NIKOLA BILIŠKOV: „Ovdje doslovno vrijedi parola - jedan svijet, jedna borba“

NIKOLA BILIŠKOV: „Ovdje doslovno vrijedi parola - jedan svijet, jedna borba“

"Glaciologinjom Valentina Radić, profesorica na Sveučilištu Britanske Kolumbije u Vancouveru, radila je statistiku balansa 300.000 planinskih ledenjaka širom svijeta i njene spoznaje je odvode u depresiju, kao i mnoge znanstvenike koji se bave drugim posljedicama klimatske krize. Alpski ledenjaci su u principu gotovi, izbačeni su iz balansa, ali ne samo oni. A planinski ledenjaci su najveći spremnik pitke vode na svijetu, napajaju i podzemne tokove i rijeke", kaže u razgovoru za Lupigu Nikola Biliškov, doktor kemije koji je radio na razvoju materijala za pohranu vodika i ambasadorom Klimatskog pakta Europske unije. S njim smo pokušali utvrditi koliko je vodik daleko od toga da nas spasi od posljedica industrijske revolucije pogonjene fosilnim gorivima. "Tehnologije se moraju razvijati, ali mi ustvari nemamo vremena čekati da se one dovoljno razviju i do tada nastaviti trošiti fosilna goriva kao do sada", reći će Biliškov.
ŽIVA VODA: Platforma za dekonstrukciju poznatog

ŽIVA VODA: Platforma za dekonstrukciju poznatog

Inicijalno je to trebao biti otvoreni session za scenu, no ubrzo se definiralo da bi svaki koncert mogao imati posebnu temu – bilo da je riječ o poznatom albumu, poznatom autoru ili pak, s druge strane, nešto potpuno opskurno. Ali i da će imati posebnog gosta. Tako je nastao i naziv Živa Voda, kao jedan fluidan prostor muzičkog istraživanja i povezivanja, otkriva Mak Murtić u razgovoru za Lupigu. Indirektno, taj je projekt doveo do razvitka raznih bendova i upoznavanja s raznim predstavnicima Hrvatske i šire glazbene scene, a ovog petka navečer u zagrebačkom Melin Jazz baru Živa Voda nastupa donoseći svoju interpretaciji muzike Michaela Jacksona. "Tajna je da je ovo platforma za dekonstrukciju uglavnom poznatog i za vrlo brz i intenzivan pristup s jednom do maksimalno dvije probe te mnogo improvizacije", kaže nam Mak Murtić iz Žive Vode.
INTERVJU – BOŽO VREĆO: „Svo kamenje bačeno na mene popločalo je put drugima“

INTERVJU – BOŽO VREĆO: „Svo kamenje bačeno na mene popločalo je put drugima“

"Znam puno ljudi koji su poslije mojih koncerata promijenili profesije, partnere, ugnjetavanja, napustili lažna gnijezda i lažne prijatelje, pa postali slobodni i sretniji ljudi, baveći se onim čime su oduvijek željeli, prepustili se ljubavi onoga koga su oduvijek potajno voljeli, otputovali živjeti onamo gdje su oduvijek sanjali da bi živjeli, izrekli ono o čemu su oduvijek ćutali, zagrlili sebe još jače poslije svih godina odricanja i odbacivanja svog iskonskog bića ...", govori Božo Vrećo u velikom intervjuu za Lupigu. Ovaj „umjetnik anđeoskog glasa, koji liječi duše i otvara srca”, kako ga je opisao New York Times, nastupit će 13. ožujka u zagrebačkom Lisinskom, a kako druguje s muzikom i ljudima, te kako živi u okrilju božanskog, ispričao je u nesvakidašnjem, ali svježem i iscjeljujućem intervjuu.
INTERVJU – LUKA OMAN: „Trpjeli smo razne pogrde i poniženja, ali budućnost će biti veganska“

INTERVJU – LUKA OMAN: „Trpjeli smo razne pogrde i poniženja, ali budućnost će biti veganska“

"Živimo u karnizmu gdje se svakodnevni zločini prema životinjama nastoje prikazati kao nešto normalno i potrebno. Profit je na prvome mjestu, a opće dobro se zanemaruje. Čak se i za sulude okrutnosti poput ubijanja tek rođenih muških pilića nađu opravdanja u neisplativosti. Sve je upakirano u frazu 'to tako mora biti', koju nam ponavljaju od djetinjstva. Samo najhrabriji odupiru se životarenju i odluče živjeti punim plućima, odnosno drukčije, odgovornije, po principu živi i pusti druge živjeti", kaže u razgovoru za Lupigu Luka Oman predsjednik udruge Prijatelji životinja, koja je u dvadeset godina djelovanja stasala u najugledniju organizaciju za zaštitu životinja i promicanje prehrane bez mesa u Hrvatskoj. U intervjuu Lupigi, taj 48-godišnji aktivist pripovijeda kako je i zašto postao zaštitnik životinja
TEROR KOJI NE PRESTAJE: „Cilj je da nas ugase, ali izdržaćemo mi ovo“

