NEOBIČNA MODNA REVIJA: Stanje neodrživo, revija održiva

NEOBIČNA MODNA REVIJA: Stanje neodrživo, revija održiva

Prva održiva modna revija u Hrvatskoj, pod motom „Razodjenimo brzu modu” predstavila je djela mladih dizajnera, potaknula debate o održivoj proizvodnji i okupila ljubitelje kvalitetne odjeće koji su se prošlog tjedna, u organizaciji Zelene akcije našli u zagrebačkom Pogonu Jedinstvo. Osim modnih revija na kojima su se predstavili učenici Škole za modu i dizajn iz Zagreba, Humana Nova iz Čakovca i kreativni kolektiv ArtiZanat, posjetitelji su posvjedočili jedinstvenom događaju koji je, prema riječima organizatorica otvorio mnoge prostore. „Manifestacija je stvorila prostor za upoznavanje, povezivanje, učenje i inspiraciju različitih zajednica, kreatora, stilistica i aktivistkinja koje povezuje ljubav prema stilu i kreacijama te strast prema očuvanju planeta i izgradnji pravednijeg društva”, kaže Dora Sivka, potpredsjednica Zelene akcije koja je upriličila ovu nesvakidašnju reviju.
SVIJETLA BUDUĆNOST: Ovim ritmom energetska obnova potrajat će još točno 125 godina

SVIJETLA BUDUĆNOST: Ovim ritmom energetska obnova potrajat će još točno 125 godina

Ne tako davno, arhitekti i urbanisti razmišljali su o detaljima poput vrsta stabala koja sade ispred zgrada koje projektiraju. Tako je još osamdesetih godina prošlog stoljeća, uvriježen običaj bio saditi bjelogorično drveće ispred osunčanih fasada. Na taj su način zimi stabla propuštala sunčevu svjetlost u unutrašnjost stanova. Ljeti su pak guste krošnje stanare čuvale od jakog sunca osiguravajući hladovinu te umanjujući potrebu za mehaničkim hlađenjem i grijanjem prostora. Današnji investitori se uglavnom ne pridržavaju ovih pravila te na građevinskim parcelama jedva da ostavljaju mjesta za zelene površine. Boris Iharoš iz Hrvatske komore arhitekata kao primjere zelene infrastrukture u urbanim područjima naveo je ozelenjivanje velikih parkirališta, upotrebu zelenih krovova i fasada kao i vrtova na zgradama.
POPRAVIMO ZAJEDNO: Oduprite se konzumerističkoj groznici

POPRAVIMO ZAJEDNO: Oduprite se konzumerističkoj groznici

Zelena akcija poziva vas ovog petka u svoje prostorije u Varšavskoj 1 u Zagrebu gdje između 17 i 20 sati, po zadnji put ove godine možete popraviti svoj omiljeni mali kućanski aparat, naravno ukoliko kvar nije uistinu fatalan. Sve što radi na struju, ima mehaničke ili drvene dijelove, a može se ponijeti u rukama – dobrodošlo je. Oduprite se konzumerističkoj groznici, izbjegnite gužve po šoping centrima, pomozite svom novčaniku i dokažite, i sebi i drugima, da ste bili u pravu što niste bacili onaj stari mikser ili radio prijemnik vašeg djeda! Ponesite ih u Varšavsku gdje se možete podružiti s volonterima i volonterkama i posvjedočiti čudesnom oživljavanju već otpisane elektronike. Štoviše, možda nešto i naučite te sljedeći puta neke stvari i sami popravite. Dakle, nudi vam se besplatno i korisno znanje.
ZAVRŠENI „DANI SRĐANA ALEKSIĆA“: „Nismo heroji, samo radimo svoj posao“

ZAVRŠENI „DANI SRĐANA ALEKSIĆA“: „Nismo heroji, samo radimo svoj posao“

Tradicionalno, na Međunarodni dan ljudskih prava, točnije u nedjelju 10. prosinca, svečano je dodijeljena Regionalna novinarska nagrada Srđan Aleksić u Banjaluci. Nagrade su dodijeljene u tri, već poznate, kategorije „Za hrabrost i izuzetnost“, „Za doprinos zajednici“ i „Za medije“, a dobitnici su Bojana Jovanović, novinarka i urednica beogradskog portala Krik, Haris Rovčanin, novinar portala Detektor iz Sarajeva te zagrebački portal Novosti. Dodjelu nagrade koju, uz našu Udrugu za promicanje medijske kulture, umjetnosti i tolerancije „Lupiga – svijet kroz obične oči“, organiziraju Helsinški parlament građana Banja Luka, Udruženje mreža za izgradnju mira, Nezavisno društvo novinara Vojvodine iz Novog Sada te Institut za medije Crne Gore, pratili su i „Dani Srđana Aleksića“ s nizom važnih sadržaja. Manifestacija je otvorena u subotu 9. prosinca Revijom dokumentarnih filmova u Studentskom pozorištu.
„PONOĆNI GLAGOLI“ MARKA POGAČARA: „Ideja je bila istraživati“

