Iza pojma „Chat Control“, koji je europsku javnost digao na noge, nalazi se, punim imenom – Prijedlog uredbe Europskog parlamenta i Vijeća o utvrđivanju pravila za sprječavanje i suzbijanje seksualnog zlostavljanja djece COM (2022) 209. U slučaju usvajanja prijedloga u njegovom integralnom obliku, tijelima kaznenog progona bio bi dopušten nadzor privatne komunikacije svih građana Europske unije, čak i u aplikacijama koje imaju “end-to-end” enkripciju poruka. Većina članica Europske unije preko svojih vlada podržava Chat Control, a među njima je i Hrvatska. Zbog toga su iz SDP-a prozvali premijera Andreja Plenkovića, pozvavši ga da povuče tu podršku, na što je on odgovorio manipulacijama, optužujući da je SDP podržao Chat Control. O svemu tome razgovarali sa SDP-ovom zastupnicom u Europskom parlamentu Biljanom Borzan, čiji je slogan „Moj posao je da EU radi za ljude“.

"Ni u najljepšem snu nisam mogla sanjati da će presuda biti u moju korist. Bila sam gotovo prihvatila tu poraznu činjenicu da nemam šanse protiv moćnika koji „drži sve u svojim rukama“. Gotovo da sam na nju i zaboravila s obzirom koliko je ta saga trajala. Za mene je ovo poruka koju čitam tako da Dodik nije nedodirljiv i da ne može uvijek on biti zakon. Ne znači da sam se preko noći probudila na prostoru u kojem imamo vladavinu prava, ali vraća povjerenje da u pravosudnim institucijama postoje ljudi od profesionalnog integriteta", objašnjava u razgovoru za Lupigu Tanja Topić novinarka, politička analitičarka i aktivistkinja za ljudska prava iz Banjaluke koja je zbog klevete tužila predsjednika Republike Srpske Milorada Dodika i dobila spor. Dodat će i da je problem što smo danas navikli da je korupcija stil življenja, a da su čestiti i pravični ljudi percipirani kao gubitnici u društvu.

Alen Živković i Katarina Bošnjak dobitnici su nagrada Prozak i Na vrh jezika za 2024. godinu, za svoje rukopise. Alen za zbirku priča „Stol za jednoga“, a Katarina za zbirku poezije „Kad porastem ubit ću Kaću“. Alen je Šibenčanin, diplomirao je matematiku i računarstvo na Prirodoslovno-matematičkom fakultetu, živi u Zagrebu. Katarina je rođena u okolici Vukovara, studira Kulturologiju, piše za Novi list i Novosti. Nagrade su im uručene i rukopisi prezentirani na ovogodišnjem, jedanaestom po redu festivalu Prvi prozak na vrh jezika, koji se održao u parku ispred zagrebačke Bookse potkraj lipnja. Post-festivalum smo s njima napravili paralelni intervju. "Rekla bih da mi poezija omogućava da izrazim sve ono što u novinarstvu ili ne mogu izraziti, ili još nisam pronašla smislen način za to napraviti, a to je primarno emocija. Volim i taj drugačiji storytelling koji mi poezija pruža", kaže Katarina Bošnjak.

"Generalno mislim da mogu otvoreno kritizirati naš mentalitet, jer sam ga temeljito proživjela. Kao što jedino član obitelji smije kritizirati drugog člana, a ako netko izvana nešto kaže, teško mu se. Da nisam iz Cazina bi me malo bilo strah. Ovako se samo nadam da će barem netko pročitati knjigu, naročito srednjoškolke (i srednjoškolci), mladi i isfrustrirani kao što sam ja bila i znati da ih netko razumije i da se bumerski postulati mogu korigirati za bolje sutra. A ne ko u Macondu, oni nisu čitali moju zbirku", kaže u razgovoru za Lupigu Sara Huskić. Ona će u petak na festivalu Prvi prozak na vrh jezika u parku ispred zagrebačke Bookse predstaviti svoju prvu zbirku priča „Student se vraća kući“ za koju je lani dobila nagradu Prozak za najbolju zbirku autora/ica do 35 godina starosti. Osim što piše, danas se Sara kao znanstvena suradnica bavi tumorima mozga i magnetnom rezonancom na Medicinskom fakultetu u Beču.

"Koliko mi je stalo do toga da u miru živimo bez junaka, toliko mi je važno i da se prisjećamo koliko je mnoge od njih stajala njihova borba. Mislim da i dalje živim u tragikomičnoj iluziji da su pisanje i čitanje vježbanje života i da ćemo, kad dođe trenutak za hrabrost izvan knjiga, zbog toga biti spremniji. Već je i podsmijeh na račun moći mala pobuna, a nije loše ruglu izvrgnuti ni vlastiti moralizam. Važnim mi se čini da dokumentiramo – ne samo prošlost, nego i sadašnjost; ne samo povijesne tokove, nego i smrtno smiješne tragove koje ostavljaju na pojedinačnim životima", kaže u razgovoru za Lupigu Hrvoje Ryznar. Prva zbirka pjesama ovog diplomiranog filozofa i angliste, "Kolaterale", bit će predstavljena na festivalu Prvi prozak na vrh jezika prvi dan, u srijedu, 25. lipnja, u parku ispred zagrebačke Bookse oko 20:45 sati. Tamo će Ryznaru na promociji društvo praviti Kruno Lokotar i Martina Vidaić.

Kvaliteta zraka u Zagrebu sve je češća tema u javnim raspravama, a Zagreb se nerijetko pojavljuje i na listama najzagađenijih gradova u Europi. Javnosti je manje poznato da su u glavnom gradu postavljene brojne mjerne stanice za praćenje kvalitete zraka. Onečišćenje se u Zagrebu se od 2017. godine prati automatskim mjernim senzorima integriranim u Eko kartu Zagreba. Za praćenje kvalitete zraka u Zagrebu je pak zadužen Nastavni zavod za javno zdravstvo „Dr. Andrija Štampar”. U potrazi za stručnom perspektivom kontaktirali smo mag. ing. el. Marka Marića s Odjela za higijenu okoliša Službe za zdravstvenu ekologiju NZJZ „Dr. Andrija Štampar“ koji nam je objasnio kako mjerne stanice funkcioniraju , što mjere i kako tumačiti dobivene podatke.