NOVI AMBASADOR KLIMATSKOG PAKTA

„Našoj djeci pred očima nestaje sve što imaju – njihova budućnost“

ritn by: Ivor Fuka | 08.11.2021.
NOVI AMBASADOR KLIMATSKOG PAKTA: „Našoj djeci pred očima nestaje sve što imaju – njihova budućnost“
Novog hrvatskog ambasadora Klimatskog pakta Europske unije, inicijative koju je utemeljila Europska komisija, već ste imali prilike susretati na Lupigi. Naime, Nikola Biliškov, znanstvenik zaposlen na Zavodu za kemiju materijala Instituta Ruđer Bošković, već dugi niz godina u svom fokusu ima zaštitu okoliša. "Nastavljamo aktivno pratiti rad političara, nastojimo im pružati znanstvene temelje za donošenje klimatski relevantnih političkih odluka, a spremni smo ih i kritizirati, uvijek na temelju znanstvenih činjenica. Vjerojatno smo zanimljiva i neočekivana pojava, ali mislim da smo to uspjeli dobro iskoristiti, tako da se, kao znanstvenici, držimo u međuprostoru između civilnog društva i politike. Mrski virus SARS-CoV-2 je preusmjerio i omeo naše djelovanje, ali nije nas uspio suzbiti", kaže novi hrvatski ambasador Klimatskog pakta u podužem razgovoru za Lupigu.

Novog hrvatskog ambasadora Klimatskog pakta Europske unije, inicijative koju je utemeljila Europska komisija, već ste imali prilike susretati na Lupigi. Naime, Nikola Biliškov, znanstvenik zaposlen na Zavodu za kemiju materijala Instituta Ruđer Bošković, već dugi niz godina u svom fokusu ima zaštitu okoliša. 

Prošle godine je, malo prije nego li će se pandemija koronavirusa rasprostrti planetom sastavio „Apel za sustavnu klimatsku akciju“ i to je bio posljednji put da smo razgovarali. Njegov apel s jedanaest zahtjeva se poprilično „primio“ te ga je u čas potpisalo više od 550 domaćih znanstvenika i znanstvenica, da bi ga se potom uputilo na adrese hrvatskog predsjednika, Vlade Republike Hrvatske, Hrvatskog sabora i Ministarstva gospodarstva i održivog razvoja, koji su ga, ne sumnjajte, razdragano i s nestrpljenjem dočekali. 

POKRETAČ APELA ZNANSTVENIKA: „Hrvatska je klimatski vrlo ranjiva. Ako se ne probudimo nemamo perspektive!“

Što se potom dogodilo i kako je reagirala zakonodavna i izvršna vlasta na „Apel za sustavnu klimatsku akciju“ i što je povodom toga napravljeno, samo je jedna od tema o kojoj smo poveli razgovor s novim hrvatskim ambasadorom Klimatskog pakta Europske unije. 

Nikola Biliškov
Nikola Biliškov pred Vladom prošle godine nakon predavanja Apela za sustavnu klimatsku akciju (FOTO: HINA/Tomislav Pavlek)

Možete li nam pobliže reći što je to uopće Klimatski pakt i koji su njegovi ciljevi?

- Klimatski pakt EU je inicijativa Europske komisije, osnovana kako bi se osigurala što efikasnija provedba Zelenog plana. Svrha pakta je pružiti priliku da se svi građani, zajednice i organizacije u Europi uključe u borbu protiv klimatskih promjena, a djeluje kao dinamično okruženje za razmjenu informacija, raspravu i aktivan rad na rješavanju klimatske krize te kao potpora za rast i konsolidaciju europskog klimatskog pokreta. Kako bi se to postiglo, ustanovljeni su ambasadori, koji preuzimaju, provode i komuniciraju vrijednosti pakta. U praksi, to znači da ambasadori djeluju kao posrednici između Europske komisije i opće javnosti te aktivno, u okvirima svoje ekspertize, zagovaraju provedbu Zelenog plana, kroz razvoj i provedbu klimatskih politika, uz poštovanje potreba javnosti.

I sada, kad ste postali ambasador, što su vaši zadaci? Što podrazumijeva ta funkcija?

