PARALELNI INTERVJU: Dobitnici nagrada Prozak i Na vrh jezika - Katarina Bošnjak i Alen Živković

PARALELNI INTERVJU: Dobitnici nagrada Prozak i Na vrh jezika - Katarina Bošnjak i Alen Živković

Alen Živković i Katarina Bošnjak dobitnici su nagrada Prozak i Na vrh jezika za 2024. godinu, za svoje rukopise. Alen za zbirku priča „Stol za jednoga“, a Katarina za zbirku poezije „Kad porastem ubit ću Kaću“. Alen je Šibenčanin, diplomirao je matematiku i računarstvo na Prirodoslovno-matematičkom fakultetu, živi u Zagrebu. Katarina je rođena u okolici Vukovara, studira Kulturologiju, piše za Novi list i Novosti. Nagrade su im uručene i rukopisi prezentirani na ovogodišnjem, jedanaestom po redu festivalu Prvi prozak na vrh jezika, koji se održao u parku ispred zagrebačke Bookse potkraj lipnja. Post-festivalum smo s njima napravili paralelni intervju. "Rekla bih da mi poezija omogućava da izrazim sve ono što u novinarstvu ili ne mogu izraziti, ili još nisam pronašla smislen način za to napraviti, a to je primarno emocija. Volim i taj drugačiji storytelling koji mi poezija pruža", kaže Katarina Bošnjak.
INTERVJU - SARA HUSKIĆ: „Mislim da mogu otvoreno kritizirati naš mentalitet, jer sam ga temeljito proživjela“

INTERVJU - SARA HUSKIĆ: „Mislim da mogu otvoreno kritizirati naš mentalitet, jer sam ga temeljito proživjela“

"Generalno mislim da mogu otvoreno kritizirati naš mentalitet, jer sam ga temeljito proživjela. Kao što jedino član obitelji smije kritizirati drugog člana, a ako netko izvana nešto kaže, teško mu se. Da nisam iz Cazina bi me malo bilo strah. Ovako se samo nadam da će barem netko pročitati knjigu, naročito srednjoškolke (i srednjoškolci), mladi i isfrustrirani kao što sam ja bila i znati da ih netko razumije i da se bumerski postulati mogu korigirati za bolje sutra. A ne ko u Macondu, oni nisu čitali moju zbirku", kaže u razgovoru za Lupigu Sara Huskić. Ona će u petak na festivalu Prvi prozak na vrh jezika u parku ispred zagrebačke Bookse predstaviti svoju prvu zbirku priča „Student se vraća kući“ za koju je lani dobila nagradu Prozak za najbolju zbirku autora/ica do 35 godina starosti. Osim što piše, danas se Sara kao znanstvena suradnica bavi tumorima mozga i magnetnom rezonancom na Medicinskom fakultetu u Beču.
RAZGOVOR S HRVOJEM RYZNAROM: „Kolaterale“ kao otpor zaboravu

RAZGOVOR S HRVOJEM RYZNAROM: „Kolaterale“ kao otpor zaboravu

"Koliko mi je stalo do toga da u miru živimo bez junaka, toliko mi je važno i da se prisjećamo koliko je mnoge od njih stajala njihova borba. Mislim da i dalje živim u tragikomičnoj iluziji da su pisanje i čitanje vježbanje života i da ćemo, kad dođe trenutak za hrabrost izvan knjiga, zbog toga biti spremniji. Već je i podsmijeh na račun moći mala pobuna, a nije loše ruglu izvrgnuti ni vlastiti moralizam. Važnim mi se čini da dokumentiramo – ne samo prošlost, nego i sadašnjost; ne samo povijesne tokove, nego i smrtno smiješne tragove koje ostavljaju na pojedinačnim životima", kaže u razgovoru za Lupigu Hrvoje Ryznar. Prva zbirka pjesama ovog diplomiranog filozofa i angliste, "Kolaterale", bit će predstavljena na festivalu Prvi prozak na vrh jezika prvi dan, u srijedu, 25. lipnja, u parku ispred zagrebačke Bookse oko 20:45 sati. Tamo će Ryznaru na promociji društvo praviti Kruno Lokotar i Martina Vidaić.
KVALITETA ZRAKA U ZAGREBU: Kako mjerne stanice funkcioniraju i što zapravo mjere

KVALITETA ZRAKA U ZAGREBU: Kako mjerne stanice funkcioniraju i što zapravo mjere

Kvaliteta zraka u Zagrebu sve je češća tema u javnim raspravama, a Zagreb se nerijetko pojavljuje i na listama najzagađenijih gradova u Europi. Javnosti je manje poznato da su u glavnom gradu postavljene brojne mjerne stanice za praćenje kvalitete zraka. Onečišćenje se u Zagrebu se od 2017. godine prati automatskim mjernim senzorima integriranim u Eko kartu Zagreba. Za praćenje kvalitete zraka u Zagrebu je pak zadužen Nastavni zavod za javno zdravstvo „Dr. Andrija Štampar”. U potrazi za stručnom perspektivom kontaktirali smo mag. ing. el. Marka Marića s Odjela za higijenu okoliša Službe za zdravstvenu ekologiju NZJZ „Dr. Andrija Štampar“ koji nam je objasnio kako mjerne stanice funkcioniraju , što mjere i kako tumačiti dobivene podatke.
VRT SOLIDARNOSTI: „Ako ga netko i devastira, mi ćemo obnavljati sve dok god ljudi ne prihvate da je to zajedničko“

