HORVAT VUKOVIĆ S KATEDRE ZA USTAVNO PRAVO: „Pravo na priziv savjesti ne može biti 'jače' od prava na pobačaj“

HORVAT VUKOVIĆ S KATEDRE ZA USTAVNO PRAVO: „Pravo na priziv savjesti ne može biti 'jače' od prava na pobačaj“

"Što se tiče magistara farmacije, mogućnost ulaganja prigovora temeljem Kodeksa ljekarničke etike i deontologije je jasno protuustavna, te također protivna odlukama Europskog suda za ljudska prava. Glede primalja, prigovor bi se trebao dopustiti samo u postupcima vezanim za prekid trudnoće, ali nikako u edukaciji o kontracepciji, obavljanju amniocenteze ili porađanju beba začetih putem postupaka MPO. Sve te navedene su, naime, situacije u kojima je dokumentirano ulaganje prigovora hrvatskih primalja", govori u intervjuu za Lupigu doc. dr. sc. Ana Horvat Vuković, docenticom na Katedri za Ustavno pravo Pravnog fakulteta Sveučilišta u Zagrebu. S njom razgovaramo o pravu na priziv savjesti u medicini, a stručnjakinja za ustavno pravo kaže kako je institucionalni prigovor, ne samo protuustavan, nego i krši međunarodnopravne obaveze Republike Hrvatske.
INTERVJU - VIŠNJA LJUBIČIĆ: "Bolnice imaju pravo zapošljavati ginekologe koji se neće pozvati na savjest"

INTERVJU - VIŠNJA LJUBIČIĆ: "Bolnice imaju pravo zapošljavati ginekologe koji se neće pozvati na savjest"

"Teško je utvrditi točne razloge iz kojih je korištenje prava na priziv savjesti u Hrvatskoj toliko rašireno. O tome nažalost možemo samo spekulirati. Najvjerojatnije se radi o kombinaciji niza čimbenika. Hrvatska po tome u svakom slučaju jest specifična. Pomalo nestvarno djeluje podatak da u Hrvatskoj priziv savjesti na pružanje zdravstvene usluge prekida trudnoće koristi 59 posto liječnika/ca, a u Sloveniji samo tri posto", kaže u razgovoru za Lupigu pravobraniteljica za ravnopravnost spolova, Višnja Ljubičić. S pravobraniteljicom smo razgovarali u sklopu serije "Razgovori sa savješću", o prizivu savjesti u medicini i reperkusijama na reproduktivna prava žena u Hrvatskoj. Ljubičić kaže i kako bi poslodavci, odnosno bolnice trebale imati legitimno pravo izvršavanje svih ugovornih obveza uvrstiti u natječajne uvjete za zapošljavanje. Međutim, nisu joj poznati nikakvi primjeri takvog načina raspisivanja natječaja.
IMAMOVIĆ UOČI FALIŠA: „Od teologije do ekonomije, od hakiranja i teorija zavjere do povijesti, od Amerike do Knina“

IMAMOVIĆ UOČI FALIŠA: „Od teologije do ekonomije, od hakiranja i teorija zavjere do povijesti, od Amerike do Knina“

"Prve godine smo strahovali da su četiri programska dana na otvorenom, na Maloj loži, previše, pa smo imali tri na trgu i jedan u zatvorenom prostoru. Iste te godine smo se Kruno Lokotar, Srećko Horvat i ja natezali treba li nam trideset ili pedeset stolica. Ja sam mislio da je pedeset previše, da bi se ispostavilo da griješimo svi zajedno. Bez korone mi imamo dvjestotinjak sjedećih mjesta, a rekord po posjećenosti je 600 ljudi – toliko ih je bilo na predavanju Terese Forcades. Također, kada smo počinjali, nismo bili sigurni ni hoće li biti drugog FALIŠ-a, a evo nas sada pred osmim", kaže u razgovoru za Lupigu Emir Imamović Pirke, direktor Festivala alternative i ljevice Šibenik (FALIŠ). Uoči otvaranja s Imamovićem razgovaramo o onome što nudi ovogodišnje izdanje festivala te o njegovoj organizaciji u ova nezgodna vremena zbog čega je na koncu FALIŠ skraćen za jedan dan trajanja, a ni publike neće moći biti kao ranijih godina.
INTERVJU - PEĐA GRBIN: „SDP je zagazio u klijentelizam, a rad i rezultati su lijek protiv njega“

INTERVJU - PEĐA GRBIN: „SDP je zagazio u klijentelizam, a rad i rezultati su lijek protiv njega“