TEROR KOJI NE PRESTAJE: „Cilj je da nas ugase, ali izdržaćemo mi ovo“

Jednom od rijetkih preostalih poštenih medija, ne samo u Bosni i Hercegovini, nego i u cijeloj regiji, Žurnalu, prvo su dugo prijetili. Na razne načine. Silovanjem njihovih novinarki, slanjem dijelova bombe, fotografijama onih koji prijete na kojima oni poziraju sa snajperima, uzimali su im kamere na terenu, plaćali hackere da im ruše portal, zasipali ih desetinama tužbi, stranački botovi ih orkestrirano napadaju, kleveću i vrijeđaju na društvenim mrežama … Uglavnom, teror onih koji su ugroženi Žurnalovim pisanjem ne prestaje. Resorni „organi“ nisu nikada sankcionirali takvo ponašanje, ali će se zato sada rado upustiti u maltretiranje ove ionako ugrožene redakcije. Tim povodom smo razgovarali sa Selvedinom Avdićem, glavnim urednikom Žurnala. "Cilj im je da nas ugase, ali izdržaćemo mi ovo", kaže Avdić
UZ GODIŠNJICU SMRTI PREDRAGA LUCIĆA: „Nas je samo zanimao prostor slobode“

UZ GODIŠNJICU SMRTI PREDRAGA LUCIĆA: „Nas je samo zanimao prostor slobode“

"Ne bi bilo dovoljno novaca za novine kakve bi htjeli, pa se skupila ekipa koja je radila list, otišli bi u brodogradilište, preko student servisa bi radili grdne poslove, tukli ruzinu i tu lovu bi investirali u list koji se nije prodavao, on se dijelio na faksu. Tako da je taj neki fanatizam, koji je Viktor prvenstveno donio bio određujući za Feral u njegovim raznim fazama. Bilo u Nedjeljnoj na jednoj stranici, poslije u Slobodnoj, a poslije i kao samostalan list koji je krenuo u potpuno sumanutim uvjetima, usred rata. Mislim da je to samo mogla ta vrsta ljudi koja je spremna i tuć ruzinu da bi izašle novine", govorio je Predrag Lucić u razgovoru za emisiju KUPEK otprije deset godina. Vrijeme je da ta Dujina riječ oživi i na ovaj način, u tekstualnoj formi. "Nas je samo zanimao prostor slobode", reći će Lucić.
INTERVJU – MARKO KOVAČIĆ: „Podcjenjujemo mladenačku energiju etiketirajući ih nezainteresiranima“

INTERVJU – MARKO KOVAČIĆ: „Podcjenjujemo mladenačku energiju etiketirajući ih nezainteresiranima“

"Pogledajte primjerice borbu klimatskih aktivista koji bacaju juhe po umjetničkim djelima, lijepe se za zidove ... Isto tako pogledajte malograđansko zgražanje tim aktivizmom koje se svodi na denunciranje njihove dobi, proglašavajući ih elitistima koje treba poslati u radni kamp kako bi se naučili, pazite sad paradoksa, pravim vrijednostima. Jer je Van Gogh valjda važniji od budućnosti svijeta", kaže u intervjuu za Lupigu Marko Kovačić, jedan od vodećih stručnjaka za politike mladih, ujedno i nacionalni korespondent za mlade za Europsku komisiju i Vijeće Europe. Između ostalog, s Kovačićem razgovaramo o građanskom odgoju, kao i o tome kako se Hrvatska odnosi prema svojim mladima koji u sve većem broju odlučuju nastaviti sa svojim životom u nekoj od europskih zemalja.
INTERVJU: „Analizirali smo kako su traume oblikovale kolektivno sjećanje u izgradnji nacije“

INTERVJU: „Analizirali smo kako su traume oblikovale kolektivno sjećanje u izgradnji nacije“

