„Radi se o tri desetljeća ulaganja i ti su objekti i danas svuda oko nas, a na nekima i dalje stoji natpis o tome da su izgrađeni samodoprinosom građana. I ne samo to, samodoprinosom su građeni i tvornički pogoni za zapošljavanje lokalnih radnika, a građani su i mimo svih službenih mogućnosti samoinicijativno donirali novac kako bi se neki dio plana brže ostvario. Uspjesi su povezivali mjesnu zajednicu te sudionike i susjede činili ponosnima“, kaže povjesničar Igor Duda. Nakon što je gostovao u Sarajevu, Beogradu, Ljubljani, Skoplju i Zagrebu, Duda je konačno došao i na Lupigu. S redovitim profesorom Filozofskog fakulteta u Puli razgovaramo povodom njegove knjige „Socijalizam na kućnom pragu: Mjesna zajednica i svakodnevica društvenog samoupravljanja u Jugoslaviji”.

"Prija mi borba, iako ona uvek nosi cenu, ali je eliksir za dostojanstvo. A dostojanstva nema ako ne promišljate kritički događaje, pojave i anomalije koje vas okružuju i diktiraju kontekst u kojem se kao građanin ili kao umetnik izražavate. Duh pobune je i više nego važan, ali nažalost, moja generacija sazreva u jednoj društveno-političkoj fazi kada na nas pada balast velikih razočaranja iz prošlosti i sve to dok se pred našim očima odigrava teatralna smrt svih ideala", kaže u razgovoru za Lupigu Tadija Čaluković, mladi Beograđanin koji već treću godinu studira u Zagrebu na Odsjeku dramaturgije Akademije dramskih umjetnosti. Već kao šesnaestogodišnjak, 2018. godine, Tadija je objavio svoj prvi i odmah vrlo zapaženi roman, „Mutant u vozu“, a lani mu je u izdanju Nove poetike objavljena nova knjiga „bukvalno. otprilike.“. Radi se o vrlo poduzetnoj osobi s brojnim interesima, koja intenzivno, a vidjet ćete to uskoro i sami, promišlja stvari oko sebe.

"Nije problem taj da se manjina – jedan posto najbogatijih – bogati još više i da su njihovi profiti još veći, nego je problem 'uhljeb'– radnik u javnom sektoru koji ima ugovor na neodređeno, jer radnik u privatnom sektoru živi od mjeseca do mjeseca – u stalnoj nesigurnosti. Kada bi se solidarno borili radnici iz javnog s radnicima iz privatnog sektora, rame uz rame, što mislite koji bi princip usvojili kao standard – trajnu nesigurnost ili sigurnost radnog mjesta? No, kako radništvu u Hrvatskoj nedostaje solidarnosti, organiziranosti i jedinstva – kapitalisti trljaju ruke i profitiraju i dalje", kaže u razgovoru za Lupigu saborska zastupnica Radničke fronte, Katarina Peović. Reći će nam kako nijedna desna vlada i desna stranka u Hrvatskoj nemaju namjeru regulirati ništa vezano uz rad što bi išlo u korist radnicima te da se danas interesi kapitalista prikazuju kao interesi njihovih radnika, što je opasna manipulacija.

"Sad će da uvežbavaju patriotski kapacitet. Jako je zanimljivo da to u regiji rade samo Hrvatska i Srbija. Zašto je tako? One se smatraju večitim takmacima, pa i neprijateljima, pa jedni u odnosu na druge stalno napumpavaju mišice. Tužno je što razvijaju autoritarnu, mačističku, mizoginu, odvratnu militarističku kulturu, i što sve to ide na ruku globalnim tendencijama proizvodnje ratne psihoze", kaže u intervjuu za Lupigu Staša Zajović osnivačica i koordinatorica Žena u crnom, jedne od najuglednijih feminističkih i antiratnih nevladinih organizacija za ljudska prava u Srbiji i regiji. Žene u crnom, može se reći, oblikovale su praktičan i učinkovit model alternativnog svijeta bez mržnje, nasilja i rata koji zaslužuje mnogo veću pažnju od one koju, bivajući gurnut na marginu, uistinu i dobiva.

"Zaintrigira me, na primjer, kako bi umjetna inteligencija jednostavno odgovorila na pitanja trogodišnje djevojčice - zašto je nebo plavo ili zašto je netko plavuša. Tu nemam što izgubiti, jer nije teško provjeriti činjenice. Znamo, međutim, da ChatGPT često 'halucinira', pa se ne bih previše oslanjala na njega kad su složenije teme u pitanju. Voljela bih da svaki korisnik i svaka korisnica to imaju na umu", kaže u intervjuu za Lupigu Kateřina Lesch, koja je trenutno na poziciji više menadžerice AI&Data u Deloitteu. Lesch je, također, predavačica na praškom Karlovom sveučilištu na Fakultetu za fiziku i matematiku gdje je doktorirala računalnu lingvistiku. Magazin Computerworld proglasio ju je za jednu od TOP IT osoba u Češkoj prošle godine. S njom razgovaramo o razvoju umjetne inteligencije i izazovima koje ona nosi.

„BDP Istre bio je 1990. godine 30 posto veći od BDP-a Hrvatske i samo nešto manji od Slovenije. Danas su plaće u Istri manje od prosjeka u Hrvatskoj, ali to tako nije bilo prije 1990. godine. Samo ova dva podatka govore vam što se u Istri dogodilo u ovih tridesetak godina. Gotovo da je svaki komentar suvišan. Vjerujem da će doći dan kada će mnogi progledati i tada ustanoviti da smo mi, građani Istre, pa i cijele Hrvatske, doslovce opljačkani“, kaže u intervjuu za Lupigu Dino Debeljuh. Ovaj istarski političar i bivši diplomat jedinstvena je osoba u svijetu domaće politike. Miran i staložen, bira riječi i traži pozitivu i u temama gdje je nema, što ne znači da nije kritičan prema prilikama koje ga okružuju. U razgovoru o životu u Istri, regiji čiju demokratičnost, multikulturalnost i toleranciju mnogi često preuveličavaju, Debeljuh jasno govori o korupciji, nesposobnima u lokalnoj vlasti i zloupotrebama političke moći.