"U takvoj podjeli fotelja, samo da bih dobio viši koeficijent na plaću, ne želim sudjelovati", kaže u velikom razgovoru za Lupigu, Peđa Grbin, koji je u petak predao potpise za kandidaturu za predsjednika SDP-a, a prethodno je na društvenim mrežama objavio prvi dio svog programa #noviSDP, stranka na koju smo ponosni. Tom je rečenicom odgovorio aktualnom potpredsjedniku SDP-a, Zlatku Komadini. U intervjuu je pojasnio i svoju raniju izjavu kako bi podržao Tomislava Tomaševića iz Možemo! za kandidata na funkciju gradonačelnika Zagreba. "Rekao sam da je za građane Zagreba manje bitno iz koje će političke opcije doći novi gradonačelnik, koliko je bitno da ta osoba bude kvalitetna, ozbiljna i u stanju upravljati Zagrebom, da bude poštena i nekorumpirana te da može pobijediti korupcijsku hobotnicu koju je stvorio Milan Bandić, uz podršku HDZ-a u Gradskoj skupštini", pojašnjava Grbin.
INTERVJU - ROBERT TOMIĆ ZUBER: „Zainatili smo se da pokažemo kako nećemo nestati“

INTERVJU - ROBERT TOMIĆ ZUBER: „Zainatili smo se da pokažemo kako nećemo nestati“

"Istraživački film je žanr koji ima svoju specifičnost u usmjerenju prema temi i postupku stvaranja. Dug je proces njegova stvaranja i oni koji nas interesiraju jesu oni koji propitkuju, otkrivaju, donose neka nova saznanja. Uvjereni smo da za njih ima publike", kaže u razgovoru za Lupigu direktor Rab Film Festivala (RAFF) Robert Tomić Zuber. Za ovu subotu u 20 sati zakazano je drugo izdanje RAFF-a koje se uslijed epidemiološke situacije svelo na samo jedan festivalski dan. Direktor će nam reći kako je organiziranje festivala u ovakvim uvjetima suludo i da su dogovarajući konačni festivalski izgled prošli sedam raznih verzija. No, kaže na kraju se u svemu probudio i svojevrsni inat u ovogodišnjem izdanju. "Ipak, ove godine bitno je da opstanemo i da svoje programe donesemo publici u bilo kojem obliku", objašnjava Tomić Zuber dan prije početka drugog izdanja Rab Film Festivala.
VELIKI INTERVJU-VLADIMIR ARSENIJEVIĆ: „Nisu nama krivi nikakvi 'brđani' i 'papci'“

VELIKI INTERVJU-VLADIMIR ARSENIJEVIĆ: „Nisu nama krivi nikakvi 'brđani' i 'papci'“

„Ako smo nešto naučili, to je da – kada vidite da krenu mošti da se otkopavaju i nosaju po ovim našim zemljicama – treba pakovati kofere i bežati odavde. Za mene su nacionalni identiteti direktno opresivni. Moji roditelji su bili iskreni Jugosloveni, ideološki neopterećeni, i ja sam vaspitan u tom duhu. Nekakvo iznuđeno srpstvo me žulja na isti način na koji bi me, recimo, žuljalo i takvo hrvatstvo. Inače, imam dvojno državljanstvo, i srpsko i hrvatsko, ali me, najiskrenije, boli uvo i za jedno i za drugo. Za mene je to samo zgodna prilika da imam dva pasoša, od kojih je hrvatski prohodniji i, u tom smislu, meni draži. Dotle seže moj patriotizam“, kaže u velikom razgovoru za Lupigu Vladimir Arsenijević, svetski poznati pisac čija su dela prevođena na dvadesetak jezika.
INTERVJU-ANJA ŠIMPRAGA, „DJEVOJČICA IZ KOLONE“: „Potreban je iskorak da izgradimo tolerantnije društvo“

INTERVJU-ANJA ŠIMPRAGA, „DJEVOJČICA IZ KOLONE“: „Potreban je iskorak da izgradimo tolerantnije društvo“

"Na 'Oluju' nikome od Srba nikada nije lako, niti ugodno prisjećati se. Zna se što je to značilo za moj narod. S jedne strane, Hrvati slave taj dan, a nama je to dan kada smo morali napustiti svoje ognjište i ostavili svoj dojučerašnji život. S druge strane da bismo izgradili tolerantnije odnose u društvu svatko mora doprinijeti na svoj način, koliko god to teško bilo", govori u razgovoru za Lupigu Anja Šimpraga, saborska zastupnica SDSS-a. Njena potresna ispovijest koju je ovog tjedna uputila sa saborske govornice izazvala je niz reakcija, od onih, brojnijih, pozitivnih, do neshvatljivo mrzilačkih komentara ljudi koji očito smatraju da Srbima ne bi trebalo biti dopušteno da uopće govore o ovoj temi, što jasno pokazuje kako postoji i poražavajuće veliki broj ljudi koji ne mogu imati empatije čak ni prema osmogodišnjoj djevojčici.
RAZGOVOR SINIŠA MATASOVIĆ: „Bolje je lomiti slova, nego čaše“