„PONOĆNI GLAGOLI“ MARKA POGAČARA: „Ideja je bila istraživati“

Kada je Marko Pogačar 2006. godine dobio prvu nagradu „Na vrh jezika“ koju je Kruno Lokatar utemeljio kao tadašnji glavni urednik nakladničke kuće AGM, Lokotar mu je autorski dio naklade osobno odnio u studentski dom Cvjetno gdje je Pogačar tada živio. „Danas, kada malo više znam, a još uvijek osjećam, znam da je bio autentična pojava, ili ako tako ne mislite, nađite mu prethodnike. Ja ih ne znam, nameće mi se daleko i više kulturološki apdejtano bratstvo sa Šalamunom s kojim je opet, zbog radikalno izmijenjenog konteksta nemoguće povući čistu paralelu. Uzmimo u obzir da je najprevođeniji hrvatski pjesnik, osim vjerojatno Vesne Krmpotić, ali to su neki drugi razlozi. Znam da je nakon 35-og jezika prestao brojati prijevode. Pokušajte nabrojati 35 jezika“, prisjetio se Lokotar uoči zagrebačke promocije Pogačarove zbirke poezije "Ponoćni glagoli".
„VJEŠTICE“ U KINOTECI: Kultni nijemi film uz glazbenu pratnju braće Sinkauz

„VJEŠTICE“ U KINOTECI: Kultni nijemi film uz glazbenu pratnju braće Sinkauz

Zanimljiva projekcija istinskog filmskog klasika, sve uz glazbenu pratnju uživo braće Alena i Nenada Sinkauza, skladatelja i glazbenika, odvit će se ove subote u zagrebačkoj Kinoteci. Kad smo prethodno napisali „istinski filmski klasik“ mislili smo točno tako, bez pretjerivanja i ikakvog uljepšavanja. Radi se o filmu „Vještice“, poznatom i pod originalnim imenom „Häxan“, koji je 1922. godine režirao danski glumac i režiser Benjamin Christensen (1879. –1959.), kojeg filmska povijest pamti kao jednog od najznačajnijih i najutjecajnijih sineasta iz ere nijemog filma. Ova projekcija se održava u novom tematskom programu koji su u Kordunskoj nazvali „Zimske priče: Začarani ekran“, a čast da program otvori dobile su upravo „Vještice“ koje danas poznavatelji filmske umjetnosti nazivaju pretečem horora.
EMOTIVNA IZVEDBA PRIJATELJU: Nick Cave na pokopu Shanea MacGowana izveo „Rainy Night in Soho“

EMOTIVNA IZVEDBA PRIJATELJU: Nick Cave na pokopu Shanea MacGowana izveo „Rainy Night in Soho“

Tisuće ljudi okupilo se u Nenaghu, u irskom okrugu Tipperary kako bi na posljednje počivalište ispratilo Shanea MacGowana, legendarnog frontmena grupe The Pogues, koji je odrastao u ovom okrugu smještenom u središtu Irske. U mali gradić od svega 8.000 stanovnika stigao je i Nick Cave te u lokalnoj crkvi s puno emocija izveo slavnu pjesmu Poguesa „Rainy Night in Soho“ iz 1986. godine koju su svojevremeno njih dvojica zajedno izvodili. Cave je već ranije, nakon što je 30. studenog svijet obišla tužna vijest da je MacGowan preminuo, pjevača i tekstopisca Poguesa nazvao "pravim prijateljem i najvećim tekstopiscem svoje generacije", opisujući ga kao "nevjerojatno ljubaznu i velikodušnu osobu" i "izuzetno zabavnog tipa”. Njih su dvojica nebrojeno puta nastupali zajedno, a ostat će zapamćeni njihovi dueti u „What A Wonderful World“ i „Summer in Siam“.
ŽENSKA PRAVA U BLISKOJ BUDUĆNOSTI: Kako odgovoriti ultrakonzervativnim pokretima?

ŽENSKA PRAVA U BLISKOJ BUDUĆNOSTI: Kako odgovoriti ultrakonzervativnim pokretima?

