DALIBOR MATANIĆ: „Kladim se da su ljudi koji su iskorištavali te klinke redovno išli na mise sa svojim ženama“

DALIBOR MATANIĆ: „Kladim se da su ljudi koji su iskorištavali te klinke redovno išli na mise sa svojim ženama“

"Ovaj intervju vodimo tu pokraj ove predivne katedrale. Ja se dam kladiti da je puno ljudi koji su, da prostiš, jebali te klinke išli tu na mise sa svojim ženama. To su ljudi koji su mahali hrvatskim zastavama i govorili da su veliki humanitarci – ja o tome pričam. To je laž o kojoj se mora pričati", kaže za Lupigu Dalibor Matanić dok sjedimo pokraj osječke katedrale. Tamo se ovog mjeseca snimala kriminalistička serija „Šutnja“ prema romanima novinara Drage Hedla koji su temeljeni na stvarnim događajima o podvođenju maloljetnih djevojaka iz osječkog Doma za djecu i mladež. Ogorčeni Matanić poručuje da će na neki način biti osvetnik tih djevojčica, jer za njih, kaže, nikoga nije bilo briga, a i dio javnosti je pokazao ravnodušnost prema njihovim sudbinama. "Ovdje je bitnije biti veliki domoljub nego ono što taj domoljub radi iza zatvorenih vrata", kaže poznati režiser.
SASVIM POSEBAN RAZGOVOR - DARKO RUNDEK: „Kao guske u magli jurimo prema ponoru“

SASVIM POSEBAN RAZGOVOR - DARKO RUNDEK: „Kao guske u magli jurimo prema ponoru“

"Viđenje budućnosti od strane političara zaustavlja se na jednom, najviše dva mandata. Državnici koji bi mogli imati širu viziju i odgovornost praktički ne postoje. Tako da smo kao guske u magli. Što to znači neprimjereno i pretjerano iskorištavanje prirode? I možemo li sebe izdvojiti iz prirode? Za koju korist? Razumni ljudi prije nego što nešto veliko poduzmu vode računa o tome kako će to djelovati na slijedeće tri generacije, a mudri na sedam. Srljanje u koje smo uletjeli tjera na naglo povlačenje ručne, a i to će teško pomoći da ne odjurimo u ponor. Srljanje zbog materijalne nezasićenosti", govori Darko Rundek u velikom intervjuu za Lupigu. Rundek i Sanda Hržić posljednjih nekoliko godina žive uglavnom u Povljima na Braču, gdje obrađuju svoj vrt. Povremeno su u Zagrebu i dijelom u Francuskoj gdje živi njihov sin David Vid Viktorije Dimitrije Sebastijan Ernest Rundek. U ovom razgovoru glazba i scena nisu bili u glavnom fokusu.
NEOBJAVLJENI INTERVJU JOVE DIVJAKA: „Nema danas države za koju sam se borio“

NEOBJAVLJENI INTERVJU JOVE DIVJAKA: „Nema danas države za koju sam se borio“

"I opet bih sve to ponovio, ali na drugi način! Bio bih energičniji u Štabu da se rješavaju određeni problemi. Ponos je i čast da vam ponude da vodite odbranu države. U toj državi se krećeš sa Štabom, Bošnjak je komandant, Hrvat zamjenik, mene tretirali kao Srbina, a ja sam tražio da me se tretira kao Bosanca i Hercegovca, odnosno kao “ostalog”. Bila mi je čast, iako nisu uvažavali sve što znam. Znali su mi i ljudi s kojima sam 20 godina bio u onoj vojsci reći, šta hoćeš, ti si ovdje ikebana. Dino Mustafić je 1993. godine film o godišnjici Armije i pita ga Čengić koga ima u filmu, on kaže generala Divjaka, a Čengić kaže: „Molim? Da tog četnika nisi stavio u film!” Ja sam se znao našaliti na svoj račun i reći da su me znali, kao Srbina, voditi poput medvjeda okolo po New Yorku i Washingtonu", tako nam je Jovo Divjak odgovorio na pitanje je li se isplatilo ono što je napravio početkom rata u BiH.
INTERVJU – IRENA CVETKOVIĆ: „Žene s Balkana morale bi se ujediniti u borbi za rodnu jednakost“

