Oriana Ivković Novokmet izvršna je direktorica Gonga, nevladine organizacije koja se predstavlja kao “megafon demokracije” koji “ometa korupciju, upozorava na političke ugroze i gradi ravnopravno građanstvo”. Utemeljen 1997. godine kao inicijativa "Građani organizirano nadgledaju glasanje", efektnim akronimom GONG, ta je organizacija 2000. godine za svoje trajno ime odabrala akronim Gong i nastavila se baviti nadzorom izbora i istraživanjem načina za poboljšanje cjelokupnoga izbornog procesa, ali i širiti polje svog stručnog interesa. Danas je Gong, kako naglašavaju na svojoj web stranici, “interdisciplinarni istraživački laboratorij i zagovaračka režija za demokratizaciju, dobru vladavinu, građanski odgoj i obrazovanje, nezavisne medije i otporno civilno društvo”. 

Njegova izvršna direktorica Oriana Ivković Novokmet, istodobno i voditeljica programa političkih institucija i procesa, vodi aktivnosti iz područja antikorupcije, izbora i digitalnog društva. Diplomirala je novinarstvo na Fakultetu političkih znanosti u Zagrebu, te radila kao istraživačka novinarka i urednica na Tportalu i Indexu. Zajedno s kolegom Ilkom Ćimićem dobitnica je dviju novinarskih nagrada HND-a 2019. godine, za istraživačko i internetsko novinarstvo. U intervjuu za Lupigu Ivković Novokmet komentirala je napade Andreja Plenkovića na Gong, kao i upravo završeni izborni proces. 

"Trend zarobljavanja institucija u Hrvatskoj traje već niz godina" - Oriana Ivković Novokmet (FOTO: Gong)

Deset dana prije izbora premijer Andrej Plenković nezadovoljno je komentirao rad Gonga i dao naslutiti mogućnost uskraćivanja financija, kao i da on osobno može utjecati na natječaje vladinog Ureda za udruge i Nacionalne zaklade za razvoj civilnog društva. Brine li vas mogućnost razgradnje sustava financiranja udruga, koji je ionako već pretrpio teške udarce u mandatu vlade Tomislava Oreškovića?

- I u mandatu Plenkovićeve vlade radi se na sustavnom, višegodišnjem degradiranju i sužavanju prostora za rad civilnog društva u Hrvatskoj. Porazno je za demokraciju da premijer daje naslutiti da ima utjecaja na dodjelu natječaja koje bi trebali evaluirati nezavisni evaluatori, a osvajati bi ih trebale udruge koje zadovolje najviše kriterije i napišu najbolje projektne prijedloge. Plenković je u svom istupu dao naslutiti kako bi on bio sklon kazniti organizacije koje odgovorno i kvalitetno rade svoj posao, a produkt tog našeg rada jest i propitivanje vlasti, ukazivanje na neregularnosti i ugroze demokracije s državnog vrha. Stupanj demokracije u nekoj zemlji mjeri se i po tome koliko sama država prepoznaje i podupire rad organizacija civilnog društva koje su vrlo često i korektiv same vlasti.

Kako ocjenjujete izborni proces u prvom krugu predsjedničkih izbora? Mogu li se neregularnosti koje je tokom izbornog dana prijavljivao GONG nazvati minornima, i može li se tvrditi da Hrvatska sada već rutinski održava fer i poštene predsjedničke izbore?

- Može se reći da Hrvatska provodi fer i poštene predsjedničke izbore. Manje nepravilnosti i pritužbe na rad biračkih odbora obilježile su izborni dan. Za izborni dan, baš kao i tijekom perioda pretkampanje i kampanje, Gong je pomagao građanima i građankama u ostvarivanju biračkih prava i zaprimali smo dojave o nepravilnostima pa smo, prema potrebi, dalje oko toga alarmirali nadležna tijela. Za razliku od parlamentarnih izbora, kada je više od 2.000 građana s valjanim osobnim iskaznicama greškom bilo uklonjeno s biračkog popisa, pa su mogli glasati samo uz dodatne potvrde za glasanje, takozvane plave potvrde, na ovim izborima nije bilo takvih slučajeva u značajnijem broju. No, da bi izborni sustav zaista bio pravedan potrebno je napraviti sveobuhvatnu reformu. Imamo izborno zakonodavstvo koje nije utemeljeno s vizijom razvoja demokracije nego radi očuvanja političke dominacije vladajućih. Za početak, potrebno je urediti nerealan, prenapuhani popis birača. Ponovo su nam se javljali građani koji su uočili svoje iseljene ili preminule članove obitelji na popisu birača. Mada se radilo o samo nekoliko prijava, znamo iz rezultata popisa stanovništva da postoji problem od gotovo pola milijuna birača viška. Drugo, još važnije, za povjerenje u izbore i za stvarnu jednakost glasa, potrebno je urediti izborne jedinice koje su prekrojene kako bi to odgovaralo vladajućoj stranci i koje su presudne na parlamentarnim, a ne na predsjedničkim izborima gdje je jedna izborna jedinica. Još je tu niz reformi koje zagovaramo kako bi građani više sudjelovali: spuštanje dobne granice za glasanje na 16, uvođenje alternativa kao što su dopisno i elektronsko glasanje, olakšavanje odlučivanja putem referenduma i više preferencijalnih glasova. 

A kako ocjenjujete retoriku političara u izbornoj kampanji, od kandidata do drugih relevantnih hrvatskih političara?

