STARENJE U COVID-19 DOBA: „Sustav iz svega nije izvukao nikakvu pouku“

STARENJE U COVID-19 DOBA: „Sustav iz svega nije izvukao nikakvu pouku“

"Mi smo po stanovništvu među deset najstarijih država u svijetu, a pandemija je definitivno još skratila očekivano trajanje životnog vijeka. U Hrvatskoj se očekivano trajanje života pri rođenju u 2020. smanjilo za muškarce otprilike za osam mjeseci, a za žene sedam mjeseci. Ako pogledate statistiku, Hrvatska je prošle godine imala deset posto veći mortalitet nego godinu prije. I onda neki kažu da korona ne postoji", govori nam demografkinja Sanja Klempić Bogadi s kojom smo razgovarali na temu starenja u doba koronavirusa. Naša sugovornica će primijetiti i nešto što se u društvu vidjelo kroz medije. "I ne samo kroz medije, nego i kroz istupe nekih političara, čak i znanstvenika, postojala je tendencija da je smrt starijih osoba tijekom pandemije neka prihvatljiva smrt, jer to bi se 'ionako, prije ili kasnije, dogodilo'. E, to je za društvo 21. stoljeća, koje se smatra demokratskim, po mom mišljenju, duboko neprihvatljivo", primjećuje Klempić Bogadi.
SANJA SARNAVKA: „Čitav sustav zaštite djece treba rekonstruirati“

SANJA SARNAVKA: „Čitav sustav zaštite djece treba rekonstruirati“

"Čitav sustav zaštite djece treba rekonstruirati. Centri za socijalnu skrb trebaju biti adekvatno ekipirani da na miru i dubinski mogu ući u svaki slučaj. I to nakon ozbiljne i kvalitetne edukacije. Neka djeca podvrgnuta su mnogobrojnim vještačenjima, s vrlo različitim zaključcima stručnjaka/inja. Neka djeca žrtve su ovrha koje se provode, po meni, na osobito okrutan način, Ako desetina policajaca dolazi i uzima dijete a ono vrišti i vrlo često završava na hitnoj pomoći ili u psihijatrijskoj ustanovi kako bi se smirilo, nitko mi ne može reći da se to događa u interesu djeteta. Pravosuđe dolazi na kraju i njegova je odluka konačna, ali je često tek prihvaćanje mišljenja drugih institucija", kaže u intervjuu Sanja Sarnavka, dugogodišnja aktivistica za ljudska prava i predsjednica Zakladne uprave Solidarne, koja je ovih dana uputila apel da se 25. rujan proglasi Nacionalnom danom borbe protiv nasilja nad djecom.
INTERVJU: „Sve će čovjek podnijeti osim da mu Bog umjesto etnonacionalnih elemenata bude u centru vjerovanja“

INTERVJU: „Sve će čovjek podnijeti osim da mu Bog umjesto etnonacionalnih elemenata bude u centru vjerovanja“

"Možemo vrlo lako uočiti tko stoji iza, primjerice, referenduma i aktivnosti protiv ljubavi i pismenosti – da, mislim na referendum o braku i razbijanje ćiriličnih ploča – te onda iz toga možemo vrlo lako ocijeniti tko je tu žrtva, a tko agresor i koliko oni koji se pozivaju na Boga, a agitiraju za pribijanje nevinih i ugnjetavanih na križ, uopće imaju veze sa Bogom na kojeg se pozivaju, a koliko sa onima koji su ga ovacijama ispratili u smrt", govori teologom Branko Sekulić u intervjuu za Lupigu. S njim i Emirom Imamovićem Pirketom razgovarali smo nakon završetka ovogodišnjeg Festivala alternative i ljevice Šibenik - FALIŠ. Upravo na tom festivalu, a rijetka je to pojava, susreću se suvremena ljevica i teologija. "Ja samo znam da se ogroman broj ljudi u ovoj zemlji deklariraju kao vjernici i svi koje zanima istinska društvena promjena tu činjenicu ne mogu ignorirati", reći će Imamović.
STRAH OD ANTIVAKSERA: Vlada se boji šire primijeniti COVID-potvrde

STRAH OD ANTIVAKSERA: Vlada se boji šire primijeniti COVID-potvrde

Ministar unutarnjih poslova Davor Božinović voli se pohvaliti da je Hrvatska prva uvela tzv. COVID-potvrde. Da, za prelazak granice kako bi nam što ranije došlo što više turista koji su cijepljeni ili su preboljeli zarazu, ili su netom testirani i bili negativni. Osim za ulazak u Hrvatsku, takve su potvrde još neophodne za odlazak na nogometnu utakmicu, za svadbe i neke veće koncerte u zatvorenom. I na tome je Hrvatska stala, iako je po broju cijepljenih treća najlošija zemlja Europske unije, a prema broju umrlih od korone u razmjeru s brojem stanovnika 18. najgora u svijetu. Po uzoru na Francusku, Grčku i neke druge zemlje „stare“ Europe, još prije više od dva mjeseca premijer Andrej Plenković najavio je mogućnost obaveznog cijepljenja za sve zaposlene u zdravstvu, socijali i školstvu. Liječnička komora odmah je to podržala. Ali, kako to obično biva s Plenkovićem i njegovom vladom, oni nemaju trunke hrabrosti za bilo kakav „jači“ potez.
REŽISERKA „SRPSKE MAJKE“: „Ceci očito smeta podsećanje na deo biografije koji nije nastao na binama ili pod šatorima“

