Hakeri koji popravljaju svijet
Kad biste samo znali koja služba je odgovorna, koga zvati, na koju se adresu obratiti ... Ni trenutka ne biste dvojili i iz istih stopa otišli biste prijaviti problem. Samo da niste kronično alergični na birokraciju, javne službe i protokole, njihove službenike, rodbinu i rođake ... Dok ljudi uglavnom bave najvećim problemima (svojima, dakako), negdje je netko marljivo radio za dobrobit svih i rodio se - Popravi.to! Inicijativa civilnih hakera Code for Croatia, u suradnji sa zagrebačkim Gongom, pokrenula je internet platformu na kojoj nadležnim vlastima u bilo kojem dijelu Hrvatske, u svakom trenutku možete službeno prijaviti komunalni problem.
U praksi to izgleda, primjerice, ovako - zadnji prijavljeni problem dolazi iz Zagreba, a odnosi se na punionicu za električna vozila na Trešnjevci, točnije kod parka stara Trešnjevka, odnosno tik do područnog ureda Gradske uprave. Osoba koja je prije šest dana podnijela prijavu, fotografirala je punionicu, označila je na karti te dodala fotografiju problema s kratkim opisom: "Punionica za električna vozila ne radi već dugo vremena. Kablovi su zamotani i ne može se koristiti." Slučaj je prijavljen 25. studenog, a na popravak se još čeka. No, zato je riješena jedna druga prijava. Naime, na zagrebačkim Srednjacima na javnoj zelenoj površini nalazi se ogroman komad limenog krova (eno ga na naslovnoj fotografiji), a prijavljeno je to 1. studenog, još od oluje koja je Zagreb pogodila u srpnju. I tako je to stajalo sve dok nekom nije prekipjelo, vidjevši da službe mjesecima ne reagiraju, pa je prijavio na Popravi.to nakon čega je ipak uslijedila reakcija komunalne službe.
Kako su ovi volonteri bez kune ili eura nagrade samovoljno navalili na birokratski aparat iscijedivši iz njega, među ostalim, tajnu točnog broja gradova, općina i odgovornih službi zajedno s adresama, porazgovarali smo s koordinatorom portala Popravi.to, stručnjakom za otvorene podatke stacioniranim u Zagrebu, Zoranom Lušom te Svjetlanom Knežević iz Gonga. Njih dvoje će nam zajednički odgovoriti na set pitanja o tome kako naše društvo popravljaju na bolje. I da, ukoliko išta znate o održavanju stranica ili imate volje pomoći ovom projektu, volontera im uvijek nedostaje!
Svjetlana Knežević (FOTO: Privatna arhiva)
Za početak možete li nam reći kako Popravi.to zapravo funkcionira?
- Popravi.to je besplatan servis koji građanima i građankama olakšava prijavljivanje problema i štete na javnim površinama i infrastrukturi u svom kvartu i/ili gradu, bilo gdje na području Hrvatske. Radi se o neovisnoj stranici nastaloj u suradnji Gonga i inicijative civilnih hakera Code for Croatia. Korištenjem Popravi.to, građani ne moraju znati kome bi prijava točno trebala biti upućena, ne moraju gubiti vrijeme na istraživanje adresa za svoj problem. Naime, potrebno je samo unijeti lokaciju, kratko opisati i fotografirati problem te označiti kategoriju. Prema tim podacima, sam servis automatski šalje prijavu na pravu adresu.
Što se može popraviti, a što ne?
- Popravi.to je prvenstveno namijenjen prijavljivanju komunalnih problema, šteta i kvarova koje treba popraviti, ukloniti ili očistiti nešto s javnih površina - poput rupa na kolniku i nogostupu ili uličnih svjetala koja ne rade, grafita, slomljenih klupa u parku, srušenog prometnog znaka, nepropisnog odlagalište smeća i slično. Bitno je za spomenuti kako ovaj servis ne služi za hitne intervencije i probleme koji ljude mogu dovesti u neposrednu opasnost. Prijave poslane putem našeg servisa šalju se u e-mail pretinac nadležnog tijela javne vlasti i nisu prikladne za probleme poput požara, poplave ili srušenog stabla na cesti uslijed oluje, kao ni za probleme na privatnoj imovini. Prijave su javne i šaljemo ih lokalnoj samoupravi te objavljujemo na internetskoj stranici. Lokalna samouprava odgovorit će izravno građaninu ili građanki koja je prijavila problem, a rješavanje prijavljenog problema bit će javno vidljivo na Popravi.to. Dakle, možemo pratiti koliko se brzo rješava neki problem, a opetovanim prijavljivanjem istog problema stvara se pritisak na lokalnu samoupravu, kao što se mogu uspoređivati i efikasnosti određenih samouprava.
