INTERVJU – BRANKO KOLARIĆ: „A mogli smo već normalno živjeti“

INTERVJU – BRANKO KOLARIĆ: „A mogli smo već normalno živjeti“

"Gledajući od Drugog svjetskog rata na ovamo nijedne druge godine u Hrvatskoj nije umrlo toliko ljudi. Državni zavod za statistiku objavio je podatke za prošlu godinu - 22.000 je razlika između broja umrlih i broja rođenih, što je najveća razlika do sada. Imali smo 57.000 umrlih. Dakle, postoji porast smrtnosti koji je i više nego evidentan", kaže u razgovoru za Lupigu Branko Kolarić, epidemiolog i član Znanstvenog savjeta Vlade Republike Hrvatske. Uvjeren je da su nadležni neke mjere donijela prekasno i da je to jedan od razloga zbog kojih je Hrvatska među zemljama koje imaju najveću smrtnost od Civda-19. "Zbog Covida-19 izgubili smo jedan manji hrvatski grad, veličine Ogulina ili Gospića", primjećuje Kolarić, koji komentira i slučaj svog kolega iz Savjeta, Gordana Lauca. "Njegove su poruke pogrešne i sigurno nanose štetu", smatra Lupigin sugovornik kojeg neki protivnici cijepljenja često nazivaju "covid plaćenikom".
SEIZMOLOG MARZOCCHI ZA LUPIGU: „Umjetna inteligencija može nas dovesti do preciznijeg predviđanja potresa“

SEIZMOLOG MARZOCCHI ZA LUPIGU: „Umjetna inteligencija može nas dovesti do preciznijeg predviđanja potresa“

"Vjerojatno je trenutno najvažnije da se sad u istraživanjima koristi i umjetna inteligencija. Korištenjem umjetne inteligencije možemo kreirati kataloge potresa koji su enormno bolji nego ikad prije. I u tom slučaju možda će postati lakše naći neki uzorak seizmičnosti koji bi nas precizno upozoravao na razorni potres, a koji nam je dosad promicao", kaže u razgovoru za Lupigu jedan od najvećih svjetskih stručnjaka na temu potresa, Warner Marzocchi, profesor geofizike i prognoziranja prirodnih rizika na Sveučilištu Federico II u Napulju. Marzocchi je ujedno i jedan od autora sustava prognoziranja potresa, a bio je i član međunarodne komisije osnovane nakon razornog potresa u L'Aquili koji je 2009. godine ubio više od 300 ljudi i uništio ili oštetio na tisuće zgrada. Zadatak je bio sastaviti izvještaj o tome što je poznato o mogućnostima predviđanja i prognoziranja potresa te kako se ta znanja mogu iskoristiti u praksi.
ŽIVOTNI PROJEKT IVANKE MAZURKIJEVIĆ: „Ludost je ne odustajati“

ŽIVOTNI PROJEKT IVANKE MAZURKIJEVIĆ: „Ludost je ne odustajati“

Skoro 30 godina od svojeg nastanka, berlinski bend Ivanke Mazurkijević i njenih prijatelja La Folee – ugledao je svjetlo dana i imat će promociju u ponedjeljak. Tako je Ivanka Mazurkijević - IvaneSky nakon otkazanog vjenčanja s Damirom Martinovićem-Mrletom koje se trebalo desiti početkom rujna, prekinutog koncerta grupe Stampedo na Green Festivalu, ovime zapravo predstavila stilski raspon između utjecaja Nine Hagen i Shirley Bassey, dok je Fišterova produkcija pošla smjerom produkcije Princea Bustera, autora suvremenog jamajčanskog zvuka na čijim su zasadama stasali i na kojeg su se ugledali kasniji ska i reggae izvođači. No, Fišter nije stao na tome, već se podjednako ogledavao i prema new waveu, a album je poprimio obrise jednog kozmopolitskog džuboksa iz avanture koja počinje u starom berlinskom Tachelesu i nakon uličnog festivala u Notting Hillu, završava na bureku i jogurtu na putu za Hrelić.
STARENJE U COVID-19 DOBA: „Sustav iz svega nije izvukao nikakvu pouku“

STARENJE U COVID-19 DOBA: „Sustav iz svega nije izvukao nikakvu pouku“

"Mi smo po stanovništvu među deset najstarijih država u svijetu, a pandemija je definitivno još skratila očekivano trajanje životnog vijeka. U Hrvatskoj se očekivano trajanje života pri rođenju u 2020. smanjilo za muškarce otprilike za osam mjeseci, a za žene sedam mjeseci. Ako pogledate statistiku, Hrvatska je prošle godine imala deset posto veći mortalitet nego godinu prije. I onda neki kažu da korona ne postoji", govori nam demografkinja Sanja Klempić Bogadi s kojom smo razgovarali na temu starenja u doba koronavirusa. Naša sugovornica će primijetiti i nešto što se u društvu vidjelo kroz medije. "I ne samo kroz medije, nego i kroz istupe nekih političara, čak i znanstvenika, postojala je tendencija da je smrt starijih osoba tijekom pandemije neka prihvatljiva smrt, jer to bi se 'ionako, prije ili kasnije, dogodilo'. E, to je za društvo 21. stoljeća, koje se smatra demokratskim, po mom mišljenju, duboko neprihvatljivo", primjećuje Klempić Bogadi.
SANJA SARNAVKA: „Čitav sustav zaštite djece treba rekonstruirati“