VRT SOLIDARNOSTI: „Ako ga netko i devastira, mi ćemo obnavljati sve dok god ljudi ne prihvate da je to zajedničko“

"Kad netko uloži malo sebe u neki prostor koji je javan, drugačije ga emotivno percipira i osjeća. Pazit će na to kao da je njegov vlastiti vrt, iako je možda samo došao i posadio pokoji bosiljak, ili otkinuo grančicu ružmarina da napravi sebi sadnicu. Na Knežiji se pokazalo da nije bilo devastacije. Znači, nije se dogodilo da je netko došao i sve počupao. Mi ne isključujemo da će se to možda desiti, ali ako se i desi, mi ćemo obnoviti i obnavljat ćemo dokle god ljudi ne prihvate da je to zajedničko. Drugog načina nema", kaže u razgovoru za Lupigu predsjednik Vijeća gradske četvrti Črnomerec, Jere Meić. Naime, u tom se kvartu, nedaleko vreve tramvajskog okretišta, priprema mala zelena oaza. Nakon što se prvi zagrebački aromatični vrt na Knežiji pokazao vrlo uspješnim, uskoro će se na ovoj lokaciji organizirati drugi takav vrt, a u kvartu se pripremaju i neki drugi projekti.
SUNCE ZA SVE: Kako zadruge mijenjaju energetski sustav

SUNCE ZA SVE: Kako zadruge mijenjaju energetski sustav

"Energetske zajednice su organizacije koje omogućuju građanima, poduzetnicima i javnom sektoru ulaganje i vlasništvo nad projektima obnovljivih izvora energije i preuzimanje aktivne uloge u proizvodnji energije. Ono što je bitno i razlikuje energetske zajednice od ostalih "igrača" na tržištu energije je njihova primarna svrha, a to je ostvarivanje društvene, ekološke i gospodarske koristi svojim članovima i lokalnim zajednicama u kojima djeluju, umjesto ostvarivanja profita", kaže u razgovoru za Lupigu Mislav Kirac iz Zelene energetske udruge (ZEZ) koja uskoro otvara prvu javnu solarnu elektranu. Kirac kaže kako energetske zajednice mogu biti iznimno važan alat u borbi protiv energetskog siromaštva, te upravo to vidi kao jedan od ključnih društvenih ciljeva koje ove zajednice mogu ostvariti.
INTERVJU – ALEKSANDAR RELJIĆ: „Ova generacija je pametnija i brža od nas – i zna šta radi“

INTERVJU – ALEKSANDAR RELJIĆ: „Ova generacija je pametnija i brža od nas – i zna šta radi“

„Shvatio sam da ovu generaciju, sve i da hoću, ne mogu ispratiti. Mnogo su brzi i definitivno ne vide stvari isto kao i mi. Mislim da gledaju mnogo više u budućnost, nego što možemo i da pojmimo“, kaže u razgovoru za Lupigu novosadski režiser Aleksandar Reljić. Njegov film „Najglasnija tišina“, večeras će, skupa s novim dokumentarcem „Crveni tobogan“ Nebojše Slijepčevića, otvoriti 21. izdanje ZagrebDoxa. U 28 minuta filma, Reljić je sav mogući prostor ustupio isključivo studentima. „Od starta sam hteo da pokušam da snimim film u jednoj noći, toj novogodišnjoj, jer mi se učinilo da bi taj zabeleženi trenutak nosio u sebi svu univerzalnost i unikatnost studentskog bunta“, objašnjava Reljić u čijem filmu nema naracije. U „Najglasnijoj tišini“ su samo studenti i njihova iskrena želja za boljim, pravednijim društvom i nepokolebljivi žar s kojim organiziraju proteste.
INTERVJU - ARHITEKTICA ZRINKA BABIĆ: „Prihvaćanje održivih materijala nikad nije bilo hitnije“

INTERVJU - ARHITEKTICA ZRINKA BABIĆ: „Prihvaćanje održivih materijala nikad nije bilo hitnije“