Hrvatska birokracija je, tu nema dvojbe, poprilično komplicirana, kako servis zna prepoznati koja je služba uistinu nadležna?
- Do toga smo došli praktički “rudarenjem”, odnosno kopanjem po web stranicama jedinica lokalne i regionalne samouprave. “Rudarenje” smo obavili u dvije faze, još prije samog službenog lansiranja stranice, pri čemu smo u prvoj “izrudarili” gradove, a u drugoj fazi općine. S obzirom da vjerojatno znate da je riječ o 128 gradova i 428 općina, naši volonteri i volonterke koji su tada bili upogonjeni i agilni napravili su odličnu bazu podataka. Uglavnom smo trebali pronaći komunalne i prometne redare te tko se bavi održavanjem cesta i javno-prometnih površina, skupljanjem i odvozom otpada, vodoopskrbom i odvodnjom ... Srećom, složene su i određene skripte tako da dobijemo upozorenja ukoliko određene prijave ne budu dostavljene pa na taj način držimo bazu ažurnom. Zanimljivo je što smo čak u nekim općinama i primijetili da je počelo i s tzv. funkcionalnim povezivanjem općina, odnosno da u nekim općinama te poslove obavljaju tvrtke koje djeluju u susjednoj administrativnoj jedinici putem sporazuma.
Zoran Luša (FOTO: Privatna arhiva)
Koliko dugo sad već projekt traje, koliko je upita poslano, koliko obrađeno.
- Stranica je bazirana na FixMyStreet otvorenom kodu, koji izrađuje i održava udruga MySociety iz Velike Britanije. Otvoreni kod je slobodan za besplatno preuzimanje, prilagodbu i korištenje, što omogućuje mnogo bržu i jednostavniju izvedbu projekta. Otvorenost, transparentnost i dijeljenje temeljne su vrijednosti open source kulture, pa tako i Popravi.to servisa, kao i Code for Croatia i Gonga. Popravi.to je nastao kao volonterski projekt Code for Croatia, uz podršku Gonga. Na implementaciji Popravi.to portala volontiralo je 12 osoba, dok su danas to dvije osobe, i vezane su za upravljanje društvenim mrežama. Donedavno smo imali i treću volonterku koja nam je bila od iznimne pomoći jer je riječ o developerki koja nam je pomagala tijekom ove godine na implementaciji nove teme web stranice, ali zbog trenutnih obveza nije više u mogućnosti volontirati. Ako to možda jest netko od vaših čitatelja i čitateljica, može nam se slobodno javiti, upravo tražimo nove volonterke.
Možete li nam navesti neke od najvažnijih ili najupečatljivijih problema koje je popravi.to uspio riješiti?
- U načelu, Popravi.to ništa ne rješava sam po sebi, već je više alat za građane i građanke koji im pomaže da njihova prijava stigne na pravu adresu, a da sam građanin ili građanka ne treba u tom trenutku razmišljati i kopati po web stranicama svojeg grada ili općine neki kontakt kome da prijavi problem. Pozvali bismo sve koji čitaju ovo da posjete stranicu Popravi.to i provjere što je prijavljeno, a i popravljeno u njihovoj bližoj okolini, a i da sami koriste alat za prijavu problema. Dosta su važni problemi, primjerice, popravak svjetala javne rasvjete u Zagrebu, Makarskoj, Šibeniku i Dubrovniku. Neasfaltirani pločnici i rupe na kolnicima nakon izvedenih radova (Zagreb, Varaždin i Vinkovci) koji sami po sebi otežavaju kretanje građana i građanki, bilo da su pješaci, biciklisti ili vozači automobila, a i dosta građana je prijavilo nepropisno odložen otpad i oštećenja u parkovima.