REŽISERKA „SRPSKE MAJKE“: „Ceci očito smeta podsećanje na deo biografije koji nije nastao na binama ili pod šatorima“

"Naša ideja nije bila da naštetimo Svetlani Ražnatović, ili bilo kom drugom 'junaku', već da podsetimo njene savremenike i edukujemo mlade ljude šta je sve uticalo na sunovrat ovog društva, kako nam se ovakvi ljudi i ovakvi događaji nikad više ne bi ponovili", kaže u razgovoru za Lupigu Jovana S. Polić, režiserka i koscenaristica "Srpske majke" epizode serijala "Junaci doba zlog", koja se bavi popularnom turboflk pjevačicom. Očekivano, „Srpska majka“ izazvala je buru u javnosti odmah nakon što je emitirana na N1 televiziji. Gledanost je bila velika, a i na YouTube kanalu N1 televizije emisiju je pogledalo više od pola milijuna gledatelja. Međutim, poslije samo tri dana uklonjena je s tog servisa. Zahtjev za uklanjanjem podnio je Cecin YouTube kanal, pozivajući se na kršenje autorskih prava. "Ne pokušava ona sopstvenu prošlost da spakuje u tu fijoku zaborava jer se kaje ili stidi, već zbog slike koju o sebi stvara u javnosti", komentira Polić.
SRĐAN GOJKOVIĆ GILE: „Gonič robova šiba bičem, a mi samo trčimo“

SRĐAN GOJKOVIĆ GILE: „Gonič robova šiba bičem, a mi samo trčimo“

"Ne pratim ništa. Dosta kontrolisano sam sprečio upliv masovnih medija u moj život, tako da niti čitam novine, niti pratim politiku, niti gledam vesti na televiziji pošto je to sve manje-više propaganda. To utiče na tvoje mentalno zdravlje. Mene to truje i razvija anksioznost i strah. Kad gledaš vesti, recimo. Pa onda ne znam ni ko je danas politički korektan, a ko nije. Uopće se ne susrećem s takvim temama u svom životu. Svako od nas bira neki svoj kosmos", reći će frontmen Električnog orgazma, Srđan Gojković Gile, u razgovoru za Lupigu. S dugovječnim beogradskim rockerom našli smo se nakon nastupa Orgazma, koji se nakon dugog koncertnog pandemijskog posta održao početkom mjeseca u Zagrebu. Bila je to sasvim dobra prilika da razgovaramo o nekim muzičkim, ali i životnim temama koje je nametnula, posebno glazbenicima, sveprisutna pandemija koronavirusa.
INTERVJU SAŠA ĆIRIĆ: „Kritika je iznad prijateljstva, privatnog ili grupnog interesa i ideološke sklonosti“

INTERVJU SAŠA ĆIRIĆ: „Kritika je iznad prijateljstva, privatnog ili grupnog interesa i ideološke sklonosti“

"Ispada da savremena umetnost (film i pozorište, srpska književnost dolazi posle njih) predstavlja to polje suočavanja sa nasleđenom traumom, koja će jednom morati da podrazumeva inkorporiranje neprijatnih činjenica u obrazovni i medijski sistem, odnosno, generalno, u javno polje, sa nultom tolerancijom prema huškačkim revizionistima, baš kao što je u savremenoj Nemačkoj odnos države prema holokaustu i nemačkoj krivici za njega", kaže u velikom razgovoru za Lupigu Saša Ćirić, jedan od najupućenijih književnih kritičara s ovih prostora. Autor je niza knjiga, redovni kritičar tjednika Novosti još od 2009. godine, urednik emisije Oko Balkana na Radio Beogradu i urednik Betona od 2006. do 2018. godine, poznat je kao analitičar koji nemilosrdno, britko i sustavno secira regionalnu književnu produkciju. Pri tome ne oklijeva izreći negativan, pa i razoran sud, često natopljen jetkom ironijom.
DIEGO ŽELI NOVU ŠANSU: „Počeo sam ispod nule“

