REŽISERKA „SRPSKE MAJKE“: „Ceci očito smeta podsećanje na deo biografije koji nije nastao na binama ili pod šatorima“

REŽISERKA „SRPSKE MAJKE“: „Ceci očito smeta podsećanje na deo biografije koji nije nastao na binama ili pod šatorima“

"Naša ideja nije bila da naštetimo Svetlani Ražnatović, ili bilo kom drugom 'junaku', već da podsetimo njene savremenike i edukujemo mlade ljude šta je sve uticalo na sunovrat ovog društva, kako nam se ovakvi ljudi i ovakvi događaji nikad više ne bi ponovili", kaže u razgovoru za Lupigu Jovana S. Polić, režiserka i koscenaristica "Srpske majke" epizode serijala "Junaci doba zlog", koja se bavi popularnom turboflk pjevačicom. Očekivano, „Srpska majka“ izazvala je buru u javnosti odmah nakon što je emitirana na N1 televiziji. Gledanost je bila velika, a i na YouTube kanalu N1 televizije emisiju je pogledalo više od pola milijuna gledatelja. Međutim, poslije samo tri dana uklonjena je s tog servisa. Zahtjev za uklanjanjem podnio je Cecin YouTube kanal, pozivajući se na kršenje autorskih prava. "Ne pokušava ona sopstvenu prošlost da spakuje u tu fijoku zaborava jer se kaje ili stidi, već zbog slike koju o sebi stvara u javnosti", komentira Polić.
SRĐAN GOJKOVIĆ GILE: „Gonič robova šiba bičem, a mi samo trčimo“

SRĐAN GOJKOVIĆ GILE: „Gonič robova šiba bičem, a mi samo trčimo“

"Ne pratim ništa. Dosta kontrolisano sam sprečio upliv masovnih medija u moj život, tako da niti čitam novine, niti pratim politiku, niti gledam vesti na televiziji pošto je to sve manje-više propaganda. To utiče na tvoje mentalno zdravlje. Mene to truje i razvija anksioznost i strah. Kad gledaš vesti, recimo. Pa onda ne znam ni ko je danas politički korektan, a ko nije. Uopće se ne susrećem s takvim temama u svom životu. Svako od nas bira neki svoj kosmos", reći će frontmen Električnog orgazma, Srđan Gojković Gile, u razgovoru za Lupigu. S dugovječnim beogradskim rockerom našli smo se nakon nastupa Orgazma, koji se nakon dugog koncertnog pandemijskog posta održao početkom mjeseca u Zagrebu. Bila je to sasvim dobra prilika da razgovaramo o nekim muzičkim, ali i životnim temama koje je nametnula, posebno glazbenicima, sveprisutna pandemija koronavirusa.
INTERVJU SAŠA ĆIRIĆ: „Kritika je iznad prijateljstva, privatnog ili grupnog interesa i ideološke sklonosti“

INTERVJU SAŠA ĆIRIĆ: „Kritika je iznad prijateljstva, privatnog ili grupnog interesa i ideološke sklonosti“

"Ispada da savremena umetnost (film i pozorište, srpska književnost dolazi posle njih) predstavlja to polje suočavanja sa nasleđenom traumom, koja će jednom morati da podrazumeva inkorporiranje neprijatnih činjenica u obrazovni i medijski sistem, odnosno, generalno, u javno polje, sa nultom tolerancijom prema huškačkim revizionistima, baš kao što je u savremenoj Nemačkoj odnos države prema holokaustu i nemačkoj krivici za njega", kaže u velikom razgovoru za Lupigu Saša Ćirić, jedan od najupućenijih književnih kritičara s ovih prostora. Autor je niza knjiga, redovni kritičar tjednika Novosti još od 2009. godine, urednik emisije Oko Balkana na Radio Beogradu i urednik Betona od 2006. do 2018. godine, poznat je kao analitičar koji nemilosrdno, britko i sustavno secira regionalnu književnu produkciju. Pri tome ne oklijeva izreći negativan, pa i razoran sud, često natopljen jetkom ironijom.
DIEGO ŽELI NOVU ŠANSU: „Počeo sam ispod nule“

DIEGO ŽELI NOVU ŠANSU: „Počeo sam ispod nule“

Za sebe kaže da je počeo ispod nule, i još uvijek ne uspijeva izvući glavu na površinu. Diego Ahmetović transrodni je Rom. Zna što je prošnja, zna što je skupljanje sekundarnih sirovina, zna što je lutanje po šalterima i loš policijski tretman. Zna što je diskriminacija po više osnova nego što je zamislivo većini, je li, većinskog stanovništva. Zna što je biti bez posla i stalne adrese, ne imati za hormonsku terapiju i koliko je težak povratak na početak puta prema tijelu u kojem će se osjećati kod kuće. A pauziranje terapije mu je doslovno donijelo boli. Je li zaglavio u onom što nazivamo spiralom siromaštva ili ga samo prati "loša sreća", suputnica neimaštine, ovisi o promatraču. No on samo želi van. I nakon više od 30 godina poručuje da mu treba - solidarnost. Iako je svjestan da živi u relativno siromašnom društvu, pogođenom pandemijom i potresima, izlaz je potražio izlaganjem sebe, pokrenuvši crowdfunding kampanju. Ovo je njegova priča.
INTERVJU – VIDA SEVER: „Poezija je u svakodnevici puno prisutnija nego što smo mi toga svjesni“

