Iza pojma „Chat Control“, koji je europsku javnost digao na noge, nalazi se, punim imenom – Prijedlog uredbe Europskog parlamenta i Vijeća o utvrđivanju pravila za sprječavanje i suzbijanje seksualnog zlostavljanja djece COM (2022) 209. U slučaju usvajanja prijedloga u njegovom integralnom obliku, tijelima kaznenog progona bio bi dopušten nadzor privatne komunikacije svih građana Europske unije, čak i u aplikacijama koje imaju “end-to-end” enkripciju poruka. 

U Europskom parlamentu se pak 17. lipnja glasalo o drugom dokumentu pod nazivom Prijedlog izmjena Direktive o suzbijanju seksualnog zlostavljanja i seksualnog iskorištavanja djece i dječje pornografije iz 2011. godine. To je bitno razlikovati, Chat Control se nalazi u Uredbi, dok nema nikakve veze s Direktivom, a o Uredbi Europski parlament tek treba glasati.

Većina članica Europske unije preko svojih vlada podržava Chat Control, a među njima je i Hrvatska. Zbog toga su iz SDP-a prozvali premijera Andreja Plenkovića, pozvavši ga da povuče tu podršku, na što je on odgovorio manipulacijama, optužujući da je SDP podržao Chat Control. „Ta šireća histerizacija o nekakvom Big Brotheru, o želji vlade da kontrolira privatne poruke, ja ne znam dokle ide taj apsurd“, poručio je Plenković. No, SDP je podržao Direktivu, a ne Uredbu, dakle nije podržao Chat Control, kao što to nije učinio ni Možemo!, o čemu se priopćenjem oglasio njihov europarlametarac Gordan Bosanac.

Kritičari Chat Controla ističu i da on izravno krši članak 7. Povelje Europske unije o temeljnim pravima što je potvrdio i Sud Europske unije u presudi "Schrems I" (paragraf 94), a istu poziciju potvrdila je i Pravna služba Vijeća EU, dok stručnjaci upozoravaju da je Chat Control problematičan na više načina. Carmela Troncoso, istraživačica na Federalnoj politehničkoj školi u Lausannei i voditeljica tima znanstvenika koji su razvili protokol privatnosti za aplikacije za praćenje Covida-19, u izjavi za španjolski El Pais istaknula je sljedeće: „Postoje dva pitanja koja treba postaviti o ovom prijedlogu: prvo, hoće li on doista zaštititi djecu, i drugo, može li se to učiniti sigurno. I odgovor na oba je ne“. U istom članku je citiran i Bart Preneel, profesor kriptografije i privatnosti na Katoličkom sveučilištu u Leuvenu i autor tehničkog izvješća za Europski parlament u kojem razotkriva nedostatke sustava. On ističe da je glavni problem koji bi tehnologija korištena za implementaciju Chat Controla predstavljala za građane to što će se pedofilski sadržaj otkrivati pomoću automatskih alata umjetne inteligencije (AI). Tako je moguće i da će biti 100 posto lažno pozitivnih rezultata. „Budući da Europljani dnevno razmjenjuju milijarde poruka, to znači da će deseci milijuna ljudi biti optuženi svaki dan. Čak i ako su nevini, njihove će podatke obrađivati i pohranjivati sigurnosne snage, a ako procure, njihov će ugled biti narušen”, upozorava Preneel.

U svakom slučaju, Chat Control nedvojbeno predstavlja veliki udar na privatnost građana Europske unije, pa smo o svemu tome razgovarali sa SDP-ovom zastupnicom u Europskom parlamentu Biljanom Borzan, čiji je slogan „Moj posao je da EU radi za ljude“.

„Chat Control ne smije zadirati u privatnost svih nas“ - Biljana Borzan (FOTO: Denis Lomme/EP)

Htio bih da ovaj razgovor o kontroverznoj temi u europskoj javnosti poznatoj kao Chat Control započnemo s – Danskom. Naime, Danska trenutno predsjedava Europskom unijom i kao prioritet tog perioda je izabrala progurati Chat Control s objašnjenjem borbe protiv zlostavljanja djece i dječje pornografije. Na čelu Danske je socijaldemokratska premijerka Mette Fredriksen, pa me zanima jeste li možda razgovarali s kolegama iz Danske s kojima ste dio frakcije Socijalista i demokrata (S&D) u Europskom parlamentu o tome zašto Fredriksen toliko inzistira na tome?

- Koliko sam čula od kolega iz Danske, oni zapravo žele da se zakoni koji se tiču zaštite maloljetnika na internetu pokrenu. U tom smislu, važni su im drugi elementi i mehanizmi iz tog zakona, a ne nužno mehanizam Chat Control, koji je prijedlog Europske komisije, a ne njihov.

Prebacimo se sada na domaći politički teren. Premijer Andrej Plenković lažno je optužio SDP da je podržao Chat Control, pa sada iznenadnim protivljenjem skuplja jeftine političke bodove. Što mu imate odgovoriti u vezi toga?

- Koliko sam vidjela iz medija, on je rekao da smo mi u Europskom parlamentu to podržali. Tu ili namjerno manipulira ili je krivo informiran, jer govori o Direktivi o zaštiti maloljetnika od seksualnog nasilja. Ta direktiva nema nikakve veze s Chat Controlom. Chat Control je dio Uredbe o zaštiti maloljetnika od seksualnog nasilja, i o tome Parlament ima jasan stav – protiv. 

