DIEGO ŽELI NOVU ŠANSU: „Počeo sam ispod nule“

DIEGO ŽELI NOVU ŠANSU: „Počeo sam ispod nule“

Za sebe kaže da je počeo ispod nule, i još uvijek ne uspijeva izvući glavu na površinu. Diego Ahmetović transrodni je Rom. Zna što je prošnja, zna što je skupljanje sekundarnih sirovina, zna što je lutanje po šalterima i loš policijski tretman. Zna što je diskriminacija po više osnova nego što je zamislivo većini, je li, većinskog stanovništva. Zna što je biti bez posla i stalne adrese, ne imati za hormonsku terapiju i koliko je težak povratak na početak puta prema tijelu u kojem će se osjećati kod kuće. A pauziranje terapije mu je doslovno donijelo boli. Je li zaglavio u onom što nazivamo spiralom siromaštva ili ga samo prati "loša sreća", suputnica neimaštine, ovisi o promatraču. No on samo želi van. I nakon više od 30 godina poručuje da mu treba - solidarnost. Iako je svjestan da živi u relativno siromašnom društvu, pogođenom pandemijom i potresima, izlaz je potražio izlaganjem sebe, pokrenuvši crowdfunding kampanju. Ovo je njegova priča.
INTERVJU – VIDA SEVER: „Poezija je u svakodnevici puno prisutnija nego što smo mi toga svjesni“

INTERVJU – VIDA SEVER: „Poezija je u svakodnevici puno prisutnija nego što smo mi toga svjesni“

"Pisanje zbirke, paradoksalno, mjesto je u kojem sam pronašla stabilnost, privremen smisao i pokušaj pomirenja s raznim izvanknjiževnim stvarima, pogotovo onima povezanima s obitelji. To mi je pomoglo da osvijestim neke strahove i da se nosim s ranjivošću u kojoj ponekad nisam imala drugog oslonca. Iako u stvarnosti to ne funkcionira, u pisanju mi je dovođenje nekih emocija do krajnosti moglo poslužiti kao alternativna zbilja u kojoj sam još ranjivija, ali i svjesnija tog stanja", kaže Vida Sever koja je za rukopis „Suho mjesto“ ove godine nagrađena Goranom za mlade pjesnike. S Vidom smo povodom skorašnjeg gostovanja na festivalu Prvi prozak na vrhu jezika razgovarali isključivo o poeziji. "Žao mi je što je književnost, a posebice poezija, djelomično stigmatizirano područje koje se nekima čini daleko, a prisutno je u svakodnevici puno više nego što smo toga svjesni", reći će nam Vida.
KNJIGA OŽILJAKA: Šaka u oko i većini Hrvata i većini Srba

KNJIGA OŽILJAKA: Šaka u oko i većini Hrvata i većini Srba

Iako svojim obimom zapravo tek knjižica, kratka fotomonografija od jedva stotinjak i kusur stranica, prema mišljenju autora ovih redaka, radi se o jednom od najvažnijih izdanja objavljenih u Hrvatskoj protekle godine. „Život u limbu -knjiga ožiljaka“ potpisuju Slaven Rašković i Igor Čoko. Obojica su iz Knina i imaju poseban odnos prema svom gradu, iako ni jedan ni drugi danas ne žive u njemu. Slaven je od Oluje uglavnom stanovnik Zagreba, a Igor Beograda. Obojicu je, sad već davne, ali u Hrvatskoj itekako prisutne 1995. godine, „Oluja“ tog jutra probudila i spravila u izbjegličke kolone, uz tu razliku da je Slaven imao 11, a Igor 20 godina. Ovaj dvojac se beskompromisno uhvatio u koštac i s analizom onoga što je do svega toga dovelo, dajući većini javnosti nepoznate slike Knina, života u njemu uoči srpske pobune i rata, kada su hrvatski poslovni objekti letjeli u zrak, a dotadašnji susjedi i nerazdvojni prijatelji „preko noći“ postali nepoželjni. S njima smo o svemu, jedne ljetne večeri u Kninu, satima razgovarali.
ILKO ČULIĆ S FREKVENCIJOM ZA RADIO 808 „U DŽEPU“: „Hrvatskoj se dogodila erozija kulture radija“

ILKO ČULIĆ S FREKVENCIJOM ZA RADIO 808 „U DŽEPU“: „Hrvatskoj se dogodila erozija kulture radija“

"Predaleko smo otišli s novim tehnologijama da bismo uopće razmišljali o povratku u stari svijet FM radija", kaže u razgovoru za Lupigu Ilko Čulić, glavnim programski urednik Radija 808, inače, vrsni glazbeni znalac, kojeg mnogi dobro pamte iz najboljih dana Stojedinice. Povod za razgovor je veliki korak u desetogodišnjoj povijesti Radija 808. Nakon deset godina „povlačenja“ po internetu ovaj community radio napokon je dobio privremenu frekvenciju. Borba je, dakle, dugo trajala, ali fanatična upornost dobro ekipiranog radijskog tima koji zna kako stvarati kvalitetan sadržaj, na koncu se isplatila. "Promjene će prije svega ovisiti o trajanju privremene dozvole. U dugogodišnjoj borbi izgubili smo dosta kvalitetnih suradnika koji su se umorili od čekanja boljih vremena, pa se sad polako ponovno osnažujemo i dogovaramo neka kadrovska pojačanja", objašnjava Čulić dio planova, dodajući kako će o jakom informativnom programu, koji je uvijek naskuplji segment radija razmišljati tek kad dođu do stabilnih izvora prihoda.
UZ IDAHOBIT: „Danas je homofobija daleko organiziranija nego onda kad smo započele borbu“