INTERVJU – VIDA SEVER: „Poezija je u svakodnevici puno prisutnija nego što smo mi toga svjesni“

"Pisanje zbirke, paradoksalno, mjesto je u kojem sam pronašla stabilnost, privremen smisao i pokušaj pomirenja s raznim izvanknjiževnim stvarima, pogotovo onima povezanima s obitelji. To mi je pomoglo da osvijestim neke strahove i da se nosim s ranjivošću u kojoj ponekad nisam imala drugog oslonca. Iako u stvarnosti to ne funkcionira, u pisanju mi je dovođenje nekih emocija do krajnosti moglo poslužiti kao alternativna zbilja u kojoj sam još ranjivija, ali i svjesnija tog stanja", kaže Vida Sever koja je za rukopis „Suho mjesto“ ove godine nagrađena Goranom za mlade pjesnike. S Vidom smo povodom skorašnjeg gostovanja na festivalu Prvi prozak na vrhu jezika razgovarali isključivo o poeziji. "Žao mi je što je književnost, a posebice poezija, djelomično stigmatizirano područje koje se nekima čini daleko, a prisutno je u svakodnevici puno više nego što smo toga svjesni", reći će nam Vida.
KNJIGA OŽILJAKA: Šaka u oko i većini Hrvata i većini Srba

KNJIGA OŽILJAKA: Šaka u oko i većini Hrvata i većini Srba

Iako svojim obimom zapravo tek knjižica, kratka fotomonografija od jedva stotinjak i kusur stranica, prema mišljenju autora ovih redaka, radi se o jednom od najvažnijih izdanja objavljenih u Hrvatskoj protekle godine. „Život u limbu -knjiga ožiljaka“ potpisuju Slaven Rašković i Igor Čoko. Obojica su iz Knina i imaju poseban odnos prema svom gradu, iako ni jedan ni drugi danas ne žive u njemu. Slaven je od Oluje uglavnom stanovnik Zagreba, a Igor Beograda. Obojicu je, sad već davne, ali u Hrvatskoj itekako prisutne 1995. godine, „Oluja“ tog jutra probudila i spravila u izbjegličke kolone, uz tu razliku da je Slaven imao 11, a Igor 20 godina. Ovaj dvojac se beskompromisno uhvatio u koštac i s analizom onoga što je do svega toga dovelo, dajući većini javnosti nepoznate slike Knina, života u njemu uoči srpske pobune i rata, kada su hrvatski poslovni objekti letjeli u zrak, a dotadašnji susjedi i nerazdvojni prijatelji „preko noći“ postali nepoželjni. S njima smo o svemu, jedne ljetne večeri u Kninu, satima razgovarali.
ILKO ČULIĆ S FREKVENCIJOM ZA RADIO 808 „U DŽEPU“: „Hrvatskoj se dogodila erozija kulture radija“

ILKO ČULIĆ S FREKVENCIJOM ZA RADIO 808 „U DŽEPU“: „Hrvatskoj se dogodila erozija kulture radija“

"Predaleko smo otišli s novim tehnologijama da bismo uopće razmišljali o povratku u stari svijet FM radija", kaže u razgovoru za Lupigu Ilko Čulić, glavnim programski urednik Radija 808, inače, vrsni glazbeni znalac, kojeg mnogi dobro pamte iz najboljih dana Stojedinice. Povod za razgovor je veliki korak u desetogodišnjoj povijesti Radija 808. Nakon deset godina „povlačenja“ po internetu ovaj community radio napokon je dobio privremenu frekvenciju. Borba je, dakle, dugo trajala, ali fanatična upornost dobro ekipiranog radijskog tima koji zna kako stvarati kvalitetan sadržaj, na koncu se isplatila. "Promjene će prije svega ovisiti o trajanju privremene dozvole. U dugogodišnjoj borbi izgubili smo dosta kvalitetnih suradnika koji su se umorili od čekanja boljih vremena, pa se sad polako ponovno osnažujemo i dogovaramo neka kadrovska pojačanja", objašnjava Čulić dio planova, dodajući kako će o jakom informativnom programu, koji je uvijek naskuplji segment radija razmišljati tek kad dođu do stabilnih izvora prihoda.
UZ IDAHOBIT: „Danas je homofobija daleko organiziranija nego onda kad smo započele borbu“

UZ IDAHOBIT: „Danas je homofobija daleko organiziranija nego onda kad smo započele borbu“

