ništa strašno se nije dogodilo. Ono što ne znaju jest koliko dugo, osobe koje pate od mizofonije, šutke trpe neugodne fiziološke i emocionalne reakcije.
RADIO VOĆARSKA: Koncentriraj se i slušaj!

RADIO VOĆARSKA: Koncentriraj se i slušaj!

Događaj za sve generacije na Šalati će ponudit sadržaj koji se fokusira na koncentrirano slušanje. Ne znate o čemu se radi? Organizatori iz RadioTeatra usporedili su to s bebom u majčinom trbuhu koja koncentrirano sluša svemir što dopire izvana i u koji će tek biti rođena. Ove godine program na Šalati će trajati sve do petog svibnja, odnosno rekordnih sedam tjedana. RadioTeatar donosi pravu radiofonsku salatu od 14 sati dvorišnog radio programa uživo, čak 13 predstava, slušaonice, radionice, zvučne šetnje, razgovore i pub kviz. Nema izgovora jer je program zamišljen tako da svi u kvartu, od beba i gegavaca te njihovih roditelja, preko tinejdžera do penzionera, pronađu ponešto interesantno za sebe. Događaj na Šalati nadahnut je baštinom legendarnog Zvonimira Bajsića.
DOM JE POSTAO ROBA: Zašto zapravo Kvadratni Metar toliko košta?

DOM JE POSTAO ROBA: Zašto zapravo Kvadratni Metar toliko košta?

Pati, sirotinjo, sama si si kriva. Štoviše, sad kad sam posjednik, još mi i paše da cijene rastu, povećavajući mi vrijednost vlasništva. Ako sam kupio stan za 100.000 eura, a cijene onda, stavimo, porastu za 50 posto – wow, fantastično, na papiru mi se investicija isplatila, u plusu sam 50.000 eura. No, što s tim plusom? Da kupim drugi stan, bolji, veći, za 150.000 eura? Problem je što svejedno neću moći, jer onaj koji je koštao 150.000 kad sam ja svoj kupio za 100.000, danas košta 225.000. Nije samo mom stanu porasla vrijednost za 50 posto, nego općenito Metrima Kvadratnim. Jel'da uzmem sad još jedan kredit od 75.000 eura (kao da mi onaj prvi nije već pojeo svu "kreditnu sposobnost")? U nekom plusu svejedno jesam: mogao bih prodati stan i prosto imati 50.000 više nego što sam imao prije cijele avanture. Ali imati za što?
BILJEŽNICA ROBIJA K.: Bačve pravde dolaze

BILJEŽNICA ROBIJA K.: Bačve pravde dolaze

Konoba Kod šjor Bepa na otoku Šolti. Za jednim od stolova side dida i njegov frend barba Tonino. Pridružija im se šjor Bepo, vlasnik konobe. Piju po šestu travaricu i ćakulaju. Već su masu zamantani od drinkanja. Za susidnim stololom side barba Franino i barba Zorzi i igraju na briškulu. Takođe piju po bilu bevandu. Ima još likova u konobi, al ko ih jebe. ŠJOR BEPO: Ako ljevica glasa za Zokija, a desnica za Milanovića, ko će glasat za Plenkija i HDZ? DIDA: Niko. U tome i je baza. BARBA TONINO: Nula glasova. Adio mare. DIDA: Odniće ih lipi đava. BARBA TONINO: Savršena taktika. ŠJOR BEPO: A ne znan, ljudi, nije mi to skroz kjaro… DIDA: Gleaj, Bepo. Zoki i Milanović su učinili dogovor da Zoki napadne sliva, a Milanović zdesna. Tako da Plenkija opkole. BARBA TONINO: Držaće ga u okruženju. Biće ka bakula u trapuli. Bereš?

Anketa

Varga je otkazao tulum jer je shvatio da:

Kolumne

  1. ZAMOR OD DEMOKRACIJE: Baršun iz studenog 1989. godine nakon 35 godina izgleda kao grubo sukno

    20.11.2024.

    Sofija Kordić

    ZAMOR OD DEMOKRACIJE: Baršun iz studenog 1989. godine nakon 35 godina izgleda kao grubo sukno

  2. POSLANICA LANE BOBIĆ: Snažni dečki

    18.11.2024.

    Lana Bobić

    POSLANICA LANE BOBIĆ: Snažni dečki

  3. BURE BARUTA: Kako su nam mučkim faulom s leđa polomili noge

    16.11.2024.

    Ahmed Burić

    BURE BARUTA: Kako su nam mučkim faulom s leđa polomili noge

Lupiga predstavlja: Priče iz zagrebnog života

E-ciklopedija

  1. Povijesni put Hitlerove 'klonje'
  2. Yugo - urbana legenda
  3. Freedom Theatre (Teatar slobode)
  4. Japanske čestitke i razglednice
  5. Russellov čajnik

Recepti

  1. Domaći sok od bazge
  2. Burek (bosanski) za 1 odraslu osobu
  3. Drugačija svinjska jetrica
  4. Bosanska pogača
  5. Piletina u košuljici od sezama
Projekt se provodi uz pomoć:
Ministarstvo kulture Republike Hrvatske Agencija za elektroničke medije Grad Zagreb
Medijski partneri: Balkan Insight - Balkanska tranziciona pravda CINS - Centar za istraživačko novinarstvo Nezavisnog udruženja novinara Srbije