- Ustvari, sadržajno se ništa bitno ne mijenja u mom djelovanju. Kao pokretač inicijative Znanstvenici za klimu, krajem 2019. godine sam sastavio „Apel za sustavnu klimatsku akciju“, kojega smo onda, s potpisima preko 550 znanstvenika iz raznih polja i disciplina, početkom 2020. godine, uručili Vladi, Saboru, Uredu predsjednika i Ministarstvu gospodarstva i održivog razvoja. Od tada djelujemo kroz nastupe u medijima, komunikaciju s političarima, ali i s općom javnošću, kroz edukacijske aktivnosti, kao i aktivnosti suzbijanja raznorodnih protuznanstvenih mitova i teorija zavjera, osobito u suradnji s udrugama Tatavaka i La Revolution Albatros. Apel je preuzeo funkciju našeg manifesta. Naša inicijativa jest u domeni politike, ali mi smo prije i iznad svega znanstvenici, tako da aktivno zagovaramo pretakanje spoznaja najbolje raspoložive znanosti u efikasne politike. Međutim, posebno mi je važna komunikacija i suradnja s nadolazećom generacijom, dakle sa sadašnjim srednjoškolcima, ali i mlađima. Srednjoškolski klimatski pokret je jedan od najizravnijih poticaja za sastavljanje Apela pa prema tome i za daljnje aktivnosti kroz inicijativu Znanstvenici za klimu. Naime, 2019. godine su Greta Thunberg i globalni štrajk srednjoškolaca doveli do pravog kopernikanskog obrata u klimatskom pokretu. Njihove krajnje jednostavne poruke, bolne u svojoj istinitosti i kristalnoj razumljivosti su, jasnije nego ikad do tada, ukazale na samu srž klimatskih promjena, kao dubinske krize čovječanstva. Sve ono prije izrečeno na najvišim mjestima, sve kompleksne relativizacije i pokušaji pojašnjavanja, klimatske promjene u cjelini svoje sveobuhvatnosti i kompleksnosti, sve je to poprimilo jasnoću užasa, za kojega smo krivi mi, zbog svog nedjelovanja i krivo usmjerenog djelovanja. Našoj djeci pred očima nestaje zapravo jedino i sve što imaju – njihova budućnost. Pitali smo se tada: „Pristajemo li na ulogu izdajica vlastite djece?“ Ja na to ne pristajem. Zato svoje ambasadorsko poslanje prvenstveno doživljavam kao dužnost prema djeci svih nas, djeci kojoj želim vratiti budućnost koju zaslužuju.

Živimo u pandemijskim vremenima gdje znanost ima možda važniju ulogu nego ikada do sada, ali čini se da je povjerenje u nju poprilično nisko, što vidimo na primjeru vrlo niske procijepljenosti protiv Covida-19 i argumentima onih koji ne žele primiti cjepivo. Kako to komentirate?

- To je vrlo kompleksna tema, u kojoj se isprepliću komunikologija i psihologija sa znanstvenom metodologijom. Klimatske promjene su, kao i COVID, pod stalnim, evoluirajućim, vrlo intenzivnim udarom različitih oblika poricanja, mitova i teorija zavjere. Svojim kompleksnim jezikom, današnja znanost vrlo uspješno opisuje svijet oko nas. Prodrli smo u sve njegove pore, od najskrovitijih djelića mikrosvijeta pa do najudaljenijih krajeva univerzuma. No, važno je objasniti znanstvene spoznaje laicima, a kako bismo to postigli, moramo ih prevesti na razumljiv jezik, ali tako da bitan sadržaj ostane onakav kakav jest, dakle znanstveno utemeljen. Mnogi sjajni komunikatori znanosti su u tome uspješni, ali mnogi znanstvenici to ne znaju činiti. Povjerenje u znanost je također narušeno i sudjelovanjem znanstvenika u razvoju nuklearnog oružja, kao i u zloupotrebi znanstvenika za postizanje različitih korporativnih ciljeva. Nažalost, zbog stjecanja materijalne koristi, mnogi znanstvenici su čak i modificirali svoje rezultate u korist naručitelja. Ima, dakle, puno razloga zašto ljudi ne vjeruju znanstvenicima, ali razlozi za povjerenje u znanost sve to zapravo znatno nadmašuju. Zavjere doista postoje, ali uglavnom je dovoljno slijediti trag novca i on će nas odvesti do izvora, koji nisu u znanosti, nego u kratkoročnom interesu zbog stjecanja profita. Puno je o tome pisano, a zainteresiranima preporučam prijevod Priručnika o teorijama zavjere i Komunikacijskog priručnika o cijepljenju protiv COVID-19. 