SANJA SARNAVKA: „Čitav sustav zaštite djece treba rekonstruirati“

"Čitav sustav zaštite djece treba rekonstruirati. Centri za socijalnu skrb trebaju biti adekvatno ekipirani da na miru i dubinski mogu ući u svaki slučaj. I to nakon ozbiljne i kvalitetne edukacije. Neka djeca podvrgnuta su mnogobrojnim vještačenjima, s vrlo različitim zaključcima stručnjaka/inja. Neka djeca žrtve su ovrha koje se provode, po meni, na osobito okrutan način, Ako desetina policajaca dolazi i uzima dijete a ono vrišti i vrlo često završava na hitnoj pomoći ili u psihijatrijskoj ustanovi kako bi se smirilo, nitko mi ne može reći da se to događa u interesu djeteta. Pravosuđe dolazi na kraju i njegova je odluka konačna, ali je često tek prihvaćanje mišljenja drugih institucija", kaže u intervjuu Sanja Sarnavka, dugogodišnja aktivistica za ljudska prava i predsjednica Zakladne uprave Solidarne, koja je ovih dana uputila apel da se 25. rujan proglasi Nacionalnom danom borbe protiv nasilja nad djecom.
INTERVJU: „Sve će čovjek podnijeti osim da mu Bog umjesto etnonacionalnih elemenata bude u centru vjerovanja“

INTERVJU: „Sve će čovjek podnijeti osim da mu Bog umjesto etnonacionalnih elemenata bude u centru vjerovanja“

"Možemo vrlo lako uočiti tko stoji iza, primjerice, referenduma i aktivnosti protiv ljubavi i pismenosti – da, mislim na referendum o braku i razbijanje ćiriličnih ploča – te onda iz toga možemo vrlo lako ocijeniti tko je tu žrtva, a tko agresor i koliko oni koji se pozivaju na Boga, a agitiraju za pribijanje nevinih i ugnjetavanih na križ, uopće imaju veze sa Bogom na kojeg se pozivaju, a koliko sa onima koji su ga ovacijama ispratili u smrt", govori teologom Branko Sekulić u intervjuu za Lupigu. S njim i Emirom Imamovićem Pirketom razgovarali smo nakon završetka ovogodišnjeg Festivala alternative i ljevice Šibenik - FALIŠ. Upravo na tom festivalu, a rijetka je to pojava, susreću se suvremena ljevica i teologija. "Ja samo znam da se ogroman broj ljudi u ovoj zemlji deklariraju kao vjernici i svi koje zanima istinska društvena promjena tu činjenicu ne mogu ignorirati", reći će Imamović.
STRAH OD ANTIVAKSERA: Vlada se boji šire primijeniti COVID-potvrde

STRAH OD ANTIVAKSERA: Vlada se boji šire primijeniti COVID-potvrde

Ministar unutarnjih poslova Davor Božinović voli se pohvaliti da je Hrvatska prva uvela tzv. COVID-potvrde. Da, za prelazak granice kako bi nam što ranije došlo što više turista koji su cijepljeni ili su preboljeli zarazu, ili su netom testirani i bili negativni. Osim za ulazak u Hrvatsku, takve su potvrde još neophodne za odlazak na nogometnu utakmicu, za svadbe i neke veće koncerte u zatvorenom. I na tome je Hrvatska stala, iako je po broju cijepljenih treća najlošija zemlja Europske unije, a prema broju umrlih od korone u razmjeru s brojem stanovnika 18. najgora u svijetu. Po uzoru na Francusku, Grčku i neke druge zemlje „stare“ Europe, još prije više od dva mjeseca premijer Andrej Plenković najavio je mogućnost obaveznog cijepljenja za sve zaposlene u zdravstvu, socijali i školstvu. Liječnička komora odmah je to podržala. Ali, kako to obično biva s Plenkovićem i njegovom vladom, oni nemaju trunke hrabrosti za bilo kakav „jači“ potez.
REŽISERKA „SRPSKE MAJKE“: „Ceci očito smeta podsećanje na deo biografije koji nije nastao na binama ili pod šatorima“

REŽISERKA „SRPSKE MAJKE“: „Ceci očito smeta podsećanje na deo biografije koji nije nastao na binama ili pod šatorima“