UZ IDAHOBIT: „Danas je homofobija daleko organiziranija nego onda kad smo započele borbu“

"Danas odlazimo na vjenčanja našim prijateljicama i prijateljima, lezbijkama i gejevima, dok smo o tome onda mogle samo sanjati. S druge strane homofobija je danas daleko organiziranijoj u odnosu na onu prije 20 godina. Danas je to jedan drugačiji oblik koji je politički motiviran, dolazi od desno klerikalnih pokreta i jasno je usmjeren ka ograničavanju prava LGBTI osoba i žena", uspoređuje u razgovoru za Lupigu koordinatorica Lezbijske organizacije Rijeka, Danijela Almesberger. S njom razgovaramo povodom IDAHOBIT-a (International Day Against Homophobia, Transphobia and Biphobia) koji je obilježen jučer. Ponešto vidljivosti kao dokaz, ukoliko nekome to već nije sasvim jasno, kako itekako postoje razlozi da se ovaj dan obilježava, dala su dvojica homofoba u Zagrebu. Usred bijela dana, samo nekoliko desetaka metara od središnjice vladajućeg HDZ-a, na Trgu žrtava fašizma, pokušali su skinuti i poderati zastavu duginih boja
INTERVJU - MARKO VUČETIĆ: „Dalmatinski temperament ne može dugo podnositi posluh“

INTERVJU - MARKO VUČETIĆ: „Dalmatinski temperament ne može dugo podnositi posluh“

"Upravljati gradom može se na primitivni način 19. stoljeća, što čini HDZ. Primitivnim upravljanjem gradom i državom, HDZ je uništio samu stranku i zapravo više ne postoji, samo još to nisu saznali. Zadar bi doživio procvat da filozof upravlja gradom", kaže u razgovoru za Lupigu, Marko Vučetić, koji je ušao u drugi krug izbora za zadarskog gradonačelnika s dobrim izgledima da pobijedi sadašnjeg zadarskog gradonačelnika Branka Dukića iz HDZ-a. Ukoliko mu to pođe za rukom Zadar bi prvi put u posljednjih 30 godina dobio gradonačelnika koji nije iz HDZ-a. "Zadar pamti neke izdaje, a ako opet bude izdaje, onda nam nisu potrebni politički pokreti nego bi od Vatikana trebali zatražiti egzorcizam da nam pomogne", analizira Vučetić, uvjeren kako je sasvim razvidno da je Zadar napokon otkazao poslušnost HDZ-, dok će premijera Andreja Plenkovića proglasiti najvećim zaštitnikom korupcije u Hrvatskoj.
INTERVJU - TOMISLAV TOMAŠEVIĆ: „Nakon izbora dolazi do ujedinjenja nekih stranaka unutar naše koalicije“

INTERVJU - TOMISLAV TOMAŠEVIĆ: „Nakon izbora dolazi do ujedinjenja nekih stranaka unutar naše koalicije“

"U Dubrovniku po anketama imamo jako dobre šanse. Vjerujem da naš kandidat Đuro Capor može postati dubrovački gradonačelnik. Dobro stojimo u Puli i tamo Dušica Radojčić ima velike šanse da postane gradonačelnica, izvrsne šanse da postane gradonačelnica Pazina ima Suzana Jašić, vidjet ćemo kako će biti u drugim gradovima, o tome baš nema anketa. Vjerujem da ćemo u svim gradovima u kojima izlazimo, a to je otprilike desetak gradova, ući u gradska vijeća, a ponegdje izboriti izvršnu vlast", poručuje Tomislav Tomašević iz platforme Možemo!.te najavljuje kako će zeleno-lijeva koalicija igrati vrlo važnu ulogu na idućim parlamentarnim izborima. U velikom intervjuu za Lupigu objašnjava kako od svih pročelnika, nakon izbora, očekuje da stave mandate na raspolaganje. Što se koalicije u Skupštini tiče, kaže ovako: "U obzir dolaze samo stranke od centra prema lijevo koje su dosad bile oporba gradskoj vlasti HDZ - BM365."
DALIBOR MATANIĆ: „Kladim se da su ljudi koji su iskorištavali te klinke redovno išli na mise sa svojim ženama“

DALIBOR MATANIĆ: „Kladim se da su ljudi koji su iskorištavali te klinke redovno išli na mise sa svojim ženama“