Jedan od rijetkih filmskih festivala u Hrvatskoj koji se bavi ljudskim pravima samo što nije spustio zavjese na svoje ovogodišnje izdanje. Pozorne čitateljice i čitatelji Lupige odmah će znati da se radi o Human Rights Film Festivalu koji je otvoren u ponedjeljak, 4. prosinca, a zatvara se sutra. Raznolik filmski program i ove su godine organizatori, Multimedijalni institut društveno-kulturnog centra MaMa i Udruženje za razvoj kulture (URK) kluba Močvara, obogatili dodatnim sadržajima, takozvanim „govorničkim programom“. Jedan od takvih na rasporedu je sutra, zadnjeg dana festivala, od 17 do 19 sati, kada će se u zagrebačkom Dokukinu Kulturno informativnog centra (KIC) povesti razgovor o ženskim pravima u vrlo bliskoj budućnosti.
ZABORAVLJENA GLAZBA TOMISLAVA SIMOVIĆA: Profesor Baltazar u Kinoteci

ZABORAVLJENA GLAZBA TOMISLAVA SIMOVIĆA: Profesor Baltazar u Kinoteci

Ovog ljeta na Pula Film Festivalu, u sklopu proslave 70 godina svjetski poznatog Zagreb filma, izdavačka kuća Fox & His Friends Records predstavila je svoja nova dva izdanja filmske glazbe Tomislava Simovića, a sada je na red došla i zagrebačka promocija koju će u ponedjeljak u 18 sati ugostiti Kinoteka. Radi se o zaboravljenom ili zametnutom glazbenom blagu iz legendarnog crtića „Profesor Baltazar“ i drugih djela Zagrebačke škole animiranog filma. Kako je planirano, uvodne riječi održat će Leri Ahel i Željko Luketić, dvojac koji stoji iza Fox & His Friends Recordsa, a potom će uslijediti i selekcija filmova iz produkcije Zagreb filma za koje je Tomislav Simović komponirao glazbu. Evo i nekih naslova koji će se naći na promociji - „Plemeniti soj“ i „Opera Cordis“ Dušana Vukotića, „San“ Rudolfa Borošaka, „Utopia“ Borisa Kolara, „Homo Augens“ Ante Zaninovića, „Kugina kuća“ Zlatka Pavlinića te „Medvjeđa romansa“ Tonyja Claara, jedinog Fulbrightovog stipendista Zagrebačke škole animacije.
EKO-ANKSIOZNOST: Djeca su s pravom gnjevna, i roditelji i mediji čine ih živčanima

EKO-ANKSIOZNOST: Djeca su s pravom gnjevna, i roditelji i mediji čine ih živčanima

Anksioznost je zdrava reakcija na klimatske promjene te može biti važan čimbenik i pokretač konkretnih akcija u borbi protiv njih. S druge strane, one mogu imati dugoročne posljedice na mentalno zdravlje i odraslih i djece. Moderna psihologija prepoznala je kod djece i mladih simptome izazvane klimatskim promjenama koji se javljaju u širokom dijapazonu od tuge, paničnih napada i depresije, do povećanog rizika od samoubojstva. Eko-anksioznost trenutno se ne smatra medicinskim stanjem, ali je, barem u Sjedinjenim Američkim Državama, a možda s vremenom dođe i do Hrvatske, ipak definirana kao „kronični strah od ekološke propasti”. Suočeni s ovim stanjem kod djece, roditelji nerijetko na njih reagiraju sasvim nezrelo. Često se strahovi djece ne tumače s ozbiljnošću koju oni zahtijevaju već ih se ismijava ili općenito predstavlja kao uglavnom ili potpuno nevažne.

Anketa

Varga je otkazao tulum jer je shvatio da:

Kolumne

  1. IZ PRVE RUKE: Šta sve naučite o BiH kada počnete da slušate ploče?

    28.03.2024.

    Srđan Puhalo

    IZ PRVE RUKE: Šta sve naučite o BiH kada počnete da slušate ploče?

  2. VIRTUALNA STVARNOST: Doba loših imitacija, kopija i surogata

    18.03.2024.

    Predrag Finci

    VIRTUALNA STVARNOST: Doba loših imitacija, kopija i surogata

  3. POSLANICA LANE BOBIĆ: Za Osmi mart, kupi mi, mama, jedan mali rat

    05.03.2024.

    Lana Bobić

    POSLANICA LANE BOBIĆ: Za Osmi mart, kupi mi, mama, jedan mali rat

Lupiga predstavlja: Priče iz zagrebnog života

E-ciklopedija

  1. Povijesni put Hitlerove 'klonje'
  2. Yugo - urbana legenda
  3. Freedom Theatre (Teatar slobode)
  4. Japanske čestitke i razglednice
  5. Russellov čajnik

Recepti

  1. Domaći sok od bazge
  2. Burek (bosanski) za 1 odraslu osobu
  3. Drugačija svinjska jetrica
  4. Bosanska pogača
  5. Piletina u košuljici od sezama
Projekt se provodi uz pomoć:
Ministarstvo kulture Republike Hrvatske Agencija za elektroničke medije Grad Zagreb
Medijski partneri: Balkan Insight - Balkanska tranziciona pravda CINS - Centar za istraživačko novinarstvo Nezavisnog udruženja novinara Srbije