RAZGOVOR SINIŠA MATASOVIĆ: „Bolje je lomiti slova, nego čaše“

"Taj vid humora mi dođe kao samostalna psiho-terapija, jer je bolje riješiti to na papiru nego li se doslovce opijati ... Bolje je lomiti slova, nego čaše", kaže u razgovoru za Lupigu Siniša Matasović kojeg poznajemo kao autora nekoliko zbirki poezije, pisca i urednika, a upravo je u nakladi edicije „Teatar piva“ objavio zbirku haikua „Noću za šankom“ u trojezičnom prijevodu na engleski i ukrajinski jezik. Pamtimo ga i po zbirci „Hrvatski pjesnički huligani”. Osim kao predsjednik sisačkog ogranka Društva hrvatskih književnika, Matasović je književnoj javnosti poznat i kao viceprvak Prvog prvenstva Hrvatske u slam-poeziji. O tome kaže: "Nikad mi nije sjeo taj natjecateljski dio, nastupio sam samo na prvom natjecanju i nikad se nakon toga nisam pojavio na manifestaciji jer umjetnost ne vidim kao sportsku disciplinu."
INTERVJU – ALEN BRLEK: „Jezik koji nije u službi slobode, jezik je smrtnog hropca“

INTERVJU – ALEN BRLEK: „Jezik koji nije u službi slobode, jezik je smrtnog hropca“

"Podmetanje noge državi je također ljubav, prema domu čovječanstva. Može i treba, jer svijetom vladaju hijerarhije, profiti nastali na nečijem trpljenju, a tome treba podmetati nogu na svakom koraku jer u posljednje vrijeme ulicom se događa Hod za mrak. Naravno, ne mora svatko tko piše pisati s tom idejom, ali čini mi se da književnost treba ako nikome drugome, biti podmetanje noge samome sebi, u nastojanju oslobađanja od svega što sistemi ugrade u nas", kaže u kratkom razgovoru Alen Brlek, koji će u petak ovoga tjedna u parku pred zagrebačkom Booksom, u sklopu festivala Prvi prozak na vrh jezika, predstaviti svoju zbirku "Sang" treći dio poetske trilogije za koju je dobio nagradu Kvirin. "Netko odlazi u crkvu, netko na planinu, netko ne odlazi, ja pišem. Odlazim sebi i svijetu kroz književnost, a to je oduvijek bila velika utjeha", objasnit će u intervjuu.
INTERVJU-BORIS LEINER: „Preko noći sam postao pisac, a Johnnyjeve izjave ne bih komentirao jer dolaze od holograma“

INTERVJU-BORIS LEINER: „Preko noći sam postao pisac, a Johnnyjeve izjave ne bih komentirao jer dolaze od holograma“

"Prvo smo počeli sa Sacherom i nakon par proba bili smo već bend. Morao sam slušati njih kaj rade, jer su bili obojica jake karizme. Ali i nije to dugo izdržalo, bend koji počiva na dva autoriteta se raspao. I dok sam ja otišao s Johnnyjem, Sacher je otišao k Rundeku. I nastao je Haustor", kaže u intervjuu za Lupigu Boris Leiner, koji je svojim bubnjarskim palicama u tančine ispleo taktove svih albuma grupe Azra, kao i onih Vještica. Nedavno je objavio specifičnu autobiografiju koja je dobila veliki publicitet, a na nju je instantno i vrlo negativno reagirao i Branimir Johnny Štulić. "To je hologram zlikovac, a ne Johnny i stoga ne bih puno pričao o zlom duhu", kratko će Leiner na Štulićeve kritike, no ipak će reći da bi i danas u dilemi na koju stranu da ode - odabrao Johnnyja, kojeg opisuje kao "pozitivnu kreativnu energiju velikog potencijala".

Anketa

Varga je otkazao tulum jer je shvatio da:

Kolumne

  1. BAGATELIZIRANJE SEKSUALNOG NASILJA: Mnoge žrtve ne progovore nikad

    29.11.2021.

    Sofija Kordić

    BAGATELIZIRANJE SEKSUALNOG NASILJA: Mnoge žrtve ne progovore nikad

  2. MELANKOLIJA I KUHANJE IVICE PRTENJAČE: Jeste li doručkovali?

    24.11.2021.

    Ivica Prtenjača

    MELANKOLIJA I KUHANJE IVICE PRTENJAČE: Jeste li doručkovali?

  3. CARSTVO BAŠIBOZUKA: Uvijek ima ko ratovati i to za one koji su davno trebali biti zatvoreni

    14.11.2021.

    Ahmed Burić

    CARSTVO BAŠIBOZUKA: Uvijek ima ko ratovati i to za one koji su davno trebali biti zatvoreni

Lupiga predstavlja: Priče iz zagrebnog života

E-ciklopedija

  1. Povijesni put Hitlerove 'klonje'
  2. Yugo - urbana legenda
  3. Freedom Theatre (Teatar slobode)
  4. Japanske čestitke i razglednice
  5. Russellov čajnik

Recepti

  1. Domaći sok od bazge
  2. Burek (bosanski) za 1 odraslu osobu
  3. Drugačija svinjska jetrica
  4. Bosanska pogača
  5. Piletina u košuljici od sezama
Projekt se provodi uz pomoć:
Ministarstvo kulture Republike Hrvatske Agencija za elektroničke medije Grad Zagreb
Medijski partneri: Balkan Insight - Balkanska tranziciona pravda CINS - Centar za istraživačko novinarstvo Nezavisnog udruženja novinara Srbije