BORIS DEŽULOVIĆ: „Ovo ne podsjeća na dvadesete prošlog stoljeća, ovo jesu dvadesete. Provjerite na kalendaru!“

BORIS DEŽULOVIĆ: „Ovo ne podsjeća na dvadesete prošlog stoljeća, ovo jesu dvadesete. Provjerite na kalendaru!“

"A dvadesete su samo priprema za ono što će doći: kad dođu tridesete, bit će kasno. Vrijeme, političke prilike, odnosi i procesi, baš kao i ljudi i njihove rečenice, zastrašujuće su isti. Sva opća mjesta današnjice – posrnula Europa, izolacionistička Amerika, migranti, Židovi, Palestina, Krim, Ukrajina i nova velika Rusija, ponižena Njemačka, tehnološki napredak i sjebana radnička klasa koja oduševljeno prihvaća fašizam, ratni veterani i nabrijana omladina što postrojeni u Freikorpse nasrću na „degeneriranu umjetnost“ – sve je tu, u weimarskoj Njemačkoj kao i u današnjoj weimarskoj Americi, weimarskoj Europi ili maloj, vlažnoj weimarskoj Hrvatskoj", govori novinar i pisac Boris Dežulović u velikom intervjuu za Lupigu. Povod razgovoru je taj što je kod riječkog Ex Librisa upravo objavljen Dežulovićev novi roman, “Tko je taj čovjek – izvještaj o jednoj mogućnosti”.
INTERVJU – BILJANA BORZAN: „Plenković ili namjerno manipulira ili je krivo informiran“

INTERVJU – BILJANA BORZAN: „Plenković ili namjerno manipulira ili je krivo informiran“

Iza pojma „Chat Control“, koji je europsku javnost digao na noge, nalazi se, punim imenom – Prijedlog uredbe Europskog parlamenta i Vijeća o utvrđivanju pravila za sprječavanje i suzbijanje seksualnog zlostavljanja djece COM (2022) 209. U slučaju usvajanja prijedloga u njegovom integralnom obliku, tijelima kaznenog progona bio bi dopušten nadzor privatne komunikacije svih građana Europske unije, čak i u aplikacijama koje imaju “end-to-end” enkripciju poruka. Većina članica Europske unije preko svojih vlada podržava Chat Control, a među njima je i Hrvatska. Zbog toga su iz SDP-a prozvali premijera Andreja Plenkovića, pozvavši ga da povuče tu podršku, na što je on odgovorio manipulacijama, optužujući da je SDP podržao Chat Control. O svemu tome razgovarali sa SDP-ovom zastupnicom u Europskom parlamentu Biljanom Borzan, čiji je slogan „Moj posao je da EU radi za ljude“.
INTERVJU – TANJA TOPIĆ: „Ni u najljepšem snu nisam mogla sanjati da ću Dodika pobijediti na sudu“

INTERVJU – TANJA TOPIĆ: „Ni u najljepšem snu nisam mogla sanjati da ću Dodika pobijediti na sudu“

"Ni u najljepšem snu nisam mogla sanjati da će presuda biti u moju korist. Bila sam gotovo prihvatila tu poraznu činjenicu da nemam šanse protiv moćnika koji „drži sve u svojim rukama“. Gotovo da sam na nju i zaboravila s obzirom koliko je ta saga trajala. Za mene je ovo poruka koju čitam tako da Dodik nije nedodirljiv i da ne može uvijek on biti zakon. Ne znači da sam se preko noći probudila na prostoru u kojem imamo vladavinu prava, ali vraća povjerenje da u pravosudnim institucijama postoje ljudi od profesionalnog integriteta", objašnjava u razgovoru za Lupigu Tanja Topić novinarka, politička analitičarka i aktivistkinja za ljudska prava iz Banjaluke koja je zbog klevete tužila predsjednika Republike Srpske Milorada Dodika i dobila spor. Dodat će i da je problem što smo danas navikli da je korupcija stil življenja, a da su čestiti i pravični ljudi percipirani kao gubitnici u društvu.
PARALELNI INTERVJU: Dobitnici nagrada Prozak i Na vrh jezika - Katarina Bošnjak i Alen Živković

PARALELNI INTERVJU: Dobitnici nagrada Prozak i Na vrh jezika - Katarina Bošnjak i Alen Živković

Alen Živković i Katarina Bošnjak dobitnici su nagrada Prozak i Na vrh jezika za 2024. godinu, za svoje rukopise. Alen za zbirku priča „Stol za jednoga“, a Katarina za zbirku poezije „Kad porastem ubit ću Kaću“. Alen je Šibenčanin, diplomirao je matematiku i računarstvo na Prirodoslovno-matematičkom fakultetu, živi u Zagrebu. Katarina je rođena u okolici Vukovara, studira Kulturologiju, piše za Novi list i Novosti. Nagrade su im uručene i rukopisi prezentirani na ovogodišnjem, jedanaestom po redu festivalu Prvi prozak na vrh jezika, koji se održao u parku ispred zagrebačke Bookse potkraj lipnja. Post-festivalum smo s njima napravili paralelni intervju. "Rekla bih da mi poezija omogućava da izrazim sve ono što u novinarstvu ili ne mogu izraziti, ili još nisam pronašla smislen način za to napraviti, a to je primarno emocija. Volim i taj drugačiji storytelling koji mi poezija pruža", kaže Katarina Bošnjak.
INTERVJU - SARA HUSKIĆ: „Mislim da mogu otvoreno kritizirati naš mentalitet, jer sam ga temeljito proživjela“