"Danas odlazimo na vjenčanja našim prijateljicama i prijateljima, lezbijkama i gejevima, dok smo o tome onda mogle samo sanjati. S druge strane homofobija je danas daleko organiziranijoj u odnosu na onu prije 20 godina. Danas je to jedan drugačiji oblik koji je politički motiviran, dolazi od desno klerikalnih pokreta i jasno je usmjeren ka ograničavanju prava LGBTI osoba i žena", uspoređuje u razgovoru za Lupigu koordinatorica Lezbijske organizacije Rijeka, Danijela Almesberger. S njom razgovaramo povodom IDAHOBIT-a (International Day Against Homophobia, Transphobia and Biphobia) koji je obilježen jučer. Ponešto vidljivosti kao dokaz, ukoliko nekome to već nije sasvim jasno, kako itekako postoje razlozi da se ovaj dan obilježava, dala su dvojica homofoba u Zagrebu. Usred bijela dana, samo nekoliko desetaka metara od središnjice vladajućeg HDZ-a, na Trgu žrtava fašizma, pokušali su skinuti i poderati zastavu duginih boja
INTERVJU - MARKO VUČETIĆ: „Dalmatinski temperament ne može dugo podnositi posluh“

INTERVJU - MARKO VUČETIĆ: „Dalmatinski temperament ne može dugo podnositi posluh“

"Upravljati gradom može se na primitivni način 19. stoljeća, što čini HDZ. Primitivnim upravljanjem gradom i državom, HDZ je uništio samu stranku i zapravo više ne postoji, samo još to nisu saznali. Zadar bi doživio procvat da filozof upravlja gradom", kaže u razgovoru za Lupigu, Marko Vučetić, koji je ušao u drugi krug izbora za zadarskog gradonačelnika s dobrim izgledima da pobijedi sadašnjeg zadarskog gradonačelnika Branka Dukića iz HDZ-a. Ukoliko mu to pođe za rukom Zadar bi prvi put u posljednjih 30 godina dobio gradonačelnika koji nije iz HDZ-a. "Zadar pamti neke izdaje, a ako opet bude izdaje, onda nam nisu potrebni politički pokreti nego bi od Vatikana trebali zatražiti egzorcizam da nam pomogne", analizira Vučetić, uvjeren kako je sasvim razvidno da je Zadar napokon otkazao poslušnost HDZ-, dok će premijera Andreja Plenkovića proglasiti najvećim zaštitnikom korupcije u Hrvatskoj.
INTERVJU - TOMISLAV TOMAŠEVIĆ: „Nakon izbora dolazi do ujedinjenja nekih stranaka unutar naše koalicije“

INTERVJU - TOMISLAV TOMAŠEVIĆ: „Nakon izbora dolazi do ujedinjenja nekih stranaka unutar naše koalicije“

"U Dubrovniku po anketama imamo jako dobre šanse. Vjerujem da naš kandidat Đuro Capor može postati dubrovački gradonačelnik. Dobro stojimo u Puli i tamo Dušica Radojčić ima velike šanse da postane gradonačelnica, izvrsne šanse da postane gradonačelnica Pazina ima Suzana Jašić, vidjet ćemo kako će biti u drugim gradovima, o tome baš nema anketa. Vjerujem da ćemo u svim gradovima u kojima izlazimo, a to je otprilike desetak gradova, ući u gradska vijeća, a ponegdje izboriti izvršnu vlast", poručuje Tomislav Tomašević iz platforme Možemo!.te najavljuje kako će zeleno-lijeva koalicija igrati vrlo važnu ulogu na idućim parlamentarnim izborima. U velikom intervjuu za Lupigu objašnjava kako od svih pročelnika, nakon izbora, očekuje da stave mandate na raspolaganje. Što se koalicije u Skupštini tiče, kaže ovako: "U obzir dolaze samo stranke od centra prema lijevo koje su dosad bile oporba gradskoj vlasti HDZ - BM365."

Anketa

Varga je otkazao tulum jer je shvatio da:

Kolumne

  1. LICEMJERJE BEZ GRANICA: Mislite to u svoja četiri zida, ne moramo svi znati da ste budala

    13.07.2021.

    Lana Bobić

    LICEMJERJE BEZ GRANICA: Mislite to u svoja četiri zida, ne moramo svi znati da ste budala

  2. PRŽENJE MOZGA: Utvare iz našeg sokaka

    05.07.2021.

    Dinko Gruhonjić

    PRŽENJE MOZGA: Utvare iz našeg sokaka

  3. MUZIČKA MAPA MARKA POGAČARA: Noć u gradu

    21.06.2021.

    Marko Pogačar

    MUZIČKA MAPA MARKA POGAČARA: Noć u gradu

Lupiga predstavlja: Priče iz zagrebnog života

E-ciklopedija

  1. Povijesni put Hitlerove 'klonje'
  2. Yugo - urbana legenda
  3. Freedom Theatre (Teatar slobode)
  4. Japanske čestitke i razglednice
  5. Russellov čajnik

Recepti

  1. Domaći sok od bazge
  2. Burek (bosanski) za 1 odraslu osobu
  3. Drugačija svinjska jetrica
  4. Bosanska pogača
  5. Piletina u košuljici od sezama
Projekt se provodi uz pomoć:
Ministarstvo kulture Republike Hrvatske Agencija za elektroničke medije Grad Zagreb
Medijski partneri: Balkan Insight - Balkanska tranziciona pravda CINS - Centar za istraživačko novinarstvo Nezavisnog udruženja novinara Srbije