DIEGO ŽELI NOVU ŠANSU: „Počeo sam ispod nule“

Za sebe kaže da je počeo ispod nule, i još uvijek ne uspijeva izvući glavu na površinu. Diego Ahmetović transrodni je Rom. Zna što je prošnja, zna što je skupljanje sekundarnih sirovina, zna što je lutanje po šalterima i loš policijski tretman. Zna što je diskriminacija po više osnova nego što je zamislivo većini, je li, većinskog stanovništva. Zna što je biti bez posla i stalne adrese, ne imati za hormonsku terapiju i koliko je težak povratak na početak puta prema tijelu u kojem će se osjećati kod kuće. A pauziranje terapije mu je doslovno donijelo boli. Je li zaglavio u onom što nazivamo spiralom siromaštva ili ga samo prati "loša sreća", suputnica neimaštine, ovisi o promatraču. No on samo želi van. I nakon više od 30 godina poručuje da mu treba - solidarnost. Iako je svjestan da živi u relativno siromašnom društvu, pogođenom pandemijom i potresima, izlaz je potražio izlaganjem sebe, pokrenuvši crowdfunding kampanju. Ovo je njegova priča.
INTERVJU – VIDA SEVER: „Poezija je u svakodnevici puno prisutnija nego što smo mi toga svjesni“

INTERVJU – VIDA SEVER: „Poezija je u svakodnevici puno prisutnija nego što smo mi toga svjesni“

"Pisanje zbirke, paradoksalno, mjesto je u kojem sam pronašla stabilnost, privremen smisao i pokušaj pomirenja s raznim izvanknjiževnim stvarima, pogotovo onima povezanima s obitelji. To mi je pomoglo da osvijestim neke strahove i da se nosim s ranjivošću u kojoj ponekad nisam imala drugog oslonca. Iako u stvarnosti to ne funkcionira, u pisanju mi je dovođenje nekih emocija do krajnosti moglo poslužiti kao alternativna zbilja u kojoj sam još ranjivija, ali i svjesnija tog stanja", kaže Vida Sever koja je za rukopis „Suho mjesto“ ove godine nagrađena Goranom za mlade pjesnike. S Vidom smo povodom skorašnjeg gostovanja na festivalu Prvi prozak na vrhu jezika razgovarali isključivo o poeziji. "Žao mi je što je književnost, a posebice poezija, djelomično stigmatizirano područje koje se nekima čini daleko, a prisutno je u svakodnevici puno više nego što smo toga svjesni", reći će nam Vida.
KNJIGA OŽILJAKA: Šaka u oko i većini Hrvata i većini Srba

KNJIGA OŽILJAKA: Šaka u oko i većini Hrvata i većini Srba

Iako svojim obimom zapravo tek knjižica, kratka fotomonografija od jedva stotinjak i kusur stranica, prema mišljenju autora ovih redaka, radi se o jednom od najvažnijih izdanja objavljenih u Hrvatskoj protekle godine. „Život u limbu -knjiga ožiljaka“ potpisuju Slaven Rašković i Igor Čoko. Obojica su iz Knina i imaju poseban odnos prema svom gradu, iako ni jedan ni drugi danas ne žive u njemu. Slaven je od Oluje uglavnom stanovnik Zagreba, a Igor Beograda. Obojicu je, sad već davne, ali u Hrvatskoj itekako prisutne 1995. godine, „Oluja“ tog jutra probudila i spravila u izbjegličke kolone, uz tu razliku da je Slaven imao 11, a Igor 20 godina. Ovaj dvojac se beskompromisno uhvatio u koštac i s analizom onoga što je do svega toga dovelo, dajući većini javnosti nepoznate slike Knina, života u njemu uoči srpske pobune i rata, kada su hrvatski poslovni objekti letjeli u zrak, a dotadašnji susjedi i nerazdvojni prijatelji „preko noći“ postali nepoželjni. S njima smo o svemu, jedne ljetne večeri u Kninu, satima razgovarali.

Anketa

Varga je otkazao tulum jer je shvatio da:

Kolumne

  1. IZ PRVE RUKE: Šta sve naučite o BiH kada počnete da slušate ploče?

    28.03.2024.

    Srđan Puhalo

    IZ PRVE RUKE: Šta sve naučite o BiH kada počnete da slušate ploče?

  2. VIRTUALNA STVARNOST: Doba loših imitacija, kopija i surogata

    18.03.2024.

    Predrag Finci

    VIRTUALNA STVARNOST: Doba loših imitacija, kopija i surogata

  3. POSLANICA LANE BOBIĆ: Za Osmi mart, kupi mi, mama, jedan mali rat

    05.03.2024.

    Lana Bobić

    POSLANICA LANE BOBIĆ: Za Osmi mart, kupi mi, mama, jedan mali rat

Lupiga predstavlja: Priče iz zagrebnog života

E-ciklopedija

  1. Povijesni put Hitlerove 'klonje'
  2. Yugo - urbana legenda
  3. Freedom Theatre (Teatar slobode)
  4. Japanske čestitke i razglednice
  5. Russellov čajnik

Recepti

  1. Domaći sok od bazge
  2. Burek (bosanski) za 1 odraslu osobu
  3. Drugačija svinjska jetrica
  4. Bosanska pogača
  5. Piletina u košuljici od sezama
Projekt se provodi uz pomoć:
Ministarstvo kulture Republike Hrvatske Agencija za elektroničke medije Grad Zagreb
Medijski partneri: Balkan Insight - Balkanska tranziciona pravda CINS - Centar za istraživačko novinarstvo Nezavisnog udruženja novinara Srbije