INTERVJU - SARA HUSKIĆ: „Mislim da mogu otvoreno kritizirati naš mentalitet, jer sam ga temeljito proživjela“

"Generalno mislim da mogu otvoreno kritizirati naš mentalitet, jer sam ga temeljito proživjela. Kao što jedino član obitelji smije kritizirati drugog člana, a ako netko izvana nešto kaže, teško mu se. Da nisam iz Cazina bi me malo bilo strah. Ovako se samo nadam da će barem netko pročitati knjigu, naročito srednjoškolke (i srednjoškolci), mladi i isfrustrirani kao što sam ja bila i znati da ih netko razumije i da se bumerski postulati mogu korigirati za bolje sutra. A ne ko u Macondu, oni nisu čitali moju zbirku", kaže u razgovoru za Lupigu Sara Huskić. Ona će u petak na festivalu Prvi prozak na vrh jezika u parku ispred zagrebačke Bookse predstaviti svoju prvu zbirku priča „Student se vraća kući“ za koju je lani dobila nagradu Prozak za najbolju zbirku autora/ica do 35 godina starosti. Osim što piše, danas se Sara kao znanstvena suradnica bavi tumorima mozga i magnetnom rezonancom na Medicinskom fakultetu u Beču.
RAZGOVOR S HRVOJEM RYZNAROM: „Kolaterale“ kao otpor zaboravu

RAZGOVOR S HRVOJEM RYZNAROM: „Kolaterale“ kao otpor zaboravu

"Koliko mi je stalo do toga da u miru živimo bez junaka, toliko mi je važno i da se prisjećamo koliko je mnoge od njih stajala njihova borba. Mislim da i dalje živim u tragikomičnoj iluziji da su pisanje i čitanje vježbanje života i da ćemo, kad dođe trenutak za hrabrost izvan knjiga, zbog toga biti spremniji. Već je i podsmijeh na račun moći mala pobuna, a nije loše ruglu izvrgnuti ni vlastiti moralizam. Važnim mi se čini da dokumentiramo – ne samo prošlost, nego i sadašnjost; ne samo povijesne tokove, nego i smrtno smiješne tragove koje ostavljaju na pojedinačnim životima", kaže u razgovoru za Lupigu Hrvoje Ryznar. Prva zbirka pjesama ovog diplomiranog filozofa i angliste, "Kolaterale", bit će predstavljena na festivalu Prvi prozak na vrh jezika prvi dan, u srijedu, 25. lipnja, u parku ispred zagrebačke Bookse oko 20:45 sati. Tamo će Ryznaru na promociji društvo praviti Kruno Lokotar i Martina Vidaić.
KVALITETA ZRAKA U ZAGREBU: Kako mjerne stanice funkcioniraju i što zapravo mjere

KVALITETA ZRAKA U ZAGREBU: Kako mjerne stanice funkcioniraju i što zapravo mjere

Kvaliteta zraka u Zagrebu sve je češća tema u javnim raspravama, a Zagreb se nerijetko pojavljuje i na listama najzagađenijih gradova u Europi. Javnosti je manje poznato da su u glavnom gradu postavljene brojne mjerne stanice za praćenje kvalitete zraka. Onečišćenje se u Zagrebu se od 2017. godine prati automatskim mjernim senzorima integriranim u Eko kartu Zagreba. Za praćenje kvalitete zraka u Zagrebu je pak zadužen Nastavni zavod za javno zdravstvo „Dr. Andrija Štampar”. U potrazi za stručnom perspektivom kontaktirali smo mag. ing. el. Marka Marića s Odjela za higijenu okoliša Službe za zdravstvenu ekologiju NZJZ „Dr. Andrija Štampar“ koji nam je objasnio kako mjerne stanice funkcioniraju , što mjere i kako tumačiti dobivene podatke.
VRT SOLIDARNOSTI: „Ako ga netko i devastira, mi ćemo obnavljati sve dok god ljudi ne prihvate da je to zajedničko“

VRT SOLIDARNOSTI: „Ako ga netko i devastira, mi ćemo obnavljati sve dok god ljudi ne prihvate da je to zajedničko“