INTERVJU – IRENA CVETKOVIĆ: „Žene s Balkana morale bi se ujediniti u borbi za rodnu jednakost“

U ožujku prošle godine u javnosti se pojavila informacija da na aplikaciji Telegram postoji grupa „Javna soba“ s više od 7.000 članova, a u kojoj se dijele obnažene fotografije djevojaka i žena, osobni podaci i kontakti bez njihove dozvole i kako se uslijed toga te iste žene uznemiravaju pozivima i raznim ponudama. Javnost je bila zgrožena, ali inertnost policije doprinijela je tome da godinu dana kasnije budemo suočeni s nevjerojatnom činjenicom da je ta grupa još uvijek postojala, i to vrlo aktivno. Oko ovog problema i duboko ukorijenjenog patrijarhata koji sistematski uništava žene govorile smo sa Irenom Cvetković, feministicom i direktoricom „Koalicije Margini“, nevladine organizacije iz Skoplja koja se bavi zaštitom osnovnih ljudskih prava marginaliziranih društvenih skupina, s fokusom na LGBT zajednicu, HIV pozitivne građane, seksualne radnike/ce i marginalizirane žene.
INTERVJU – STEVAN DOJČINOVIĆ, GLAVNI UREDNIK KRIK-A: „Vlast nam crta mete na čelo“

INTERVJU – STEVAN DOJČINOVIĆ, GLAVNI UREDNIK KRIK-A: „Vlast nam crta mete na čelo“

"U ovoj medijskoj kampanji otvoreno smo stavljeni na stranu jedne kriminalne grupe koja učestvuje u mafijaškom ratu koji traje godinama, u pitanju je okršaj kavačkog i škaljarskog kriminalnog klana. Zbog toga smo kao nikada do sada u opasnosti – predstavljeni smo kao kriminalci i jasno su nam nacrtane mete na čelo", kaže u razgovoru za Lupigu Stevan Dojčinović, glavni urednik KRIK-a, mreže za istraživanje kriminala i korupcije. KRIK je poslednjih godina razotkrio „ceo vagon“ afera vladajućih zbog čega su uredno meta napada, kako vlasti, tako i prorežimskih „medija“. Gotovo svaka od tih afera od vlasti i njihovih tabloida komentarisana je na način da se novinare KRIK-a optuži da su strani plaćenici, koji rade za antisrpske interese, a agrumentovane tekstove proglašavali su izmišljotinama. Ovaj put KRIK je naišao na veliku podršku javnosti, pod heštegom #PodrziKRIK danima već traje svojevrsni „popis stanovništva“.
NEOČEKIVANO SPORO CIJEPLJENJE: „Tek ćemo na kraju pandemije vidjeti tko je vodio bolju politiku“

NEOČEKIVANO SPORO CIJEPLJENJE: „Tek ćemo na kraju pandemije vidjeti tko je vodio bolju politiku“

U suradnji s podkastom Radio Karantin, kojeg su u doba pandemije koronavirusa pokrenuli Jelena Visser i Aleksandar Kocić, Lupiga donosi razgovor s kolegom Bojanom Pančevskim, dopisnikom renomiranog lista Wall Street Journal iz Berlina, koji posljednjih mjeseci, osim posljedica pandemije, intenzivno prati i proces cijepljenja u Europskoj uniji. A taj proces ide bitno sporije nego što se očekivalo, pa ne čudi što država članica Europske unije nema na vrhu statističkih ljestvica o trenutno najprocijepljenijim zemljama na svijetu. Na tim listama u vrhu su Izrael, Ujedinjeni Arapski Emirati, Velika Britanija, Bahrein, Maldivi, Sjedinjene Američke Države, Čile i Srbija. Dok, primjerice, Izrael ima 95,5 doza cjepiva na 100 stanovnika pa sada lagano ukida restriktivne mjere, u susjednoj Srbiji je to 23,8, a u Hrvatskoj tek 5,9 što je i jedna od najmanjih brojki u Europskoj uniji.
INTERVJU – DAMIR PILIĆ: „Zbog Krleže smo živjeli u najliberalnijem od svih komunističkih svjetova“

