"Afrikanac uglavnom živi za trenutak, a to ima veze s klimom. Osim na južnom kraju Afrike, nijedno drugo mjesto ne poznaje zimu ili ljeto - to su vrlo strani pojmovi koji su nas često zbunjivali kad smo ih čitali u udžbenicima geografije u osnovnoj školi. Tradicionalno su Afrikanci imali vrlo opušteni pristup konceptu vremena. Mjerili su svoju godinu prema sezonama, a ne prema zapadnom kalendaru. Bijeli misionari su uveli te stvari. Prije toga Afrikanac je mjerio svoje bogatstvo u stoci koju je posjedovao, ženama, djeci i tako dalje. Pojmovi poput mjerenja bogatstva u dionicama koje posjedujete u nekoj tvrtki ili koliko novca imate na banci pojavili su se tek nedavno. U suštini, koncept modernog bankarstva uveo je kolonizator. Postoje ljudi u unutrašnjim selima koji još uvijek mjere svoje bogatstvo u stoci i prakticiraju robnu razmjenu", kaže u razgovoru za Lupigu nagrađivani kenijski pisac Stanley Gazemba.

"Moram priznati da mi je stran pojam patriotizma, osim ukoliko pod tim podrazumijevate suprotstavljanje pogubnoj autokraciji jednog režima – u to doba Tuđmanovog koji je svim sredstvima i silama suzbijao svaki demokratski proces – ili nepristajanje na ratnu agresiju njegova brata blizanca Slobodana Miloševića. Pod tom se krinkom naime i dalje i sve luđe krvavo ratuje i ubija - izraelski predsjednik sigurno sebe smatra neupitnim patriotom dok nemilosrdno ubija civile u Palestini, a međunarodna mu zajednica uredno asistira. Tako da, sasvim mi je svejedno gdje živim, jednako volim Beograd, bez Aleksandra Vučića, podrazumijeva se, tamo su mi prijatelji, ili Sarajevo gdje su mi prijatelji, kao i Split ili Ljubljanu. Patriotizam je meni stoga istoznačnica za slobodu i antifašizam, a ne za neki, pukim slučajem nam dodijeljeni, državni teritorij", govori u intervjuu za Lupigu novinarka i glavna urednica Feral Tribunea Heni Erceg.

"Kao i ostatak svijeta, Amerika je postala još skučenija, zagađenija, užurbanija, konzumerističkija i, naravno, skuplja. Jaz između bogatih i siromašnih je još vidljivi. Takođe su vidljivije udaljenosti i nesuglasice među ljudima. Amerika je imperija koja utiče na sve nas. Ono što vidimo u svojoj okolini vidljivo je i tamo. Na primjer, Arizona je toplija i siromašnija. Saobraćaj je gori. Ljudi imaju više oružja. Ima više nasilja. Manje humanosti. Kontakt sa prirodom je organizovan, unaprijed planiran i strukturiran. Priroda se smanjuje, dok se grade velike, sive, bezlične strukture. U knjizi se mnogo govori o ogradama i privatnoj svojini - nešto što sve više viđam i na Balkanu", kaže u razgovoru za Lupigu Rumena Bužarovska, koja je nedavno objavila svoju novu knjigu "Nakon Boga, Amerika" nastao tragom želje da se vrati na mjesta za koja je vežu godine koje je devedesetih, kao tinejdžerka, sa roditeljima provela u ovoj zemlji.

Slučaj Francuskinje Gisele Pelicot jedna je od najmučnijih priča koje su obilježile 2024. godinu. Nedavno je završeno suđenje njenom bivšem suprugu Dominiqueu Pelicotu i još pedesetorici muškaraca, koji su osuđeni za silovanje Gisele Pelicot u periodu od skoro deset godina. Naime, Dominique Pelicot je godinama drogirao svoju suprugu, s kojom je bio pola stoljeća u braku, te preko interneta pozivao nepoznate muškarce da je siluju, dok je bila u nesvjesnom stanju. O slučaju Gisele Pelicot, suđenju koje je potreslo Francusku i kulturi silovanja razgovarali smo s francuskom prevoditeljicom i aktivistkinjom Clementine Choubrac, članicom feminističkog kolektiva #NousToutes (#SveMi). „Gisele Pelicot je postala ikona protiv svoje volje, pokazavši veliku hrabrost odlukom da ne ostane anonimna kao žrtva silovanja, a taj sudski proces je razbio uobičajenu priču o silovanju u francuskom društvu“, kaže u intervjuu Clementine Choubrac.

"Nažalost, žene bez partnera, osim onih koji imaju dijagnozu neplodnosti i žene u istospolnim vezama u Hrvatskoj nemaju pravo na MPO postupke, što ih potpuno isključuje iz sustava reproduktivne skrbi kod nas. Zbog toga su i one prisiljene tražiti usluge medicinski potpomognute oplodnje u inozemstvu ili potpuno odustati od te mogućnosti da se pokušaju ostvariti kao roditelji. Takva odluka Slovenije zasigurno predstavlja primjer koji bi Hrvatska trebala slijediti kako bi osigurala jednake mogućnosti ostvarivanja roditeljstva svim ženama, bez obzira na njihovu seksualnu orijentaciju ili bračni civilni status. U Rodi se već godinama zalažemo za takav pristup, no, nažalost, do sada bez uspjeha", kaže u razgovoru za Lupigu Klaudija Kordić, predsjednica organizacije Fertility Europe, krovne organizacije koja zastupa prava pacijenata na europskoj i nacionalnoj razini okupljajući 32 udruge s područja neplodnosti.

"Nije nas iznenadila vrsta reakcija - one su samo iznova potvrdile da je politički mit o ratu u Hrvatskoj itekako prisutan, živ i spreman braniti se. Puno je problematičnije to što se naše stavljanje ukrasa od početka predstavljalo kao potencijalno kazneno djelo koje treba istražiti i procesuirati - sve dok nije poslužilo kao inspiracija drugima diljem zemlje. Takvo uokvirivanje legitimnog građanskog aktivizma kao nečeg ilegalnog štetno je za Hrvatsku", kaže u intervjuu za Lupigu Senna Šimek izvršnom direktoricom Inicijative mladih za ljudska prava (YIHR) koja je prije mjesec dana u Zagrebu izvela zapažen aktivistički performans, izvjesivši na božićnu jelku u središtu Zagreba kartonske kuglice s pitanjima o odnosu društva prema Domovinskom ratu i odgovornosti za hrvatske ratne zločine. Među ostalim, Šimek ističe kako dolaze "nove generacije s novim idejama i novim metodama, odgojene u drugačijim društvima".