"U ovoj medijskoj kampanji otvoreno smo stavljeni na stranu jedne kriminalne grupe koja učestvuje u mafijaškom ratu koji traje godinama, u pitanju je okršaj kavačkog i škaljarskog kriminalnog klana. Zbog toga smo kao nikada do sada u opasnosti – predstavljeni smo kao kriminalci i jasno su nam nacrtane mete na čelo", kaže u razgovoru za Lupigu Stevan Dojčinović, glavni urednik KRIK-a, mreže za istraživanje kriminala i korupcije. KRIK je poslednjih godina razotkrio „ceo vagon“ afera vladajućih zbog čega su uredno meta napada, kako vlasti, tako i prorežimskih „medija“. Gotovo svaka od tih afera od vlasti i njihovih tabloida komentarisana je na način da se novinare KRIK-a optuži da su strani plaćenici, koji rade za antisrpske interese, a agrumentovane tekstove proglašavali su izmišljotinama. Ovaj put KRIK je naišao na veliku podršku javnosti, pod heštegom #PodrziKRIK danima već traje svojevrsni „popis stanovništva“.

U suradnji s podkastom Radio Karantin, kojeg su u doba pandemije koronavirusa pokrenuli Jelena Visser i Aleksandar Kocić, Lupiga donosi razgovor s kolegom Bojanom Pančevskim, dopisnikom renomiranog lista Wall Street Journal iz Berlina, koji posljednjih mjeseci, osim posljedica pandemije, intenzivno prati i proces cijepljenja u Europskoj uniji. A taj proces ide bitno sporije nego što se očekivalo, pa ne čudi što država članica Europske unije nema na vrhu statističkih ljestvica o trenutno najprocijepljenijim zemljama na svijetu. Na tim listama u vrhu su Izrael, Ujedinjeni Arapski Emirati, Velika Britanija, Bahrein, Maldivi, Sjedinjene Američke Države, Čile i Srbija. Dok, primjerice, Izrael ima 95,5 doza cjepiva na 100 stanovnika pa sada lagano ukida restriktivne mjere, u susjednoj Srbiji je to 23,8, a u Hrvatskoj tek 5,9 što je i jedna od najmanjih brojki u Europskoj uniji.

"Deplasirano je optuživati za poltronstvo i režimstvo čovjeka koji postupa iz svojih najdubljih uvjerenja. Jer nije Krleža pristupio Partiji tek 1945. godine, nego je on trideset godina ranije tu Partiju stvarao. Prvi komunistički časopis na prostoru Jugoslavije je Krležin „Plamen”, koji izlazi 1. siječnja 1919. godine, a tada Partije u Jugoslaviji još uopće nema. Budući osnivači KPJ doslovno se ideološki formiraju na Krležinim tekstovima, kao i sve naredne generacije jugoslavenskih komunista. On je duhovni otac te Partije", kaže u razgovoru za Lupigu Damir Pilić, splitski novinar, publicist i pisac kojem je nedavno objavljena knjiga „Tito očima Krleže: Revolucija i zebnja“. U knjizi o velikom prijateljstvu i međusobnoj fascinaciji između Josipa Broza Tita i Miroslava Krleže, Pilić plasira tezu da je upravo Krleža imao presudni utjecaj na Tita i da je glavni razlog zašto se u SFRJ živjelo u „najliberalnijem od svih komunističkih svjetova“.

„Znam da Rusi imaju dobre znanstvenike pa su vjerojatno u stanju napraviti dobro cjepivo. Mislim da u nabavi cjepiva ne treba biti geopolitike. Mi jesmo članica EU-a, jesmo članica NATO-a, zna se naša politička opredijeljenost“, kaže Joško Klisović, SDP-ov kandidat za gradonačelnika Zagreba. U razgovoru za Lupigu Klisović oštro kritizira one koji su u Hrvatskoj radili raspored cijepljenje, jer smatra da su u tom rasporedu Zagrepčani zanemareni, zbog čega poziva da oni čija je to „zasluga“ odgovaraju. U velikom intervjuu, među ostalim, govori o svojim vizijama i rješenjima za Zagreb, planovima njegove obnove, o odnosu s Možemo!, o korupciji koja izjeda Zagreb, o tome da Bandića vidi u drugom krugu, ali i o zamisli crowdfundinga gdje se građani svojim mikro kreditiranjem uključuju u financiranje pojedinih gradskih projekata. "Procjene pokazuju da do 20 posto gradskog proračuna ode na korupciju", kaže Klisović obećavajući to zaustaviti.

„Mi ćemo ostati poslije ... pa se možete 'podružiti' s nama. Donijele smo i kolače ... i vino iz Istre“, ovim je riječima s upitnim podizanjem obrve najskromnije što se u teatru dade vidjeti glumica Vanda Velagić okončala moćan aplauz koji bi da je trajao samo mrvicu dulje prerastao u samoozljeđivanje. Četiri puta su se vraćale na pozornicu, i ostat će neodgovoreno koliko bi se puta još četiri mlade glumice uprizorile pred publikom da ju nije, kao što rekoh, Vanda prekinula. Predstava „Bakice“ autorsko je djelo kolektiva Igralke, kojeg čine glumice Sendi Bakotić, Ana Marija Brđanović, Anja Sabol i Vanda Velagić, te slovenske redateljice Tjaše Črnigoj koja potpisuje režiju i dramaturgiju. Autorice i glumice diplomantice su studija Gluma i mediji Akademije primijenjenih umjetnosti u Rijeci i dio su, pričat će se, legendarne klase Rade Šerbedžije i Lenke Udovički.

"Vjerujem da svatko mora imati distancu spram svoje domovine i njezinim žiteljima, kako bi je mogao razumjeti i pisati o njoj. Izabrao sam to zato, kako bih živio daleko od domovine", kaže u razgovoru Wladimir Kaminer, pisac svjetske popularnosti i tvorac brenda "Russendisko". Ta je Kaminerova zbirka priča, naime, već ušla u obaveznu literaturu njemačkih škola, a u njoj u stilu emigrantske literature gradi tranzicijsku atmosferu oko globalne pop-kulture, nostalgije, rocka i babuške. Na osnovu ove zbirke snimljen je i istoimeni film te je "Russendisko" ujedno i ime koncertne večeri na kojoj autor nastupa kao DJ kroz punih 20 godina. Međutim, "Russendisko" je bio tek početak Kaminerovog uspona, jer svojim romanom „Vojni rock” („Miltärmusik“; Goldman 2001.), onje utabao svoj položaj emigrantskog pisca s berlinskim pedigreom i zaslužio prijevode na desetke svjetskih jezika.