UZ 15. ROĐENDAN POGONA

„Mi izvozimo kulturu“

ritn by: Mladen Barbarić | 24.05.2024.
UZ 15. ROĐENDAN POGONA: „Mi izvozimo kulturu“
Na mjestu današnjeg Pogona od 1965. godine stajao je Institut za proizvodnu tehniku, ambiciozni znanstveno-istraživački centar kojeg je osnovalo jedno od najvećih zagrebačkih poduzeća. Omladinska tvornica Jedinstvo na tom je mjestu istraživala koncepte tvorničkih pogona i strojeva zbog čega je nazvana „tvornica za izradu tvornica”. Posljednje što je iz tog industrijskog laboratorija izišlo danas pak poznajemo kao dom nezavisne kulture Pogon. A baš kao što je nekada Omladinska tvornica Jedinstvo izvozila industrijsku opremu u svijet, tako je i Pogon danas uspješni izvoznik. Više se ne planiraju proizvodne linije za preradu rajčica na sovjetskom i talijanskom tržištu. Vremena su se promijenila i nakon duge borbe s vjetrenjačama Pogon je 2009. godine uselio u prostor bivše Omladinske tvornice Jedinstvo jer je u labirintima generalnog urbanističkog plana taj dio prostora uz Savski nasip posve neiskoristiv za famozne investitore.

Na mjestu današnjeg Pogona od 1965. godine stajao je Institut za proizvodnu tehniku, ambiciozni znanstveno-istraživački centar kojeg je osnovalo jedno od najvećih zagrebačkih poduzeća. Omladinska tvornica Jedinstvo na tom je mjestu istraživala koncepte tvorničkih pogona i strojeva zbog čega je nazvana „tvornica za izradu tvornica”. Posljednje što je iz tog industrijskog laboratorija izišlo danas pak poznajemo kao dom nezavisne kulture Pogon. A baš kao što je nekada Omladinska tvornica Jedinstvo izvozila industrijsku opremu u svijet, tako je i Pogon danas uspješni izvoznik. 

KAKO SU UNIŠTAVALI INDUSTRIJU: Radnici na front, fabrike na bubanj

SLAVLJE NOSIVIH STUPOVA NEZAVISNE SCENE: Sve što trebate znati o rođendanima Močvare i Pogona

Više se ne planiraju proizvodne linije za preradu rajčica na sovjetskom i talijanskom tržištu. Vremena su se promijenila i nakon duge borbe s vjetrenjačama Pogon je 2008. godine uselio u prostor bivše Omladinske tvornice Jedinstvo jer je u labirintima generalnog urbanističkog plana taj dio prostora uz Savski nasip posve neiskoristiv za investitore. Proslavu 15. rođendana Pogon obilježava kao jedan od glavnih stupova nezavisne umjetničke scene. Kako se kroz to vrijeme uspješno preorijentirao na izvoz kulture razgovarali smo s koordinatoricom programa Mateom Munitić Mihovilović te voditeljem Pogona Lukom Antićem.

S kojim ciljevima i potrebama je osnovan dom nezavisne kulture Pogon?

Matea Munitić Mihovilović: Pogon je osnovan 2008. godine, a u zgradu smo ušli 2009. godine, što nas dovodi i do proslave 15 godina djelovanja na ovoj lokaciji. Tih prvih godina težnja je bila ostvariti prostor u kojem bi kazalište, glazba, izvedbene umjetnosti općenito, imale svoj dom u ovom gradu i, što je najvažnije, da je taj prostor moguće koristiti besplatno. S distance mogu reći kako se apsolutno vrijedilo boriti za to. Danas je veliki problem Pogona što je postao skučen. Kako scena raste, tako i potrebe te scene također rastu. Mi smo trenutno bookirani godinu i pol unaprijed i nemamo toliko dana u godini koliko imamo popunjenih termina.

Trebalo bi vas zaposlit da upravljate nečim većim?

Matea Munitić Mihovilović: Treba iskoristiti prostore koji postoje i nekako ih proširiti. Kapacitet dvorane jest velik ali zgrada se trenutno ne može širiti ni u kojem slučaju.

Luka Antić
"Izvozimo hrvatsku izvedbenu umjetnost na strano tržište" - Luka Anić, voditelj Pogona (FOTO: Sanjin Kaštelan)

Gradska vlast je trenutno naklonjena civilnom društvu, nije li sada pravi trenutak?

Luka Antić: Po mom mišljenju, nije do njih. To je dugotrajni proces koji treba usuglasiti. Oni imaju namjeru i to se vidi po tome što je gradska vlast ove godine na stol stavila izgradnju ceste kojom se povezuje Cvjetno naselja s Trnjem. To dakle govori kako se razmišlja o sređivanju cijelog ovog prostora, ali je i cijeli kvart kompliciran s imovinsko-pravne strane i to je iznimno dug proces. Ukratko, čak nije ni pitanje volje gradskih vlasti već klasični problem hrvatske birokracije.

