"Mi učimo ljude da naprave svoja reciklirana imanja gdje god žive. Nije dovoljno jedno. Trebaju nam stotine i tisuće takvih priča. Zato nas uvijek veseli kada nam se javljaju nove inicijative i ljudi koji ne čekaju nego stvaraju nešto svoje lijepo i dobro", kaže u intervjuu za Lupigu Dražen Šimleša, sociolog, aktivist i ekolog, jedan od pionira promicanja permakulture u Hrvatskoj. Osim permakulture u fokusu njegova rada su i održivost, globalizacija, dobra ekonomija i obrazovanje za održivi razvoj. Kada ga pitamo što je to dobra ekonomija reći će nam: "Ona stvara poslove, proizvodi robe i usluge za tržište, ali je pri tome svjesna da nije sama sebi svrha i da ona ne postoji izdvojeno od društva i ekosustava. Dobra ekonomija se brine da je ona u redu i zaposlenicima, i lokalnoj zajednici, i društvu, i budućim generacijama, i prirodi."

Svake prve subote u mjesecu Arijana Lekić-Fridrih zna gdje će provesti jutro. Umjesto na kavu na nekoj terasi ona odlazi na svoju „Tihu misu“. I tako već jedanaest mjeseci zaredom. „Kada sam shvatila o čemu se radi i koji su zahtjevi muškaraca koji kleče na trgu odmah mi je bilo jasno da treba stati nasuprot njih i suprotstaviti im se“, govori ova scenaristica i multimedijalna umjetnica u intervjuu za Lupigu. Uvjerena je da se u slučaju molitelja koji kleče na trgovima radi o političkoj kampanji koja nema nikakve veze s religijom. „Stvarno mi nije želja povrijediti ničije vjerske osjećaje, ali ovo nema veze s vjerom. Nema veze ni sa Crkvom, iako Crkva šuti o tome. Jasno je da se zapravo radi tu o jednom političkom pokretu“, kaže Lekić-Fridrih napominjući da je žensko pitanje zapravo klasno pitanje.

„Marko je veliki pjesnik i to je ono po čemu ga trebamo spominjati. Bojim se da nije dobro tražiti razloge zašto je Narodno pozorište bilo prazno, time gušimo ono važnije, a to je da je otišao naš najveći pjesnik. Ne bi se ni Marko iznenadio da je vidio praznu dvoranu – i ne bi ga, osjećaja sam, bilo ni briga. Znao je on dobro gdje živi i ko su ljudi oko njega. Ako sad negdje igra šah, sumnjam da bi i partiju prekinuo da baci pogled na vlastitu komemoraciju …“, kaže u velikom intervjuu za Lupigu Almin Kaplan, autor knjige intervjua sa sarajevskim pjesnikom, prevoditeljem i polemičarom Markom Vešovićem, jednim od najblistavijih pisaca južnoslavenskih književnosti na prijelazu iz 20. u 21. stoljeće. Kaplan je napisao zaista lijepu, izvanrednu i višestruko važnu knjigu jednostavnog naziva - "Razgovori s Markom".

Kao da je bilo jučer kada je Lupigina redakcija pohodila jedan mali festival koji nazvaše Zagreb Film Festival, ni ne sluteći da će ta manifestacija uopće imati neki svoj nastavak, a kamoli takav da smo upravo sada u prilici napisati kako počinje već dvadeset i prvo (21!) izdanje ZFF-a, koji je od tog hladnog listopadskog dana postao naš najdraži filmski festival. Svašta se u tih 21 godinu izdogađalo. Mijenjale su se lokacije, filmovi su iz godine u godinu postajali sve bolji, bilo ih je sve više, kao i popratnih programa koje je u jednom trenutku postalo nemoguće sve popratiti. Ali nisu to jedine promjene. Naime, organizatori festivala zadnjih nekoliko godina u svoje poslovanje uvode zelene prakse. Tako više nema papirnatih plakata , plastičnih akreditacija, tiskanih kataloga i knjižica, počelo se intenzivno baviti recikliranjem otpada, pazi se na CO" otisak...

„Feministkinje se medijski i javno prikazuju kao ružne, glasne, agresivne, muškobanjaste, brkate lezbače, a to bi valjda trebala biti noćna mora za sve pristojne žene. Na taj se način žene pacificira, baš kao što ih se uspješno pacificira potpuno nerealnim mitovima o ljepoti kojima su žene svakodnevno izložene sve kako ne bi primjećivale i bunile se protiv nejednakopravnog, drugotnog položaja u društvu. Nažalost, takvo medijsko uokvirivanje je uspješno i vidimo sve manju zainteresiranost žena da budu građanski i politički aktivne i glasne“, kaže u razgovoru za Lupigu doktorica znanosti Mirela Holy, profesorica na sveučilištu Vern, bivša ministrica zaštite okoliša i prirode te nekadašnja saborska zastupnica ORaHa, jedna je od javnosti možda najupečatljivijih hrvatskih ekologinja, aktivistica za ljudska prava i feministkinja. U intervjuu govori o nespremnosti Hrvatske za ekološku tranziciju, ali i o pravima žena i patrijarhatu..

"Brixy je svakako bio fantastičan, kako u prijevodu, tako i u prilagodbi teksta. Jednom smo se čuli telefonom. Htio je doći do mene na nekom svom proputovanju, ali se na taj korak na kraju nikada nije odlučio", kaže u razgovoru za Lupigu Max Bunker, tvorac "Alana Forda", stripa koji je ostavio neizbrisiv trag na brojne generacije odrasle u Jugoslaviji. Kod Bunkera smo pokušali doći do odgovora zašto "Alan Ford" odlazi u ropotarnicu povijesti i što nakon "Alana Forda" Razgovor je, nimalo nas ne čudi, povremeno izgledao kao da nam odgovara neki od likova iz „Alana Forda“. Na pitanje kako objašnjava da je njegovo životno djelo bilo daleko popularnije u Jugoslaviji, nego u "rodnoj" mu Italiji, odgovorit će nam ovako: "Znate, Talijani su vam mutava sorta ..."; dok će nam o svojoj novoj junakinji Petri otkriti tek nekoliko detalja. Bunker, koji je nedavno proslavio 84. rođendan reći će nam čini kako mu se čini da je sazdan od željeza.