Nakon što se prvi zagrebački aromatični vrt na Knežiji pokazao vrlo uspješnim, uz potok Črnomerec u Zaprešićkoj ulici sprema se i drugi takav. S predsjednikom Vijeća gradske četvrti Črnomerec Jerom Meićem popričali smo o ovom projektu, ali i o široj slici moguće revitalizacije i budućnosti potoka te zelenih politika i projekata Možemo. Aromatični vrt, zamišljen kao prostor gdje će građani moći sami saditi, brati i dijeliti začinsko bilje, nastavlja se na novi park u Zaprešićkoj ulici, koji je u kratkom vremenu postao jedno od omiljenih mjesta stanara Črnomerca, opremljen hemocima, stolovima za stolni tenis, zelenilom, klupama i stolovima te stoga idealan za druženje i uživanje u proljetnom suncu. Kakve nas novosti očekuju po pitanju ozelenjavanja grada, koja je budućnost zaboravljenih zagrebačkih potoka te hoćemo li ikada doživjeti spajanje Jaruna i Črnomerca tramvajskom prugom pročitajte u razgovoru s Jerom Marićem, predsjednikom Vijeća gradske četvrti Črnomerec.

"Energetske zajednice su organizacije koje omogućuju građanima, poduzetnicima i javnom sektoru ulaganje i vlasništvo nad projektima obnovljivih izvora energije i preuzimanje aktivne uloge u proizvodnji energije. Ono što je bitno i razlikuje energetske zajednice od ostalih "igrača" na tržištu energije je njihova primarna svrha, a to je ostvarivanje društvene, ekološke i gospodarske koristi svojim članovima i lokalnim zajednicama u kojima djeluju, umjesto ostvarivanja profita", kaže u razgovoru za Lupigu Mislav Kirac iz Zelene energetske udruge (ZEZ) koja uskoro otvara prvu javnu solarnu elektranu. Kirac kaže kako energetske zajednice mogu biti iznimno važan alat u borbi protiv energetskog siromaštva, te upravo to vidi kao jedan od ključnih društvenih ciljeva koje ove zajednice mogu ostvariti.

„Shvatio sam da ovu generaciju, sve i da hoću, ne mogu ispratiti. Mnogo su brzi i definitivno ne vide stvari isto kao i mi. Mislim da gledaju mnogo više u budućnost, nego što možemo i da pojmimo“, kaže u razgovoru za Lupigu novosadski režiser Aleksandar Reljić. Njegov film „Najglasnija tišina“, večeras će, skupa s novim dokumentarcem „Crveni tobogan“ Nebojše Slijepčevića, otvoriti 21. izdanje ZagrebDoxa. U 28 minuta filma, Reljić je sav mogući prostor ustupio isključivo studentima. „Od starta sam hteo da pokušam da snimim film u jednoj noći, toj novogodišnjoj, jer mi se učinilo da bi taj zabeleženi trenutak nosio u sebi svu univerzalnost i unikatnost studentskog bunta“, objašnjava Reljić u čijem filmu nema naracije. U „Najglasnijoj tišini“ su samo studenti i njihova iskrena želja za boljim, pravednijim društvom i nepokolebljivi žar s kojim organiziraju proteste.

"Lakše je kročiti utabanim stazama konvencionalne izgradnje - kratkoročno, a je li lakše dugoročno i je li ispravno – to je drugo pitanje. Odgovaram li vas od ekološke gradnje? Apsolutno ne. Iz moje perspektive to je ulog za budućnost, bez obzira na cijenu. Naravno, postoji cijena koju možemo ili ne možemo financijski pokriti, a ona je i jedan od elemenata održivosti, odnosno postoje granice. Uz napomenu da ekološka gradnja može biti povoljnija od konvencionalne, ako je tako planirana od samog početka ili u usporedbi s rješenjima iste učinkovitosti", kaže u razgovoru za Lupigu arhitektica Zrinka Babić koja se zadnjih desetak godina bavi tematikom održive stanogradnje. S njom razgovaramo o trendovima, ali i o nekim praktičnim rješenjima. Na primjer, kako preurediti stariju kuću prema pravilima ekološke stanogradnje ili kako izgraditi novu održivu kuću.