Kako se prostor kojim raspolažete koristi?

Matea Munitić Mihovilović: Ono što je bitno naglasiti kod Pogona jest da mi ne kuriramo program niti na bilo koji način ne ulazimo u njegovu estetiku. Postoje programske smjernice kojih se prijava mora držati. To je prvenstveno prostor namijenjen vizualnoj, izvedbenoj i glazbenoj suvremenoj umjetnosti. Prijavljeni programi moraju biti ili fokusirani na mlade, ili oni koji jačaju kapacitete civilnog društva. Bitno je da program koji se prijavljuje ne sadrži ikakve povrede ljudskih prava i da ga ne organizira neka politička ili vjerska organizacija. 

Postoji li kakav umjetnički kriterij?

Luka Antić: Prednost pri odabiru imaju umjetničke organizacije, udruge, pojedinci i slično. U rezervaciji na našoj stranici opišu tko su, što su i što žele raditi, a mi provjerimo da li rečeno ulazi u okvire naših načela. Preferiraju se programi javnog karaktera i ukoliko je neki program upitan pa mi interno ne možemo odlučiti, postoji Programski savjet kojem se šalje upit na razmatranje da li taj prijedlog pripada u našu programsku strukturu ili ne.

Matea
"Kako scena raste, tako i potrebe te scene također rastu. Danas je veliki problem Pogona što je postao skučen" - koordinatorica programa Pogona, Matea Munitić Mihovilović (FOTO: Lupiga.Com)

Tko sjedi u Programskom savjetu Pogona?

Matea Munitić Mihovilović: To su predstavnici članica Operacije grad koja je pak savez tridesetak organizacija s nezavisne kulturne scene čije članice ravnopravno sudjeluju u upravljanju Pogonom. 

Tko upravlja Pogonom?

Matea Munitić Mihovilović: U upravljanju Pogonom ključan je dualitet Pogona. Naime, Grad Zagreb financira rad ustanove, u smislu hladnog pogona i plaća za. Za uzvrat, Operacija grad sa svojim članicama u ovu ustanovu donose program što je bit ovog civilno-javnog partnerstva. Grad Zagreb i Operacija grad zajednički donose ključne upravljačke odluke (npr. Izbor ravnatelja) te uspostavljaju model korištenja resursa. Upravno vijeće koje se sastoji od predstavnika osnivača je pak mehanizam kojim se to osigurava i u njemu sjedi troje predstavnika. Jedan dolazi iz Grada Zagreba, drugi je predstavnik saveza udruga Operacija grad dok trećeg biraju zaposlenici Pogona.

Jedan od bitnih ciljeva Pogona jest i razvoj odnosa sa susjedima i kvartom u kojem se nalazi. Kakav je suživot nezavisne kulture i susjeda?

Matea Munitić Mihovilović: Zadnjih godina ulažemo velike napore da stvorimo jednu zajednicu oko ovog objekta koja bi uključivala i naše susjede s kojima dijelimo sudbinu. U dobrim smo odnosima s Mjesnim odborom Cvjetno naselje i Staro Trnje. S njima organiziramo radionice, šetnje kroz kvart vodi arhitekt Antun Sevšek i na njima se lokalno stanovništvo upoznaje sa urbanističkom poviješću mjesta na kojem žive. Program Jedinstvena vrtna zabava postoji od 2017. godine i isključivo je usmjeren ka aktiviranju lokalne zajednice, odnosno susjedstva kojem pripadamo. Tu je uglavnom riječ o malim kućama i starijoj populaciji. Jako nam je važno da naši susjedi sudjeluju u programu pa smo do sada za njih, osim bogatih edukativnih programa, ugostili i izvođače poput Zdenke Kovačiček, Drage Diklića i Jimmyja Stanića.

Osim suradnje s lokalnom zajednicom, Pogon intenzivno radi na međunarodnim projektima, o kakvim je suradnjama riječ?

Matea Munitić Mihovilović: Trenutno provodimo zadnju godinu trećeg velikog projekta Stronger Periferies. Riječ je o inicijativi 14 partnera iz 10 zemalja koje surađuju na razmjeni znanja i uspostavi dijaloga između umjetnika, zajednice i projekata u nezavisnoj kulturi. U sklopu projekta Stronger Peripferies smo u trećem mjesecu imali dvije velike i produkcije i premijere. Riječ je o suradnji s umjetničkom organizacijom 21:21 koja je predstavila scenski nastup Safe Chemistry i predstavom Vedrane Klepice Things That Burn Easily. Obje su predstave nakon nastupa u Pogonu otišle u Portugal kod našeg koprodukcijskog partnera, mreže Artemrede. Te predstave poslije putuju dalje Europom i imaju priliku otići i u zemlje drugih partnera.