INTERVJU – DAMIR PILIĆ: „Zbog Krleže smo živjeli u najliberalnijem od svih komunističkih svjetova“

"Deplasirano je optuživati za poltronstvo i režimstvo čovjeka koji postupa iz svojih najdubljih uvjerenja. Jer nije Krleža pristupio Partiji tek 1945. godine, nego je on trideset godina ranije tu Partiju stvarao. Prvi komunistički časopis na prostoru Jugoslavije je Krležin „Plamen”, koji izlazi 1. siječnja 1919. godine, a tada Partije u Jugoslaviji još uopće nema. Budući osnivači KPJ doslovno se ideološki formiraju na Krležinim tekstovima, kao i sve naredne generacije jugoslavenskih komunista. On je duhovni otac te Partije", kaže u razgovoru za Lupigu Damir Pilić, splitski novinar, publicist i pisac kojem je nedavno objavljena knjiga „Tito očima Krleže: Revolucija i zebnja“. U knjizi o velikom prijateljstvu i međusobnoj fascinaciji između Josipa Broza Tita i Miroslava Krleže, Pilić plasira tezu da je upravo Krleža imao presudni utjecaj na Tita i da je glavni razlog zašto se u SFRJ živjelo u „najliberalnijem od svih komunističkih svjetova“.
INTERVJU - JOŠKO KLISOVIĆ: „Bandić je dao Zagrebu što je mogao dati i uzeo ono što je mogao uzeti“

INTERVJU - JOŠKO KLISOVIĆ: „Bandić je dao Zagrebu što je mogao dati i uzeo ono što je mogao uzeti“

„Znam da Rusi imaju dobre znanstvenike pa su vjerojatno u stanju napraviti dobro cjepivo. Mislim da u nabavi cjepiva ne treba biti geopolitike. Mi jesmo članica EU-a, jesmo članica NATO-a, zna se naša politička opredijeljenost“, kaže Joško Klisović, SDP-ov kandidat za gradonačelnika Zagreba. U razgovoru za Lupigu Klisović oštro kritizira one koji su u Hrvatskoj radili raspored cijepljenje, jer smatra da su u tom rasporedu Zagrepčani zanemareni, zbog čega poziva da oni čija je to „zasluga“ odgovaraju. U velikom intervjuu, među ostalim, govori o svojim vizijama i rješenjima za Zagreb, planovima njegove obnove, o odnosu s Možemo!, o korupciji koja izjeda Zagreb, o tome da Bandića vidi u drugom krugu, ali i o zamisli crowdfundinga gdje se građani svojim mikro kreditiranjem uključuju u financiranje pojedinih gradskih projekata. "Procjene pokazuju da do 20 posto gradskog proračuna ode na korupciju", kaže Klisović obećavajući to zaustaviti.
PRIČA O KOJOJ ĆE SE JOŠ DUGO GOVORITI: „Najzahtjevnije je bilo dobiti povjerenje 'bakica' koje skupljaju boce“

PRIČA O KOJOJ ĆE SE JOŠ DUGO GOVORITI: „Najzahtjevnije je bilo dobiti povjerenje 'bakica' koje skupljaju boce“