"Kad netko uloži malo sebe u neki prostor koji je javan, drugačije ga emotivno percipira i osjeća. Pazit će na to kao da je njegov vlastiti vrt, iako je možda samo došao i posadio pokoji bosiljak, ili otkinuo grančicu ružmarina da napravi sebi sadnicu. Na Knežiji se pokazalo da nije bilo devastacije. Znači, nije se dogodilo da je netko došao i sve počupao. Mi ne isključujemo da će se to možda desiti, ali ako se i desi, mi ćemo obnoviti i obnavljat ćemo dokle god ljudi ne prihvate da je to zajedničko. Drugog načina nema", kaže u razgovoru za Lupigu predsjednik Vijeća gradske četvrti Črnomerec, Jere Meić. Naime, u tom se kvartu, nedaleko vreve tramvajskog okretišta, priprema mala zelena oaza. Nakon što se prvi zagrebački aromatični vrt na Knežiji pokazao vrlo uspješnim, uskoro će se na ovoj lokaciji organizirati drugi takav vrt, a u kvartu se pripremaju i neki drugi projekti.
SUNCE ZA SVE: Kako zadruge mijenjaju energetski sustav

SUNCE ZA SVE: Kako zadruge mijenjaju energetski sustav

"Energetske zajednice su organizacije koje omogućuju građanima, poduzetnicima i javnom sektoru ulaganje i vlasništvo nad projektima obnovljivih izvora energije i preuzimanje aktivne uloge u proizvodnji energije. Ono što je bitno i razlikuje energetske zajednice od ostalih "igrača" na tržištu energije je njihova primarna svrha, a to je ostvarivanje društvene, ekološke i gospodarske koristi svojim članovima i lokalnim zajednicama u kojima djeluju, umjesto ostvarivanja profita", kaže u razgovoru za Lupigu Mislav Kirac iz Zelene energetske udruge (ZEZ) koja uskoro otvara prvu javnu solarnu elektranu. Kirac kaže kako energetske zajednice mogu biti iznimno važan alat u borbi protiv energetskog siromaštva, te upravo to vidi kao jedan od ključnih društvenih ciljeva koje ove zajednice mogu ostvariti.
INTERVJU – ALEKSANDAR RELJIĆ: „Ova generacija je pametnija i brža od nas – i zna šta radi“

INTERVJU – ALEKSANDAR RELJIĆ: „Ova generacija je pametnija i brža od nas – i zna šta radi“

„Shvatio sam da ovu generaciju, sve i da hoću, ne mogu ispratiti. Mnogo su brzi i definitivno ne vide stvari isto kao i mi. Mislim da gledaju mnogo više u budućnost, nego što možemo i da pojmimo“, kaže u razgovoru za Lupigu novosadski režiser Aleksandar Reljić. Njegov film „Najglasnija tišina“, večeras će, skupa s novim dokumentarcem „Crveni tobogan“ Nebojše Slijepčevića, otvoriti 21. izdanje ZagrebDoxa. U 28 minuta filma, Reljić je sav mogući prostor ustupio isključivo studentima. „Od starta sam hteo da pokušam da snimim film u jednoj noći, toj novogodišnjoj, jer mi se učinilo da bi taj zabeleženi trenutak nosio u sebi svu univerzalnost i unikatnost studentskog bunta“, objašnjava Reljić u čijem filmu nema naracije. U „Najglasnijoj tišini“ su samo studenti i njihova iskrena želja za boljim, pravednijim društvom i nepokolebljivi žar s kojim organiziraju proteste.

Anketa

Varga je otkazao tulum jer je shvatio da:

Kolumne

  1. POSLANICA LANE BOBIĆ: E pa sjašite!

    26.08.2025.

    Lana Bobić

    POSLANICA LANE BOBIĆ: E pa sjašite!

  2. FRAGMENTI IZ DNEVNIKA - LÁSZLÓ VÉGEL: Napadnuta država?

    21.08.2025.

    László Végel

    FRAGMENTI IZ DNEVNIKA - LÁSZLÓ VÉGEL: Napadnuta država?

  3. DRUGO MIŠLJENJE: Tko stoji iza Arsena Dedića?

    09.08.2025.

    Zdenko Duka

    DRUGO MIŠLJENJE: Tko stoji iza Arsena Dedića?

Lupiga predstavlja: Priče iz zagrebnog života

E-ciklopedija

  1. Povijesni put Hitlerove 'klonje'
  2. Yugo - urbana legenda
  3. Freedom Theatre (Teatar slobode)
  4. Japanske čestitke i razglednice
  5. Russellov čajnik

Recepti

  1. Domaći sok od bazge
  2. Burek (bosanski) za 1 odraslu osobu
  3. Drugačija svinjska jetrica
  4. Bosanska pogača
  5. Piletina u košuljici od sezama
Projekt se provodi uz pomoć:
Ministarstvo kulture Republike Hrvatske Agencija za elektroničke medije Grad Zagreb
Medijski partneri: Balkan Insight - Balkanska tranziciona pravda CINS - Centar za istraživačko novinarstvo Nezavisnog udruženja novinara Srbije