Luka Antić: To praktički znači da izvozimo hrvatsku izvedbenu umjetnost na strano tržište. To je bit ovoga prostora. Mi smo tu kako bi umjetnici imali priliku i prostor u kojem bi mogli prezentirati svoj rad. 

21-21
Premijera predstave "Safe Chemistry" održane u Velikoj dvorani Pogona ovog ožujka (FOTO: Josip Bolonić)

Koji su mehanizmi kojima promičete domaću izvedbenu scenu?

Matea Munitić Mihovilović: Između ostaloga, posebno sam ponosna na "Pogonator" koji je usmjeren baš prema izvedbenoj sceni koja je, po mojem osjećaju, najzakinutija. Svake godine provodimo javni poziv koji ide u ljeto i otvoren je dva mjeseca. Tu se imaju prilike javiti organizacije, udruge, grupe, pojedinci za nove produkcije predstava ili za istraživački rad. Uz to što dobiju prostor, tehniku i sve što im je potrebno za realizaciju predstave, naš programski savjet bira oko pet-šest projekata koje potom mi prijavljujemo na Ministarstvo kulture i radimo plan za Grad Zagreb. Ono što primjećujemo kao rezultat toga jest da poslije ti umjetnici i te predstave imaju svoje reprize, odlaze na druga mjesta i krenu u neki vlastiti život.

Na koliku novčanu podršku umjetnici mogu računati?

Matea Munitić Mihovilović: Posljednjih godina se situacija donekle i popravila pa smo od Ministarstva kulture dobili neke bolje uvjete, ali financiranje umjetnika ide maksimalno do tisuću eura po produkciji što svakako nije dovoljno da bi umjetniku osiguralo egzistenciju, ali može pomoći pri realizaciji predstave i pokrivanju određenih troškova.

S kakvim prostorom raspolaže Pogon i koliko je on bitan za nezavisnu izvedbenu scenu?

Luka Antić: Ukoliko imaš hrabrosti da uđeš u taj prostor, on je dosta velik i treba ga dobro koncipirati. Često se umjetnici boje, ali svi to na kraju uspiju savladati. Otkad je Pogon osnovan nabavljena je značajna količina opreme koja omogućava dosta produkcijske fleksibilnosti. Površinom, velika dvorana ima 403 kvadratna metra i nema bine koja bi dijelila gledatelje i umjetnika. To je velika površina, ali i prednost. Neke predstave se zapravo jedino i mogu izvesti tu i na još nekoliko adekvatnih lokacija u cijeloj Europi tako da je prostor Pogona uistinu dragocjen. Vitalan za održivost nezavisne scene.

Lupiga.Com

Naslovna fotografija: Josip Bolonić

Sviđa vam se ono što radimo? Želite više ovakvih tekstova? Možete nas financijski poduprijeti uplatom preko ovog QR koda. Svaka pomoć naših čitatelja uvijek je i više nego dobrodošao vjetar u leđa.

 

Anketa

Varga je otkazao tulum jer je shvatio da:

Kolumne

  1. MUZIČKA MAPA MARKA POGAČARA: Ulica Milana Mladenovića

    13.06.2024.

    Marko Pogačar

    MUZIČKA MAPA MARKA POGAČARA: Ulica Milana Mladenovića

  2. UZ USVAJANJE REZOLUCIJE: Kako da se ne radujemo kada smo opet pobijedili, kako?

    28.05.2024.

    Srđan Puhalo

    UZ USVAJANJE REZOLUCIJE: Kako da se ne radujemo kada smo opet pobijedili, kako?

  3. DRUGO MIŠLJENJE ZDENKA DUKE: Preživjet ćemo i Domovinski pokret

    17.05.2024.

    Zdenko Duka

    DRUGO MIŠLJENJE ZDENKA DUKE: Preživjet ćemo i Domovinski pokret

Lupiga predstavlja: Priče iz zagrebnog života

E-ciklopedija

  1. Povijesni put Hitlerove 'klonje'
  2. Yugo - urbana legenda
  3. Freedom Theatre (Teatar slobode)
  4. Japanske čestitke i razglednice
  5. Russellov čajnik

Recepti

  1. Domaći sok od bazge
  2. Burek (bosanski) za 1 odraslu osobu
  3. Drugačija svinjska jetrica
  4. Bosanska pogača
  5. Piletina u košuljici od sezama
Projekt se provodi uz pomoć:
Ministarstvo kulture Republike Hrvatske Agencija za elektroničke medije Grad Zagreb
Medijski partneri: Balkan Insight - Balkanska tranziciona pravda CINS - Centar za istraživačko novinarstvo Nezavisnog udruženja novinara Srbije