„Mi ćemo ostati poslije ... pa se možete 'podružiti' s nama. Donijele smo i kolače ... i vino iz Istre“, ovim je riječima s upitnim podizanjem obrve najskromnije što se u teatru dade vidjeti glumica Vanda Velagić okončala moćan aplauz koji bi da je trajao samo mrvicu dulje prerastao u samoozljeđivanje. Četiri puta su se vraćale na pozornicu, i ostat će neodgovoreno koliko bi se puta još četiri mlade glumice uprizorile pred publikom da ju nije, kao što rekoh, Vanda prekinula. Predstava „Bakice“ autorsko je djelo kolektiva Igralke, kojeg čine glumice Sendi Bakotić, Ana Marija Brđanović, Anja Sabol i Vanda Velagić, te slovenske redateljice Tjaše Črnigoj koja potpisuje režiju i dramaturgiju. Autorice i glumice diplomantice su studija Gluma i mediji Akademije primijenjenih umjetnosti u Rijeci i dio su, pričat će se, legendarne klase Rade Šerbedžije i Lenke Udovički.
AUTOR „RUSSENDISKA“: „Moramo imati distancu spram domovine kako bismo je mogli razumjeti i pisati o njoj“

AUTOR „RUSSENDISKA“: „Moramo imati distancu spram domovine kako bismo je mogli razumjeti i pisati o njoj“

"Vjerujem da svatko mora imati distancu spram svoje domovine i njezinim žiteljima, kako bi je mogao razumjeti i pisati o njoj. Izabrao sam to zato, kako bih živio daleko od domovine", kaže u razgovoru Wladimir Kaminer, pisac svjetske popularnosti i tvorac brenda "Russendisko". Ta je Kaminerova zbirka priča, naime, već ušla u obaveznu literaturu njemačkih škola, a u njoj u stilu emigrantske literature gradi tranzicijsku atmosferu oko globalne pop-kulture, nostalgije, rocka i babuške. Na osnovu ove zbirke snimljen je i istoimeni film te je "Russendisko" ujedno i ime koncertne večeri na kojoj autor nastupa kao DJ kroz punih 20 godina. Međutim, "Russendisko" je bio tek početak Kaminerovog uspona, jer svojim romanom „Vojni rock” („Miltärmusik“; Goldman 2001.), onje utabao svoj položaj emigrantskog pisca s berlinskim pedigreom i zaslužio prijevode na desetke svjetskih jezika.

Anketa

Varga je otkazao tulum jer je shvatio da:

Kolumne

  1. SHORT STORY SHORT: HDZ nas je naučio da je otpor uzaludan

    03.04.2021.

    Lana Bobić

    SHORT STORY SHORT: HDZ nas je naučio da je otpor uzaludan

  2. DRUGO MIŠLJENJE ZDENKA DUKE: Kakav je to primjer Zoran Milanović?

    28.03.2021.

    Zdenko Duka

    DRUGO MIŠLJENJE ZDENKA DUKE: Kakav je to primjer Zoran Milanović?

  3. BURE BARUTA: Put za ilovaču

    24.03.2021.

    Ahmed Burić

    BURE BARUTA: Put za ilovaču

Lupiga predstavlja: Priče iz zagrebnog života

E-ciklopedija

  1. Povijesni put Hitlerove 'klonje'
  2. Yugo - urbana legenda
  3. Freedom Theatre (Teatar slobode)
  4. Japanske čestitke i razglednice
  5. Russellov čajnik

Recepti

  1. Domaći sok od bazge
  2. Burek (bosanski) za 1 odraslu osobu
  3. Drugačija svinjska jetrica
  4. Bosanska pogača
  5. Piletina u košuljici od sezama
Projekt se provodi uz pomoć:
Ministarstvo kulture Republike Hrvatske Agencija za elektroničke medije Grad Zagreb
Medijski partneri: Balkan Insight - Balkanska tranziciona pravda CINS - Centar za istraživačko novinarstvo Nezavisnog udruženja novinara Srbije