Kako je uopće došlo do suradnje između Gonga i Code for Croatia?
- Gong i Code for Croatia uspješno surađuju cijelo posljednje desetljeće. Zajedno smo razvijali Imamopravoznati.org - platformu za digitalan pristup pravu na informacije koja omogućuje svakome da u par klikova zatraži bilo kakvu informaciju od bilo kojeg tijela javne vlasti. Tijela javne vlasti, poput općina, javnih poduzeća ili škola, dužna su odgovoriti na upit poslan putem naše platforme "Imamo pravo znati", koja ima više od 10.000 zahtjeva za pravo na pristup informacijama poslanih od strane građana i građanki. Posljednjih desert godina Gong u suradnji s Code for Croatia organizira i Dane otvorenih podataka - javni događaj kojeg organiziramo svake godine prvi vikend u ožujku, a na kojem ekipa građanskih hakera i hakerica, podatkovnih entuzijasta, novinarki i programera svih profila sudjeluje u raspravama i izazovima s fokusom kako otvaranje podataka može doprinijeti kvaliteti života u našim zajednicama. I Imamopravoznati.hr i Popravi.to nisu samo alati, nego su metode i oblici građanske participacije i aktivacije. Naši alati potiču aktivno, informirano i istraživačko građanstvo, stvaraju pritisak na institucije i vlast da budu transparentniji, odgovorniji i otvoreniji. Ideja iza ovih alata jest da osnaži građanke i građane da same i sami djeluju, da se organiziraju i traže od onih na vlasti odgovore te da kvalitetno i odgovorno rade svoj posao.
Postotak riješenih problema (SCREENSHOT: Popravi.to)
Pretpostavljam da u Zagrebu imate najviše korisnika, gdje ih još imate i koliko ih je ukupno?
- Ukupno portal broji 879 korisnika i korisnica koji su prijavili 1.161 problem. Očekivano, velika većina ih je u gradu Zagrebu (njih 670), od čega se najviše (gotovo četvrtina) odnosi na probleme na lokalnim cestama. Ove godine smo, primjerice, imali 243 prijave problema u Gradu Zagrebu. U posljednjih 12 mjeseci imali smo prijava i po Rijeci, Jadranovu, Ogulinu, Zadru, Kalima, Benkovcu, Šibeniku, Žirju, Kaštelima, Splitu, Dubrovniku, Varaždinu, Zaprešiću, Zaboku, Dugom Selu, Sisku, Đakovu, Vinkovcima, Vukovaru i Osijeku. Korisnike ne brojimo po gradovima, jer kao korisnik vi možete prijaviti i određeni problem i ako ste negdje na godišnjem odmoru.
Koji gradovi reagiraju najbrže, koji najsporije? Ima li gradova ili službi koje baš nikada nisu reagirale?
- Po našim statistikama, najbrže reagiraju Varaždin (17 dana), Samobor, Vinkovci, Dugo Selo i Makarska (28 dana), a sam prosjek svih administrativnih jedinica je oko 70 dana. S obzirom da je od ukupnog broja problema, otprilike, četvrtina označena popravljenom, možemo reći da vam prepuštamo da se slobodno sami bacite u potragu za administrativnim jedinicama koje nisu reagirale, ne bismo sad direktno upirali prstom.
Tko su ljudi koji stoje iza stranice, čime se bave kada ne pomažu drugima?