Pozvali ste građane da potpišu peticiju SDP-a protiv Chat Controla odnosno, kako se navodi, „protiv špijuniranja građana“. Koliku podršku očekujete i mislite li da bi to moglo promijeniti Plenkovićevu podršku ovoj spornoj Uredbi?

- Mislim da je prije svega važno da naši građani budu informirani o tome koje odluke Vlada donosi u njihovo ime. U ovoj situaciji očito je da Vlada nema podršku građana i iskreno se nadam da će imati sluha.

Najmanje 15 članica Europske unije podržava Chat Control. Zanimljivo je da su tu i Španjolska, koju vodi ljevičarska vlada, Francuska, koja pak ima centrističku vladu, i Italija, koja ima desničarsku vladu. Kako objašnjavate to da se podjela u vezi Chat Control nije dogodila po jasnim ideološkim linijama?

- Političke odluke su često vrlo kompleksne i ovise o poznatim, ali i nepoznatim faktorima. Isto tako, politička situacija u nekim državama je vrlo specifična. Svi želimo bolju zaštitu djece na internetu i svi znamo da mjere koje sada postoje nisu dovoljne. Međutim, mjere koje će se donijeti ne smiju zadirati u privatnost svih nas.

Zlostavljanje djece i dječja pornografija nesumnjivo su vrlo ozbiljne teme i strašne pojave protiv kojih se treba boriti. Što Vi predlažete u vezi toga, a da nije Chat Control? 

- Predlažemo jačanje preventivnih mjera kao dio strategije za smanjenje rizika. Te mjere trebali bi provoditi pružatelji usluga, posebno velike internetske platforme. To uključuje siguran dizajn prilagođen djeci, koji bi bio postavljen kao zadana opcija. Također uključuje funkcije za provjeru dobi korisnika. Predlažemo i upotrebu naprednih alata za roditeljski nadzor. Uz to, važno je omogućiti označavanje sadržaja i mehanizme za obavještavanje.

Znakovito je da je i Europski supervizor za zaštitu podataka (European Data Protection Supervisor) upozorio da je Chat Control problematična ideja. Zašto Europska komisija i toliki broj članica ignoriraju upozorenje institucije koja postoji baš zato da bi upozoravala kada su ugroženi privatni podaci građana EU-a?

- Privatnost je osnovno pravo naših građana. Europski parlament, kao predstavničko tijelo građana, tu je jasan: ne smije postojati opća obveza nadzora. To nije u skladu s europskim zakonodavstvom niti s odlukama Europskog suda pravde.

Predsjednik SDP-a Siniša Hajdaš Dončić je na konferenciji za medije zatražio od premijera Plenkovića da povuče podršku Hrvatske za Chat Control na nivou Europske unije. Izjavio je u tom kontekstu da će SDP biti „branik hrvatskih građana od vučićizacije Hrvatske“. Nije li sama bit problema sa Chat Controlom što dolazi iz institucija Europske unije koje pokazuju ambiciju kršenja temeljnih prava EU građana pa bi preciznije bilo govoriti o „ursulizaciji Hrvatske“ ili „briselizaciji Hrvatske“? Za Chat Control sigurno nije kriv Vučić.

- To je njegov poziv da EU ostane najnapredniji dio svijeta kada su u pitanju ljudska prava i slobode, a ne dio svijeta koji kopira modele zemalja s niskom razinom demokracije i slobode

Cijela ova drama nas podsjeća i da nije riješeno pitanje demokratskog deficita Europske unije, što je bila velika tema u europskoj javnosti prije ratnih i ekonomskih kriza proteklih godina. Zašto o temi poput Chat Control ne bismo, recimo, glasali na referendumu u kojem bi mogli sudjelovati svi punoljetni građani i građanke Europske unije? Čini se da se Europska komisija i Europsko vijeće plaše vlastitog naroda …

- Ja sam svim srcem za smanjenje demokratskog deficita u EU. Smatram da je dio mog posla da ljudi znaju koje se odluke donose u njihovo ime i da se njihov glas čuje kad se donose odluke koje utječu na njihov život. Europska komisija ima ovlast nešto predložiti, ali Parlament i Vijeće to mogu odbiti kao predstavnici građana i vlada EU.

Dakle, digla se velika frka u Europskoj uniji u vezi Chat Control. Što sada slijedi, koja je procedura u EU institucijama? Kada ćemo znati hoće li taj prijedlog proći i stupiti na snagu ili se od njega odustalo?

- Taj je prijedlog blokiran već niz godina. Čak i ako Vijeće odblokira prijedlog tijekom danskog predsjedanja, kao što sam već rekla, Parlament je usvojio poziciju i to ne podržava. Dakle, čak i da Vijeće ima pozitivnu poziciju prema Chat Controlu, zbog negativnog stava Europskog parlamenta pregovori bi se teško završili.

Lupiga.Com

Naslovna fotografija: Mathieu Cugnot/EP

Sviđa vam se ono što radimo? Želite više ovakvih tekstova? Možete nas financijski poduprijeti uplatom preko ovog QR koda. Svaka pomoć onih koji nas čitaju, čitateljice i čitatelja poput tebe, uvijek je i više nego dobrodošao vjetar u leđa.