"Lakše je kročiti utabanim stazama konvencionalne izgradnje - kratkoročno, a je li lakše dugoročno i je li ispravno – to je drugo pitanje. Odgovaram li vas od ekološke gradnje? Apsolutno ne. Iz moje perspektive to je ulog za budućnost, bez obzira na cijenu. Naravno, postoji cijena koju možemo ili ne možemo financijski pokriti, a ona je i jedan od elemenata održivosti, odnosno postoje granice. Uz napomenu da ekološka gradnja može biti povoljnija od konvencionalne, ako je tako planirana od samog početka ili u usporedbi s rješenjima iste učinkovitosti", kaže u razgovoru za Lupigu arhitektica Zrinka Babić koja se zadnjih desetak godina bavi tematikom održive stanogradnje. S njom razgovaramo o trendovima, ali i o nekim praktičnim rješenjima. Na primjer, kako preurediti stariju kuću prema pravilima ekološke stanogradnje ili kako izgraditi novu održivu kuću.
INTERVJU - BOŽO KOVAČEVIĆ: „Europa je prokockala svoje prilike i zato se sada Trump može ovako ponašati“

INTERVJU - BOŽO KOVAČEVIĆ: „Europa je prokockala svoje prilike i zato se sada Trump može ovako ponašati“

"Europa treba odlučiti hoće li se uspostaviti kao europska konfederacija ili će se raspustiti na niz malih država. Jasno je da Europa kakva jest nije uvjerljiv subjekt međunarodnih odnosa. Osnovna prepreka na putu daljnje integracije EU-a je Lisabonski sporazum koji EU definirao kao nešto između međuvladine organizacije i konfederacije. U doba ekonomske konjukture, EU funkcionira kao labava konfederacija, a u doba opasnosti, EU umjesto da se homogenizira ona se polako rastače. Unutar Unije postoje države koje jedino u Americi vide jamstvo svoje sigurnosti", kaže u razgovoru za Lupigu vanjskopolitički analitičar i bivši hrvatski veleposlanik u Rusiji, Božo Kovaćević. S njim razgovaramo o prvim tjednima predsjednikovanja Donalda Trumpa u SAD-u te o mogućim pregovorima o završetku rata u Ukrajini. "Dovoljno je da Amerika vidi nešto kao svoj interes, i ona će to ostvariti milom ili silom", smatra Kovačević.
INTERVJU - STANLEY GAZEMBA: „Radije bih da moji susjedi ne znaju da sam pisac“

INTERVJU - STANLEY GAZEMBA: „Radije bih da moji susjedi ne znaju da sam pisac“

"Afrikanac uglavnom živi za trenutak, a to ima veze s klimom. Osim na južnom kraju Afrike, nijedno drugo mjesto ne poznaje zimu ili ljeto - to su vrlo strani pojmovi koji su nas često zbunjivali kad smo ih čitali u udžbenicima geografije u osnovnoj školi. Tradicionalno su Afrikanci imali vrlo opušteni pristup konceptu vremena. Mjerili su svoju godinu prema sezonama, a ne prema zapadnom kalendaru. Bijeli misionari su uveli te stvari. Prije toga Afrikanac je mjerio svoje bogatstvo u stoci koju je posjedovao, ženama, djeci i tako dalje. Pojmovi poput mjerenja bogatstva u dionicama koje posjedujete u nekoj tvrtki ili koliko novca imate na banci pojavili su se tek nedavno. U suštini, koncept modernog bankarstva uveo je kolonizator. Postoje ljudi u unutrašnjim selima koji još uvijek mjere svoje bogatstvo u stoci i prakticiraju robnu razmjenu", kaže u razgovoru za Lupigu nagrađivani kenijski pisac Stanley Gazemba.

Anketa

Varga je otkazao tulum jer je shvatio da:

Kolumne

  1. TEATAR APSURDA: Kako to da „Za dom spremni“ može, a „Samo nam je ljubav potrebna“ ne može?

    18.07.2025.

    Boris Pavelić

    TEATAR APSURDA: Kako to da „Za dom spremni“ može, a „Samo nam je ljubav potrebna“ ne može?

  2. ZVANIČNE SMJERNICE: Kako pisati o genocidu u Srebrenici ako ne želite da vas proglase negatorom istog

    16.07.2025.

    Srđan Puhalo

    ZVANIČNE SMJERNICE: Kako pisati o genocidu u Srebrenici ako ne želite da vas proglase negatorom istog

  3. POSLANICA LANE BOBIĆ: Otmica Gospe

    08.07.2025.

    Lana Bobić

    POSLANICA LANE BOBIĆ: Otmica Gospe

Lupiga predstavlja: Priče iz zagrebnog života

E-ciklopedija

  1. Povijesni put Hitlerove 'klonje'
  2. Yugo - urbana legenda
  3. Freedom Theatre (Teatar slobode)
  4. Japanske čestitke i razglednice
  5. Russellov čajnik

Recepti

  1. Domaći sok od bazge
  2. Burek (bosanski) za 1 odraslu osobu
  3. Drugačija svinjska jetrica
  4. Bosanska pogača
  5. Piletina u košuljici od sezama
Projekt se provodi uz pomoć:
Ministarstvo kulture Republike Hrvatske Agencija za elektroničke medije Grad Zagreb
Medijski partneri: Balkan Insight - Balkanska tranziciona pravda CINS - Centar za istraživačko novinarstvo Nezavisnog udruženja novinara Srbije