"Prve godine smo strahovali da su četiri programska dana na otvorenom, na Maloj loži, previše, pa smo imali tri na trgu i jedan u zatvorenom prostoru. Iste te godine smo se Kruno Lokotar, Srećko Horvat i ja natezali treba li nam trideset ili pedeset stolica. Ja sam mislio da je pedeset previše, da bi se ispostavilo da griješimo svi zajedno. Bez korone mi imamo dvjestotinjak sjedećih mjesta, a rekord po posjećenosti je 600 ljudi – toliko ih je bilo na predavanju Terese Forcades. Također, kada smo počinjali, nismo bili sigurni ni hoće li biti drugog FALIŠ-a, a evo nas sada pred osmim", kaže u razgovoru za Lupigu Emir Imamović Pirke, direktor Festivala alternative i ljevice Šibenik (FALIŠ). Uoči otvaranja s Imamovićem razgovaramo o onome što nudi ovogodišnje izdanje festivala te o njegovoj organizaciji u ova nezgodna vremena zbog čega je na koncu FALIŠ skraćen za jedan dan trajanja, a ni publike neće moći biti kao ranijih godina.

"U takvoj podjeli fotelja, samo da bih dobio viši koeficijent na plaću, ne želim sudjelovati", kaže u velikom razgovoru za Lupigu, Peđa Grbin, koji je u petak predao potpise za kandidaturu za predsjednika SDP-a, a prethodno je na društvenim mrežama objavio prvi dio svog programa #noviSDP, stranka na koju smo ponosni. Tom je rečenicom odgovorio aktualnom potpredsjedniku SDP-a, Zlatku Komadini. U intervjuu je pojasnio i svoju raniju izjavu kako bi podržao Tomislava Tomaševića iz Možemo! za kandidata na funkciju gradonačelnika Zagreba. "Rekao sam da je za građane Zagreba manje bitno iz koje će političke opcije doći novi gradonačelnik, koliko je bitno da ta osoba bude kvalitetna, ozbiljna i u stanju upravljati Zagrebom, da bude poštena i nekorumpirana te da može pobijediti korupcijsku hobotnicu koju je stvorio Milan Bandić, uz podršku HDZ-a u Gradskoj skupštini", pojašnjava Grbin.

"Istraživački film je žanr koji ima svoju specifičnost u usmjerenju prema temi i postupku stvaranja. Dug je proces njegova stvaranja i oni koji nas interesiraju jesu oni koji propitkuju, otkrivaju, donose neka nova saznanja. Uvjereni smo da za njih ima publike", kaže u razgovoru za Lupigu direktor Rab Film Festivala (RAFF) Robert Tomić Zuber. Za ovu subotu u 20 sati zakazano je drugo izdanje RAFF-a koje se uslijed epidemiološke situacije svelo na samo jedan festivalski dan. Direktor će nam reći kako je organiziranje festivala u ovakvim uvjetima suludo i da su dogovarajući konačni festivalski izgled prošli sedam raznih verzija. No, kaže na kraju se u svemu probudio i svojevrsni inat u ovogodišnjem izdanju. "Ipak, ove godine bitno je da opstanemo i da svoje programe donesemo publici u bilo kojem obliku", objašnjava Tomić Zuber dan prije početka drugog izdanja Rab Film Festivala.

„Ako smo nešto naučili, to je da – kada vidite da krenu mošti da se otkopavaju i nosaju po ovim našim zemljicama – treba pakovati kofere i bežati odavde. Za mene su nacionalni identiteti direktno opresivni. Moji roditelji su bili iskreni Jugosloveni, ideološki neopterećeni, i ja sam vaspitan u tom duhu. Nekakvo iznuđeno srpstvo me žulja na isti način na koji bi me, recimo, žuljalo i takvo hrvatstvo. Inače, imam dvojno državljanstvo, i srpsko i hrvatsko, ali me, najiskrenije, boli uvo i za jedno i za drugo. Za mene je to samo zgodna prilika da imam dva pasoša, od kojih je hrvatski prohodniji i, u tom smislu, meni draži. Dotle seže moj patriotizam“, kaže u velikom razgovoru za Lupigu Vladimir Arsenijević, svetski poznati pisac čija su dela prevođena na dvadesetak jezika.

"Na 'Oluju' nikome od Srba nikada nije lako, niti ugodno prisjećati se. Zna se što je to značilo za moj narod. S jedne strane, Hrvati slave taj dan, a nama je to dan kada smo morali napustiti svoje ognjište i ostavili svoj dojučerašnji život. S druge strane da bismo izgradili tolerantnije odnose u društvu svatko mora doprinijeti na svoj način, koliko god to teško bilo", govori u razgovoru za Lupigu Anja Šimpraga, saborska zastupnica SDSS-a. Njena potresna ispovijest koju je ovog tjedna uputila sa saborske govornice izazvala je niz reakcija, od onih, brojnijih, pozitivnih, do neshvatljivo mrzilačkih komentara ljudi koji očito smatraju da Srbima ne bi trebalo biti dopušteno da uopće govore o ovoj temi, što jasno pokazuje kako postoji i poražavajuće veliki broj ljudi koji ne mogu imati empatije čak ni prema osmogodišnjoj djevojčici.

"Taj vid humora mi dođe kao samostalna psiho-terapija, jer je bolje riješiti to na papiru nego li se doslovce opijati ... Bolje je lomiti slova, nego čaše", kaže u razgovoru za Lupigu Siniša Matasović kojeg poznajemo kao autora nekoliko zbirki poezije, pisca i urednika, a upravo je u nakladi edicije „Teatar piva“ objavio zbirku haikua „Noću za šankom“ u trojezičnom prijevodu na engleski i ukrajinski jezik. Pamtimo ga i po zbirci „Hrvatski pjesnički huligani”. Osim kao predsjednik sisačkog ogranka Društva hrvatskih književnika, Matasović je književnoj javnosti poznat i kao viceprvak Prvog prvenstva Hrvatske u slam-poeziji. O tome kaže: "Nikad mi nije sjeo taj natjecateljski dio, nastupio sam samo na prvom natjecanju i nikad se nakon toga nisam pojavio na manifestaciji jer umjetnost ne vidim kao sportsku disciplinu."