"Ovaj intervju vodimo tu pokraj ove predivne katedrale. Ja se dam kladiti da je puno ljudi koji su, da prostiš, jebali te klinke išli tu na mise sa svojim ženama. To su ljudi koji su mahali hrvatskim zastavama i govorili da su veliki humanitarci – ja o tome pričam. To je laž o kojoj se mora pričati", kaže za Lupigu Dalibor Matanić dok sjedimo pokraj osječke katedrale. Tamo se ovog mjeseca snimala kriminalistička serija „Šutnja“ prema romanima novinara Drage Hedla koji su temeljeni na stvarnim događajima o podvođenju maloljetnih djevojaka iz osječkog Doma za djecu i mladež. Ogorčeni Matanić poručuje da će na neki način biti osvetnik tih djevojčica, jer za njih, kaže, nikoga nije bilo briga, a i dio javnosti je pokazao ravnodušnost prema njihovim sudbinama. "Ovdje je bitnije biti veliki domoljub nego ono što taj domoljub radi iza zatvorenih vrata", kaže poznati režiser.
SASVIM POSEBAN RAZGOVOR - DARKO RUNDEK: „Kao guske u magli jurimo prema ponoru“

SASVIM POSEBAN RAZGOVOR - DARKO RUNDEK: „Kao guske u magli jurimo prema ponoru“

"Viđenje budućnosti od strane političara zaustavlja se na jednom, najviše dva mandata. Državnici koji bi mogli imati širu viziju i odgovornost praktički ne postoje. Tako da smo kao guske u magli. Što to znači neprimjereno i pretjerano iskorištavanje prirode? I možemo li sebe izdvojiti iz prirode? Za koju korist? Razumni ljudi prije nego što nešto veliko poduzmu vode računa o tome kako će to djelovati na slijedeće tri generacije, a mudri na sedam. Srljanje u koje smo uletjeli tjera na naglo povlačenje ručne, a i to će teško pomoći da ne odjurimo u ponor. Srljanje zbog materijalne nezasićenosti", govori Darko Rundek u velikom intervjuu za Lupigu. Rundek i Sanda Hržić posljednjih nekoliko godina žive uglavnom u Povljima na Braču, gdje obrađuju svoj vrt. Povremeno su u Zagrebu i dijelom u Francuskoj gdje živi njihov sin David Vid Viktorije Dimitrije Sebastijan Ernest Rundek. U ovom razgovoru glazba i scena nisu bili u glavnom fokusu.
NEOBJAVLJENI INTERVJU JOVE DIVJAKA: „Nema danas države za koju sam se borio“

NEOBJAVLJENI INTERVJU JOVE DIVJAKA: „Nema danas države za koju sam se borio“

"I opet bih sve to ponovio, ali na drugi način! Bio bih energičniji u Štabu da se rješavaju određeni problemi. Ponos je i čast da vam ponude da vodite odbranu države. U toj državi se krećeš sa Štabom, Bošnjak je komandant, Hrvat zamjenik, mene tretirali kao Srbina, a ja sam tražio da me se tretira kao Bosanca i Hercegovca, odnosno kao “ostalog”. Bila mi je čast, iako nisu uvažavali sve što znam. Znali su mi i ljudi s kojima sam 20 godina bio u onoj vojsci reći, šta hoćeš, ti si ovdje ikebana. Dino Mustafić je 1993. godine film o godišnjici Armije i pita ga Čengić koga ima u filmu, on kaže generala Divjaka, a Čengić kaže: „Molim? Da tog četnika nisi stavio u film!” Ja sam se znao našaliti na svoj račun i reći da su me znali, kao Srbina, voditi poput medvjeda okolo po New Yorku i Washingtonu", tako nam je Jovo Divjak odgovorio na pitanje je li se isplatilo ono što je napravio početkom rata u BiH.

Anketa

Varga je otkazao tulum jer je shvatio da:

Kolumne

  1. MUZIČKA MAPA MARKA POGAČARA: Beograd

    22.05.2022.

    Marko Pogačar

    MUZIČKA MAPA MARKA POGAČARA: Beograd

  2. ŽENA KAO SVETI INKUBATOR: Institucionalno nasilje Republike Hrvatske

    06.05.2022.

    Lana Bobić

    ŽENA KAO SVETI INKUBATOR: Institucionalno nasilje Republike Hrvatske

  3. UŠUŠKAVANJE U DESNILO: Što je danas nama Gojko Šušak?

    05.05.2022.

    Boris Pavelić

    UŠUŠKAVANJE U DESNILO: Što je danas nama Gojko Šušak?

Lupiga predstavlja: Priče iz zagrebnog života

E-ciklopedija

  1. Povijesni put Hitlerove 'klonje'
  2. Yugo - urbana legenda
  3. Freedom Theatre (Teatar slobode)
  4. Japanske čestitke i razglednice
  5. Russellov čajnik

Recepti

  1. Domaći sok od bazge
  2. Burek (bosanski) za 1 odraslu osobu
  3. Drugačija svinjska jetrica
  4. Bosanska pogača
  5. Piletina u košuljici od sezama
Projekt se provodi uz pomoć:
Ministarstvo kulture Republike Hrvatske Agencija za elektroničke medije Grad Zagreb
Medijski partneri: Balkan Insight - Balkanska tranziciona pravda CINS - Centar za istraživačko novinarstvo Nezavisnog udruženja novinara Srbije