„Zbornik 'Uokvirivanje nacije' analizira glavne i suprotstavljene narativne okvire kroz studiju sedam komemoracija (pet vezanih uz Drugi svjetski rat, a dvije uz Domovinski rat) koje su relevantne zato što ili privlače političko vodstvo zemlje te su od nacionalnog značaja, ili su naročito kontroverzne i samim time potiču rasprave koje otkrivaju kako različiti akteri uokviruju naciju kroz suprotstavljene 'istine' o prošlosti. Ti su narativni okviri analizirani iz više perspektiva“, kaže u razgovoru za Lupigu, Nikolina Židek, hrvatska znanstvenica koja živi i radi u Buenos Airesu, gdje se, među ostalim, bavi istraživanjem hrvatskog političkog iseljeništva u Argentini. Tema zbornika su, reći će Židek, traume događaja 20. stoljeća u Hrvatskoj i kako su one oblikovale kolektivno sjećanje u svrhu izgradnje “imaginarne zajednice” (Anderson) kao što je nacija.
INTERVJU – SEAD ALIĆ: „Sloboda govora danas je pretvorena u slobodu prostačkog govora“

INTERVJU – SEAD ALIĆ: „Sloboda govora danas je pretvorena u slobodu prostačkog govora“

"Kapitalizam je društveno uređenje koje igra na kartu niskih strasti masa, a te niske strasti proizvodi masmedijskim zaglupljivanjem. Stoga je filozofija medija dimenzija gdje treba nastaviti Grlićevu, ali i Marxovu kritiku kapitalizma", kaže u velikom intervjuu Sead Alić, profesor varaždinsko-koprivničkoga Sveučilišta Sjever. Ovaj dvostruki doktor znanosti sam je napisao više od deset knjiga, među kojima je posljednja „Masovna proizvodnja narcizma“. U središtu su Alićeva interesa pitanja estetike i još više medija (koje je iskusio i radeći emisije "Frigidna utičnica" na Radiju 101 te "Knjigom u glavu" na HTV-u). Alić će u ovom intervjuu govori o Danku Grliću (1923–1984) i filozofiji jednoga od utemeljitelja međunarodno relevantnog kruga filozofa i sociologa okupljenog oko Korčulanske ljetne škole (1963–1974) i časopisa Praxis (1964–1974).
UZ 30 GODINA RADA: „Lako bi bilo suzbiti najočitiji seksizam da urednicima žene nisu alat za klikove i zaradu“

UZ 30 GODINA RADA: „Lako bi bilo suzbiti najočitiji seksizam da urednicima žene nisu alat za klikove i zaradu“

"Često nam se prigovara da pretjerujemo i da reagiramo na gluposti. Točno, neke stvari jesu banalnije od drugih, ali svaka od njih je jedna kap u moru seksizma i pridonosi neravnopravnosti žena u društvu. Možda se bombastičan naslov sa ženskim grudima u fokusu ne čini kao važna stavka, no ide u isti koš s mizoginijom, mržnjom prema ženama, a samim time i nasiljem koje dolazi s tim, tako da sve to vodi ili može voditi i ubojstvima žena, femicidu, o kojem se opet seksistički izvještava - propituje se što je žena imala odjeveno, ubojstva se opravdavaju muškom ljubomorom, prenose se nepotrebni stavovi susjeda...", kažu u intervju za Lupigu Nataša Vajagić, Sunčica Damjanović, Fani Bugarin Šoljan, Silvia Žufić Dujmović i Elena Zahtila. One su aktivistice iz Centra za građanske inicijative iz Poreča koji ove godine slavi 30 godina rada.

Anketa

Varga je otkazao tulum jer je shvatio da:

Kolumne

  1. ZAMOR OD DEMOKRACIJE: Baršun iz studenog 1989. godine nakon 35 godina izgleda kao grubo sukno

    20.11.2024.

    Sofija Kordić

    ZAMOR OD DEMOKRACIJE: Baršun iz studenog 1989. godine nakon 35 godina izgleda kao grubo sukno

  2. POSLANICA LANE BOBIĆ: Snažni dečki

    18.11.2024.

    Lana Bobić

    POSLANICA LANE BOBIĆ: Snažni dečki

  3. BURE BARUTA: Kako su nam mučkim faulom s leđa polomili noge

    16.11.2024.

    Ahmed Burić

    BURE BARUTA: Kako su nam mučkim faulom s leđa polomili noge

Lupiga predstavlja: Priče iz zagrebnog života

E-ciklopedija

  1. Povijesni put Hitlerove 'klonje'
  2. Yugo - urbana legenda
  3. Freedom Theatre (Teatar slobode)
  4. Japanske čestitke i razglednice
  5. Russellov čajnik

Recepti

  1. Domaći sok od bazge
  2. Burek (bosanski) za 1 odraslu osobu
  3. Drugačija svinjska jetrica
  4. Bosanska pogača
  5. Piletina u košuljici od sezama
Projekt se provodi uz pomoć:
Ministarstvo kulture Republike Hrvatske Agencija za elektroničke medije Grad Zagreb
Medijski partneri: Balkan Insight - Balkanska tranziciona pravda CINS - Centar za istraživačko novinarstvo Nezavisnog udruženja novinara Srbije