Klimatski kolaž
Predstavljanje Klimatskog kolaža vladi u čijim su rukama karte (FOTO: HINA/Tomislav Pavlek)

Kako je i je li uopće pandemija utjecala na klimu? Za vrijeme prvog lockdowna društvenim mrežama kružile su panoramske fotografije nekih velikih gradova diljem svijeta kao dokaz kako se zagađenost smanjila. Viđali smo i brojne snimke životinja koje su neuobičajeno često lutale po gradovima gdje ih se ranije nije moglo vidjeti …

- Pandemija je utjecala na bolje umrežavanje i zbližavanje međunarodnog klimatskog pokreta. Aktivistima su, odjednom zatvorenima u stanove, ostali njihovi laptopi i komunikacijski programi te je sve prštalo od sastanaka, webinara i drugih oblika online aktivnosti. Također, u travnju 2020. godine je i cijena barela nafte pala na -40 USD, i to ni zbog čega drugoga nego zbog gramzivosti. Emisije su pale za sedam posto No, sve je to, kako smo tada i predviđali, bilo kratkotrajno. Nakon lockdowna smo se vratili na dobar stari business-as-usual i nastavili srljati u klimatski kaos. 

Od ad hoc osnovane inicijative Znanstvenici za klimu su vrlo brzo uspjeli pronaći prostor u mainstream medijima i doći do toga da ih primaju najviši državni dužnosnici.

- Da, svojim izlaskom iz ormara smo uspjeli probiti različite barijere, za koje smo mislili da su teže savladive. Medijima je bilo zanimljivo da su se znanstvenici odlučili za aktivizam, ali ja sam zapravo aktivist već oko 30 godina. S druge strane, političari nisu mogli ignorirati dokument, kojega potpisuje 550 znanstvenika. Vrlo brzo nakon predaje Apela smo se sastali s predsjednikom Zoranom Milanovićem, ministrom gospodarstva i održivog razvoja Tomislavom Ćorićem i tadašnjom ministricom znanosti i obrazovanja Blaženkom Divjak. Ti razgovori su bili prilično konstruktivni, a bila je to i dobra prilika za direktno upućivanje kritika i prijedloga za unapređenje suradnje. 

Uskoro će, dakle, biti dvije godine kako ste adresirali „Apel za sustavnu klimatsku akciju“. Nedugo nakon apela koronavirus je stigao u Hrvatsku i mnoge važne stvari završile su u zapećku interesa kako javnosti, tako i vlasti. Što se promijenilo od tog siječnja 2020. godine?

- Možemo reći da su institucije pokazale iznenađujuću spremnost za suradnju, čak su poduzeti i neki konkretni koraci, pa su znanstvenici danas uključeniji u različita klimatski relevantna tijela. Nažalost, tad je nastupila pandemija, koja je preusmjerila naše djelovanje na različite online razgovore. Ipak, održana je i tematska sjednica Saborskog odbora za zaštitu okoliša o klimi, koja je okupila predstavnike svih sektora. U kasnijoj fazi smo se, zahvaljujući inicijativama udruga Tatavaka i la Revolution albatros, posvetili i edukativnim aktivnostima. Vrlo je zanimljivo bilo igrati Klimatski kolaž, izvrsnu edukativnu igru koju je kod nas donijela Ana Elizabeta Robb, u školama, pa u Ministarstvu gospodarstva, sa saborskim zastupnicima, a naposljetku i s premijerom Andrejom Plenkovićem. Inicijativa Znanstvenici za klimu nastavlja s radom, a Apel nam služi kao svojevrsni manifest. Nastavljamo aktivno pratiti rad političara, nastojimo im pružati znanstvene temelje za donošenje klimatski relevantnih političkih odluka, a spremni smo ih i kritizirati, uvijek na temelju znanstvenih činjenica. Vjerojatno smo zanimljiva i neočekivana pojava, ali mislim da smo to uspjeli dobro iskoristiti, tako da se, kao znanstvenici, držimo u međuprostoru između civilnog društva i politike. Mrski virus SARS-CoV-2 je preusmjerio i omeo naše djelovanje, ali nije nas uspio suzbiti. Naravno, u periodu od njegove pojave u fokusu interesa nisu bile klimatske promjene, ali koliko-toliko smo uspijevali plasirati i te teme. Mi smo i tokom lockdowna djelovali, slanjem priopćenja medijima, ali i organiziranjem različitih online panela i webinara. Zapravo, tad nam je postalo jasno da ćemo s time morat i dalje nastaviti. Od siječnja 2020. godine su se mnoge stvari promijenile, to je svima jasno. No, što se nas tiče, promijenila se metodika djelovanja, ne i sadržaj.

Nikola Biliškov
Nastavlja se tradicija razočaravajućih COP-ova (FOTO: Andreja Sironić)

Uputili ste tada 11 zahtjeva, koliko ih je ispunjeno? 

- Vjerojatno vas neće pretjerano iznenaditi odgovor da ni jedan zahtjev nije u potpunosti ispunjen. Ipak, kao što sam prije rekao, komunikacijski kanali su uspostavljeni i stabilizirani, a institucije zakonodavne i izvršne vlasti aktivnije uključuju znanstvenike u procese donošenja odluka. 

