„Važno je fokusirati se na samo jedan hobi“
Nema tome dugo, kratkih i beznačajnih mjesec ili dva, otkako je novosadski velemajstor mozgalica, Zoran Radisavljević, Zagrebu posvetio možda i najuspješniji enigmatski uradak na kojem bi glavnom gradu Hrvatske pozavidjele i mnogo veće svjetske metropole. U međuvremenu je anagramna mapa ZET-ovih tramvajskih stanica (ako već niste, možete je preuzeti ovdje) postala pravi hit među ljubiteljima glavolomki.
„U Zagreb sam preselio prije četiri godine kada sam počeo raditi za Kviskoteku. Bio je to početak jedne lijepe avanture koja je potrajala sve do rujna ove godine kada sam suradnju nastavio radeći od kuće u Novom Sadu. Za svo vrijeme koje sam proveo u prijestolnici Hrvatske nikada nisam imao nikakvih neugodnosti, naprotiv – na svakom koraku sretao sam ljubaznost. Odgovarao mi je život u takvom mirnom okruženju pa sam se lako prilagodio. Uoči povratka kući napravio sam svojevrsni poklon Zagrepčanima. Svojevremeno je sličnu enigmatsku atrakciju imao i London, ali je moja mapa znatno kvalitetnija jer sadrži puno tematskih anagrama”, objasnio je krajem listopada na svome blogu, jedan od najboljih, ako ne i najbolji, enigmatičar s ovih prostora dodajući kako mu je u tehničkoj pripremi ZET-ove anagramne tramvajske mreže pomogao kolega Nenad Savić.
Nema tajne, da čovjek postane vrhunski znalac u bilo čemu, potrebna je disciplina i rad, isto je i s enigmatikom. S autorom knjige „Svet anagrama” kojom Radisavljević predstavlja najznačajnije kolege s područja SFR Jugoslavije, majstorom premetaljki, palindroma, zagonetki i ostalih mozgalica, a kojeg po brojnim tiskovinama možda srećete pod imenom Quizmaster, Zoradis, Arvidas Veljić, dr A. Vasiljević, porazgovarali smo kako bismo vam približili ljude koji stoje iza naših omiljenih mozgalica.
Selfie sa Zrinjevca (FOTO: Privatni album)
Tko je Quizmaster i kako se počeo baviti enigmatikom? Koje mu je područje najdraže i zbog čega.
- Pravim imenom, ja sam Zoran Radisavljević, po zanimanju novinar, enigmatičar i pisac, rođen 1971. godine u Novom Sadu. Enigmatikom sam se počeo baviti u petom razredu osnovne škole, tako što me je zainteresirao drug Saša koji je kupovao zagrebačku reviju Kviz. U to vrijeme više sam igrao šah, ali tu sam ostao na nivou majstorskog kandidata. Nisam ni pomišljao da ću postati velemajstor enigmatike, koji će osvojiti 34 titule državnog prvaka u raznim disciplinama, od čega 19 u sastavljanju anagrama. Naravno, anagrami su moj zaštitni znak i u njima najviše uživam, ali uspješno sastavljam križaljke, rebuse, palindrome, indirekte, zagonetke u stihu i razne druge glavolomke, pobjeđujući na domaćim i međunarodnim natjecanjima.
Kako ste se našli u Zagrebu i kakvo je to bilo iskustvo?
- U Zagrebu sam četiri godine bio urednik enigmatske revije Kviskoteka, čiji je glavni urednik proslavljeni kvizaš i putopisac Robert Pauletić. To je posao koji sam dobio nakon trijumfa na Prvenstvu Hrvatske u enigmatici, upravo u organizaciji Kviskoteke. Nedavno sam se vratio u Novi Sad, ali suradnju nismo prekidali, tako da čitaoci i dalje mogu rješavati moje enigmatske radove. O boravku u Zagrebu i suradnji s kolegama mogu reći da sam uživao i da mi je velika čast što sam dio redakcije tog uglednog časopisa.
Kako je došlo do ideje da napravite anagramnu mapu Zagreba, koliko vam je trebalo vremena i što ste vi iz nje naučili, a što će naučiti oni koji je krenu rješavati?