"Naša ideja nije bila da naštetimo Svetlani Ražnatović, ili bilo kom drugom 'junaku', već da podsetimo njene savremenike i edukujemo mlade ljude šta je sve uticalo na sunovrat ovog društva, kako nam se ovakvi ljudi i ovakvi događaji nikad više ne bi ponovili", kaže u razgovoru za Lupigu Jovana S. Polić, režiserka i koscenaristica "Srpske majke" epizode serijala "Junaci doba zlog", koja se bavi popularnom turboflk pjevačicom. Očekivano, „Srpska majka“ izazvala je buru u javnosti odmah nakon što je emitirana na N1 televiziji. Gledanost je bila velika, a i na YouTube kanalu N1 televizije emisiju je pogledalo više od pola milijuna gledatelja. Međutim, poslije samo tri dana uklonjena je s tog servisa. Zahtjev za uklanjanjem podnio je Cecin YouTube kanal, pozivajući se na kršenje autorskih prava. "Ne pokušava ona sopstvenu prošlost da spakuje u tu fijoku zaborava jer se kaje ili stidi, već zbog slike koju o sebi stvara u javnosti", komentira Polić.
SRĐAN GOJKOVIĆ GILE: „Gonič robova šiba bičem, a mi samo trčimo“

SRĐAN GOJKOVIĆ GILE: „Gonič robova šiba bičem, a mi samo trčimo“

"Ne pratim ništa. Dosta kontrolisano sam sprečio upliv masovnih medija u moj život, tako da niti čitam novine, niti pratim politiku, niti gledam vesti na televiziji pošto je to sve manje-više propaganda. To utiče na tvoje mentalno zdravlje. Mene to truje i razvija anksioznost i strah. Kad gledaš vesti, recimo. Pa onda ne znam ni ko je danas politički korektan, a ko nije. Uopće se ne susrećem s takvim temama u svom životu. Svako od nas bira neki svoj kosmos", reći će frontmen Električnog orgazma, Srđan Gojković Gile, u razgovoru za Lupigu. S dugovječnim beogradskim rockerom našli smo se nakon nastupa Orgazma, koji se nakon dugog koncertnog pandemijskog posta održao početkom mjeseca u Zagrebu. Bila je to sasvim dobra prilika da razgovaramo o nekim muzičkim, ali i životnim temama koje je nametnula, posebno glazbenicima, sveprisutna pandemija koronavirusa.
INTERVJU SAŠA ĆIRIĆ: „Kritika je iznad prijateljstva, privatnog ili grupnog interesa i ideološke sklonosti“

INTERVJU SAŠA ĆIRIĆ: „Kritika je iznad prijateljstva, privatnog ili grupnog interesa i ideološke sklonosti“

"Ispada da savremena umetnost (film i pozorište, srpska književnost dolazi posle njih) predstavlja to polje suočavanja sa nasleđenom traumom, koja će jednom morati da podrazumeva inkorporiranje neprijatnih činjenica u obrazovni i medijski sistem, odnosno, generalno, u javno polje, sa nultom tolerancijom prema huškačkim revizionistima, baš kao što je u savremenoj Nemačkoj odnos države prema holokaustu i nemačkoj krivici za njega", kaže u velikom razgovoru za Lupigu Saša Ćirić, jedan od najupućenijih književnih kritičara s ovih prostora. Autor je niza knjiga, redovni kritičar tjednika Novosti još od 2009. godine, urednik emisije Oko Balkana na Radio Beogradu i urednik Betona od 2006. do 2018. godine, poznat je kao analitičar koji nemilosrdno, britko i sustavno secira regionalnu književnu produkciju. Pri tome ne oklijeva izreći negativan, pa i razoran sud, često natopljen jetkom ironijom.

Anketa

Varga je otkazao tulum jer je shvatio da:

Kolumne

  1. MUZIČKA MAPA MARKA POGAČARA: Berlin

    26.10.2021.

    Marko Pogačar

    MUZIČKA MAPA MARKA POGAČARA: Berlin

  2. BEZ ČAROBNIH RJEŠENJA: Svjedočimo ekstremnoj polarizaciji društva

    21.10.2021.

    Lana Bobić

    BEZ ČAROBNIH RJEŠENJA: Svjedočimo ekstremnoj polarizaciji društva

  3. DRUGO MIŠLJENJE ZDENKA DUKE: Nemojte misliti da vas se ne čita i ne prati

    20.10.2021.

    Zdenko Duka

    DRUGO MIŠLJENJE ZDENKA DUKE: Nemojte misliti da vas se ne čita i ne prati

Lupiga predstavlja: Priče iz zagrebnog života

E-ciklopedija

  1. Povijesni put Hitlerove 'klonje'
  2. Yugo - urbana legenda
  3. Freedom Theatre (Teatar slobode)
  4. Japanske čestitke i razglednice
  5. Russellov čajnik

Recepti

  1. Domaći sok od bazge
  2. Burek (bosanski) za 1 odraslu osobu
  3. Drugačija svinjska jetrica
  4. Bosanska pogača
  5. Piletina u košuljici od sezama
Projekt se provodi uz pomoć:
Ministarstvo kulture Republike Hrvatske Agencija za elektroničke medije Grad Zagreb
Medijski partneri: Balkan Insight - Balkanska tranziciona pravda CINS - Centar za istraživačko novinarstvo Nezavisnog udruženja novinara Srbije