Zadnji put kad smo razgovarali bili ste optimistični, unatoč činjenici da dosadašnje djelovanje naših institucija ne daju razloga za optimizam. Je li optimizam ispario ili ga još uvijek gajite?

- Kad su iz Pandorine kutije izašla sva zla svijeta, na njenom dnu je ostala nada. Zbornik, kojeg sam prije par godina uredio, nosi naslov „Preživljavati usprkos“ i taj naslov nije odabran slučajno, on je programatski. Da, i dalje gajim optimizam, unatoč ili usprkos svemu. Naravno, izostanak prave klimatske akcije uzrokuje i epizode očaja i beskorisnosti djelovanja. No, što nam je drugo ostalo nego djelovati ili barem pokušavati djelovati? U svom govoru na ceremoniji otvaranja konferencije COP26, sir David Attenborough nas je, vrlo poticajno, podsjetio da smo mi, ljudi, na kraju krajeva, najbolji rješavatelji problema koji su ikad postojali na ovom planetu. Nažalost, kako stvari stoje, i ova konferencija će nastaviti tradiciju razočaravajućih COP-ova. Zato ću ovaj prostor „zloupotrijebiti“ kako bih sve čitatelje pozvao na Marš za opstanak, kojega organiziraju naše podružnice Extinction Rebelliona i Fridays for Future, a kojim ćemo u petak 12. studenog u 18 sati ispratiti COP26, naravno uz poštovanje svih epidemioloških mjera.

Nekako se stječe dojam da nadležni i odgovorni, ne samo kod nas, nego gotovo u cijelom svijetu ne shvaćaju hitnost situacije u kojoj se nalazimo. Je li to tako?

- Rekao bih da dobar dio njih zapravo to razumije. Međutim, postoji psihološki obrambeni mehanizam zbog kojega nismo spremni prihvatiti realnost teških, osobito sveprožimajućih kriza. Doista je svakome od nas teško pojmiti razmjere klimatske krize i sve isprepletene mehanizme, koji je uzrokuju. No, baš je u tome snaga znanosti, koja nam omogućuje nadilaženje naših ograničenja i subjektivnošću iskrivljenih dojmova. Zato lokalni i svjetski vođe prvenstveno moraju slušati što govori znanost, a ona je jasna i njeni rezultati, kao i prognoze iziskuju vrlo predanu, ambicioznu, dobro usmjerenu, solidarnu akciju, i to prvenstveno na globalnoj razini. U slučaju klimatske krize, na kocki je ništa manje nego sve. 

Lupiga.Com

Naslovna fotografija: Zvjezdana Biliškov

Ovaj tekst nastao je uz potporu Fonda za poticanje pluralizma i raznovrsnosti elektroničkih medija u sklopu projekta "Hrvatska u koronakrizi"

 

Anketa

Varga je otkazao tulum jer je shvatio da:

Kolumne

  1. BAGATELIZIRANJE SEKSUALNOG NASILJA: Mnoge žrtve ne progovore nikad

    29.11.2021.

    Sofija Kordić

    BAGATELIZIRANJE SEKSUALNOG NASILJA: Mnoge žrtve ne progovore nikad

  2. MELANKOLIJA I KUHANJE IVICE PRTENJAČE: Jeste li doručkovali?

    24.11.2021.

    Ivica Prtenjača

    MELANKOLIJA I KUHANJE IVICE PRTENJAČE: Jeste li doručkovali?

  3. CARSTVO BAŠIBOZUKA: Uvijek ima ko ratovati i to za one koji su davno trebali biti zatvoreni

    14.11.2021.

    Ahmed Burić

    CARSTVO BAŠIBOZUKA: Uvijek ima ko ratovati i to za one koji su davno trebali biti zatvoreni

Lupiga predstavlja: Priče iz zagrebnog života

E-ciklopedija

  1. Povijesni put Hitlerove 'klonje'
  2. Yugo - urbana legenda
  3. Freedom Theatre (Teatar slobode)
  4. Japanske čestitke i razglednice
  5. Russellov čajnik

Recepti

  1. Domaći sok od bazge
  2. Burek (bosanski) za 1 odraslu osobu
  3. Drugačija svinjska jetrica
  4. Bosanska pogača
  5. Piletina u košuljici od sezama
Projekt se provodi uz pomoć:
Ministarstvo kulture Republike Hrvatske Agencija za elektroničke medije Grad Zagreb
Medijski partneri: Balkan Insight - Balkanska tranziciona pravda CINS - Centar za istraživačko novinarstvo Nezavisnog udruženja novinara Srbije