- Ideja za anagramnu mapu rodila se spontano, tijekom vožnje zagrebačkim tramvajima. Pošto sam, onako iz glave, napravio nekoliko premetaljki od naziva stanica, pomislio sam kako bi bilo izazovno napraviti takvu kompletnu mapu. Meni je bilo prije svega zabavno da se poigram slovima i to je potrajalo dva-tri tjedna, a usput sam i naučio neke lokacije. Vjerojatno ni mnogi Zagrepčani ne znaju baš sve te stanice i sigurno će nešto naučiti iz ove mape. Sudeći po komentarima na internetu izgleda da sam ih uspio i zabaviti i razveseliti.
Sudjelovali ste i u nekim televizijskim kvizovima, kakva su vam ta iskustva?
- U rujnu 1989. godine, kao osamnaestogodišnjak, postao sam šampion Masters turnira "Brojke i slova", na kojem su nastupili najbolji igrači iz ranijih godina. U Srbiji sam pauzirao do 2005. godine, pa sam zatim na kvizovima sličnog formata, s dosta enigmatskih igara, zabilježio još neke velike uspjehe, na primjer, prvak i finalist "Slagalice", prvak kviza "Kocka je bačena" i finalist "Mozgalica". Zaradio sam novce i na kvizovima "Najslabija karika", "Kolo sreće", "Sam protiv svih", "Visoki napon" te zabilježio nekoliko pobjeda u "Naslovnoj strani" dok sam potpuno neuspješna učešća imao u "Ruskom ruletu" i "Totalnom obrtu".
Detalj anagramne verzije zagrebačke tramvajske mreže kako je vidi Radisavljević (ILUSTRACIJA: Zoran Radisavljević)
Kakvi su kvizovi bili nekada i koliko su se promijenili s vremenom? Postoji li neki kviz koji, po kvaliteti i danas možemo usporediti s onima koje ste osvajali?
- Moj utisak je da su nekad popularniji bili sporiji kvizovi poput "Kviskoteke", u kojima nagrade nisu bile toliko velike kao danas. Gledateljima je više značilo da "vitezovi znanja" u izravnim dvobojima pokažu tko je najbolji kvizaš. Danas sve funkcionira brže, pa primat dobijaju formati poput "Milijunaša", "Potjere" ili "1 protiv 100", u kojima imamo velika uzbuđenja, velike nagrade i više heroja, ali ne i tog nekog sveukupnog pobjednika. No, meni se sviđaju i ti brzi kvizovi, a ekipa HRT-a ih godinama vrhunski priprema i ima sjajne takmičare. Da imam hrvatsko državljanstvo sigurno bih se prijavio i na te kvizove.
Što je potrebno da čovjek bude dobar enigmatičar?
- Enigmatika je intelektualna vještina na zlatnom presjeku matematike, književnosti i likovne umjetnosti. Kao i svaka vještina, usavršava se vježbanjem i marljivim radom. Znanje koje stječemo godinama doprinosi da pravimo sve kvalitetnije enigmatske radove, a vrhunski enigmatičari, ako već nisu po zanimanju matematičari, književnici ili umjetnici, sigurno da imaju barem talenta za to, što demonstriraju kroz kombinatoriku, igru riječima i razvijen osjećaj za lijepo.
Kako da se mladi enigmatičar s potencijalom razvije u izvrsnoga?
- Pored vježbanja, marljivog rada i sticanja novih znanja, dodao bih da pomaže i to ukoliko se fokusirate na samo taj jedan hobi. Ako ste raštrkani na razne strane možda ćete biti vrlo dobri u svemu tome, ali vjerojatno ne i vrhunski. Ja sam batalio natjecateljski šah i odonda kreće moj streloviti uspon u enigmatici. No, nisam u potpunosti zahrđao ni u šahu, nedavno sam na simultanci pobijedio velemajstora Alojzija Jankovića.
Koristite li se enigmatikom u svakodnevnim situacijama?
- Matematičke vještine dobro dođu u trgovini, a nije loše ni vješto baratati riječima, pa reći nešto duhovito i pametno što će oduševiti sugovornika.
Lupiga.Com
Naslovna fotografija: Privatni album
Zoran je ubedljivo najbolji enigmata sa ovih prostora. Lično, preporučujem njegovu knjigu bez ijednog slova ''a'' u njoj - Sve je moglo biti drukčije.