- Političari i stranke imali su umjereniju retoriku nego na što smo, nažalost, naviknuti, posebno Zoran Milanović. Andrej Plenković i HDZ nastavili su s optužbama da je Milanović proruski orijentiran. Divlju retoriku ispunjenu dezinformacijama i difamacijom imali su akteri koji nisu bili političari ni formalni kandidati, baš kao i anonimni profili.

Posljednjih se dana mnogo raspravljalo o potrebi ili ukidanju izborne šutnje. Ne bi li ukidanje, usprkos teškoćama da se izborna šutnja poštuje, otvorilo put ozbiljnim verbalnim pritiscima na birače tijekom samog izbornog dana?

- Izborna šutnja je institut koji je bio prilagođeniji nekim ranijim vremenima, pa i njega treba zapravo sagledati u kontekstu vremena u kojem živimo te ga osuvremeniti i liberalizirati. No nije posve besmislen i Gong je spreman sudjelovati u raspravi o tome je li nam potrebna zabrana promocije uoči izbornog dana, i kakva. Jasno je da je za sadržaj na feedu Instagrama/X/TikToka izborna šutnja posve besmislena. No, zabrana izborne promocije ima smisla u blizini biračkih mjesta, kao i zabrana poziva i slanja SMS-ova, kao i nekih drugih ozbiljnijih pritisaka na birače od strane kandidata. Ipak, nama u Gongu je od izborne šutnje važnija rasprava o nužnosti demokratizacije izbora. Potrebno je unaprijediti izborna pravila, demokratizirati ih, počevši, da ponovim, od uvođenja pravednih izbornih jedinica, glasanja sa 16 godina, dopisnog i elektronskog glasanja, pa sve do usklađivanja postojećih pravila u kojima se na jednim izborima kršenje šutnje kažnjava, a na drugima ne.

Koje scenarije predviđate za drugi izborni krug? Je li još uvijek moguće da se izborna sreća preokrene, i kako?

- Ne bih davala nikakve procjene rezultata niti savjete kandidatima.

Postoje li do drugog kruga mogućnosti nekorektnog stranačkog djelovanja u korist jednog kandidata, i kakve bi one mogle biti?

- U dosadašnjoj kampanji vidjeli smo neke do sada nezabilježene prakse. Kampanjom su dominirale diskreditacije od strane osoba koji formalno nisu kandidati, a blaćenje je bilo usmjereno ponajviše na kandidatkinju Ivanu Kekin koja je bila tek četvrta po anketama, iz čega se može naslutiti kakva će biti daljnja kampanja na lokalnim izborima. Građani su okrenuti platformama, lažima s anonimnih profila, sumnjivim poduzetnicima koji postaju izborni akteri i koji dobivaju raskošan medijski prostor i evidentno je slabljenje medija, tih važnih čuvara demokracije. To nije od jučer, ali je u ovoj kampanji posebno istaknuto. Briše se granica između marketinga i novinarstva i bojim se da će propadanje novinarstva uz golemo jačanje big-tech platformi imati dalekosežne posljedice na demokraciju. U ovoj smo kampanji vidjeli kako izvještaj s predstavljanja programa jednog kandidata u jednom od vodećih medija potpisuje takozvani „native tim“, a “životni intervju” umjesto novinarki radi marketinški odjel. Oko toga su reagirali Gong i Novinarsko vijeće časti HND-a. Korištenjem botova, odnosno lažnih angažmana na društvenim mrežama političke stranke manipuliraju građanima. Jedna od prvih primjena Akta o digitalnim uslugama (DSA) u Europskoj uniji, što se tiče političkog sadržaja, bila je na Gongovu prijavu. Uklonjeni su lažni profili koji su organizirano djelovali na službenoj Facebook stranici HDZ-a uoči parlamentarnih izbora, dajući im podršku u vrijeđanju opozicije. Posebno je sporno kada ovakve neetične prakse dolaze od strane vladajuće stranke. No, oni i dalje nastavljaju po istome, nedavno je Faktograf objavio da je 7.000 botova skinuto s TikTok kanala HDZ-ovog kandidata Primorca.

Neovisno o tome tko pobijedi u drugome izbornom krugu, ostat će problem na koji GONG upozorava već duže: ograničavanje demokratskih institucija i slabljenje demokracije u Hrvatskoj općenito. Imamo li razloga za brigu?

- Trend zarobljavanja institucija u Hrvatskoj traje već niz godina i doveo je do toga da su zaista rijetke institucije zadržale barem malo neovisnosti. Takvo zarobljavanje institucija često prolazi ispod radara međunarodnih izvještaja, posebno onih koji se oslanjaju na informacije dobivene od državne administracije. Stoga smo ove godine ukazale na prilično blag izvještaj Europske komisije o vladavini prava za Hrvatsku. Demokracija u Hrvatskoj slabi, građani i građanke su apatične i smatraju da ne mogu ništa učiniti. Ne vjeruju institucijama, a u svom nezadovoljstvu sustavom i uz istovremenu borbu kako egzistencijalno preživjeti inflacije i krize, pasivizirali su se. Stoga je ključno “probuditi” građane i podsjetiti ih da imaju moć. Gong želi društvo aktivnih građana i građanki i odgovornih institucija. A za takvo društvo potreban je zajednički napor različitih aktera - od civilnog društva i medija, preko akademske zajednice do političara.

Lupiga.Com

Naslovna fotografija: Gong

Sviđa vam se ono što radimo? Želite više ovakvih tekstova? Možete nas financijski poduprijeti uplatom preko ovog QR koda. Svaka pomoć naših čitatelja uvijek je i više nego dobrodošao vjetar u leđa.