- Miroslav Schossberg začetnik je ideje Popravi.to, koordinator cijele ove operacije, dugogodišnji civilni haker, aktivist za otvorene podatke i pokretač inicijative Code for Croatia. Miroslav je ideju oko Popravi.to imao još 2012. godine i ovaj projekt slobodnog softvera pokušao je već tada predstaviti Gradu Zagrebu, ali je Grad u otprilike isto vrijeme platio razvoj sličnog softvera kako bi ga integrirali u svoj eRedar sustav koji omogućava građanima izravnu komunikaciju s komunalnom službom njihove lokalne uprave. Prije koju godinu pridružio nam se i Zoran kao koordinator volontera/ki koji nam pomaže i na servisu "Imamo pravo znati". Obzirom na njegov prethodni staž u javnoj upravi, dobro poznaje ustrojstvo i funkcioniranje tijela javne vlasti i tematiku koja se tiče otvorenih podataka. Zoran je trenutno samozaposlen i freelancea kao IT konzultant i stručnjak za EU fondove. Trenutno nam volontiraju Lucija Štefičić (koja je samozaposlena kao UX/UI dizajnerica) i Tea Kovač. One se bave objavama na društvenim mrežama, a začudo, ni jedna ni druga nisu iz Zagreba, već su u Sisku i Kaštelima. Tijekom ove godine su nam isto pomagale developerka Zdenka, a i Daria koja se zadnje dvije godine bavila društvenim mrežama. Ekipa iz Gonga pruža podršku u održavanju i promoviranju alata i rada Code for Croatia te koordinira održavanje Popravi.to.
Lupiga.Com
Naslovna fotografija: screenshot/Popravi.to
daklë, u članku razvidno nije rieč ni o "hackerima"/"crackerima" ni o "rudarenju". pojam "hacker"/"cracker" u anglosaksonskom IT rječniku ima posebnu težinu, često nezakonsku i kažnjivu, akoprëm može bīti i čisto zakonska djelatnost. najbliže tiema dvama pojmovima u sṙbsko-hṙvatskom jeziku (sviema četirima varietetima - B/H/S/C) odgovara "lomnik"/"lomac" ili "udornik". dalje, engl. "mining" tj. prëvedeno "rudarenje" je izključivo svezano sa svjetskom "modom" tzv. "bitcoina" (davno prokazana/dokazana banksterska podvala) i ne znači ono na čto smisaô "rudariti" zapeljivo krivo ukazuje. u članku je zapravo rieč o tzv. "webcrawlingu", odnosno "paucima" (engl. "spiders"), "paukobot" (engl. "spiderbot"), "ištibotima" (engl. "searchbots"), "tražibotima", "robotima", često skraćeno u obće "crawlers", čto se lahko i lastno na sṙbsko-hṙvatski može prëvesti s "půzaôci"/"půznici", "plaziôci"/"plaznici", "ljezaôci"/"ljeznici", "laziôci"/"laznici". u osnovi to su algoritmi/programi, koji stalno bṙže ili sporïje prëtražuju/"ištu"/"kopaju" po omrëžju/internetu podatke sukladno danomu uvjetu i "prëtražnima"/"(iz)iskaônima" postavkama u sāmom algoritmu/programu. za oblikovanje jednoga učinkovitoga "(p)laziônoga" algoritma dostaje običan bolji/a programer/ka. inače, stanje u IT uslužnom odsjeku na balkanu je u obćem žalostno, i čim južnïje od slovënske iztočne granice, tiem tužnïje. to se osebojno odnosi na razvoj i dostupnost tzv. LiDAR i "fotogrammetrijskih" snimakā, kojih zapravo nema "ni za liek". one nëkolike "kapi" dostupne tehnologije, opet se drago/skupo naplaćuje, akoprëm su te usluge jur plaćene pjenezima/novcima porëznih obveznikā/icā, i kako takove imaju bīti dostupne javnosti bezplatno! ovako se porëzne obveznike/ice s dvakratnim plaćanjem iste obćenito slabe usluge zapravo krade - čto za balkansku uhljebljenu nesposobnu bandu u režimima od triglava ća do demir kapije nije nikakova novina/novost. recimo, LiDAR i fotogrammetrijski snimci se danas u razvijenom/razvitom svietu rabe za točno ravnanje i navođenje (dostavnih) bezpilotnih letjelicā u gusto naseljenima urbanima srjedištima, zatiem za urbano planiranje ter razvoj, za podroban nadzor nad razvojem seôskih srjedinā, za uvid i praćenje stanja javnih povṙšinā, prirodnih ugrozā za čovjekov okoliš i prirodu/narav, itd.