RAZGOVOR – DENIS ĆOSIĆ: „Biti pjesnik u Hrvatskoj – goli kamen i prazan želudac“

RAZGOVOR – DENIS ĆOSIĆ: „Biti pjesnik u Hrvatskoj – goli kamen i prazan želudac“

"Ako je poezija sloboda, onda je potražnja za poezijom iskaz nedostatka slobode u društvu. Što je paradoksalno, nikada nismo bili slobodniji, ali nas političke i društvene okolnosti svejedno pritišću i vraćaju u kavez naših individualnih karakteristika, a sve u službi stvaranja dubljih podjela", kaže u intervjuu za Lupigu Denis Ćosić, mladi pjesnik koji iza sebe ima već dvije važne književne nagrade. Ćosić će u subotu, na Kalibar bestiValu u Varaždinu premijerno predstaviti svoju zbirku “Crveno prije sutona” za koju je nagrađen Goranom za mlade pjesnike. U razgovoru uoči predstavljanja objasnit će našim čitateljima i kako je to biti pjesnik u Hrvatskoj. "Moja me baka često podsjeća da ako mislim živjeti samo od pisanja, vjerojatno ću morati skupljati boce za preživljavanje", objašnjava nam Ćosić koji trenutno radi i na svom prvom romanu.
INTERVJU – DARKO CVIJETIĆ: „Ravnodušnost većine ljudi na zlo ista je – od pećine do Twinsa“

INTERVJU – DARKO CVIJETIĆ: „Ravnodušnost većine ljudi na zlo ista je – od pećine do Twinsa“

„Vaš susjed može biti Anna Frank, a da to ignorirate ili da je prijavite iz 'banalne' zlobe, a može vam susjedom biti i netko tko je u ratu činio čudovišna djela, a ipak s njim razmjenjujete 'dobro jutro' i držite mu vrata lifta da prvi uđe kao stariji od vas. Očito je – ravnodušnost većine ljudi na zlo ista je – od pećine do Twinsa“, objašnjava književnik i kazališni redatelj Darko Cvijetić u razgovoru za Lupigu. Cvijetić živi i radi u Prijedoru, gradu kojeg šira javnost najviše pamti po monstruoznim zločinima i brojnim logorima koji su početkom i sredinom devedesetih godina zavili Prijedor i njegovu širu okolicu u crno. Ovog vikenda stiže na KaLibar bestival u Varaždin, gdje će uz pjesničku zbirku „Snijeg je dobro pazio da ne padne“, predstaviti i roman „Schindlerov lift“ koji prepliće vrlo osobne priče stanovnika jedne zgrade, pripovijeda o specifičnom mikrosvijetu, dinamičnom i optimističnom, koji će petnaestak godina kasnije tragično nestati.
TURSKI PISAC BURHAN SÖNMEZ: "Erdoğanova politika je potpuno propala"

TURSKI PISAC BURHAN SÖNMEZ: "Erdoğanova politika je potpuno propala"

Pisac iz Turske Burhan Sönmez dobitnik je niza prestižnih književnih nagrada. Rođen u malom kurdskom selu, njegove knjige - u kojima spaja tradicionalni život i narodne priče s iskustvima suvremenog svijeta - do danas su objavljene u više od trideset zemalja. Dugo godina radio je kao odvjetnik, baveći se ljudskim pravima. Bio je jedan od osnivača opozicijskog lista BirGün. U Ankari je 1996. godine preživio pokušaj atentata. Član je engleskog, turskog i kurdskog PEN-a te član odbora međunarodnog PEN-a. „U Turskoj traje rat, a tko od njega profitira? Erdoğan, i on ne želi završiti taj sukob. Neprekidno građanima poručuje da im prijete teroristi i na tome gradi podršku. Neprestano igra na kartu turkijstva i islama. Ta dva elementa identiteta glavne su njegove igračke. Zato on treba taj rat. No on nema budućnosti. Njegova politika već je počela propadati i propast će u potpunosti”, kaže Sönmez za Lupigu
INTERVJU - LATINKA PEROVIĆ: „Srbija nastavlja politiku Slobodana Miloševića“

INTERVJU - LATINKA PEROVIĆ: „Srbija nastavlja politiku Slobodana Miloševića“

„Tito nas je primio i ubeđivao, ali mi smo bili odlučni. Sećam se, išli smo Marko Nikezić i ja kolima na taj poslednji razgovor sa Titom ؘ– Nikeziću sam tada rekla: znate, ja radije idem u zatvor nego ponovo u CK! Nisam htela da 'čistim' ljude, da ih hapsim“, priseća se istoričarka Latinka Perović, koja je obavljala funkciju sekretara Saveza komunista Srbije od 1968. godine pa do smene zbog pripadnosti liberalnoj političkoj opciji. Posle odlaska iz politike posvetila se nauci i nikada se više aktivno nije bavila političkim poslovima. Ipak, uvek je društveno aktivna, jedan je od najdoslednijih kritičara srpskog nacionalizma i strašnih posledica koje je on proizveo. S Latinkom Perović razgovaramo o tim burnim vremenima, kao i o mnogim drugim temama, među ostalim i o Hrvatskom proleću, za koje će reći: „naša dva rukovodstva su bila na istoj liniji bez vidnijih manifestacija tog jedinstva, u svakom slučaju, to nije bila antijugoslovenska politika“.
INTERVJU – SLOVAČKI REDATELJ SA ZAGREBAČKOM ADRESOM: „Zajednički nam je kompleks niže vrijednosti“

INTERVJU – SLOVAČKI REDATELJ SA ZAGREBAČKOM ADRESOM: „Zajednički nam je kompleks niže vrijednosti“

"Slovačku ekonomiju pokreće vrlo razvijena auto-industrija, Hrvatska ima prekrasnu obalu i razvijen turizam. Čini mi se da nam je zajednički kompleks niže vrijednosti - male smo zemlje i stalno tražimo neku potvrdu, neko priznanje. To ponekad ne dobijemo u mjeri u kojoj želimo, to nas dodatno vrijeđa i možda baš ti kompleksi ulijevaju dodatni vjetar u jedra nacionalizma", kaže u razgovoru za Lupigu Marko Škop, slovački redatelj sa zagrebačkom adresom. Škopov film „Nek bude svjetlost“ premijeru je imao u Karlovym Varyma, u službenoj festivalskoj konkurenciji. I odmah je pokupio dvije nagrade. Prošlog tjedna „Nek bude svjetlost“ doživio je i hrvatsku premijeru, na Motovun Film Festivalu. Tom prigodom dogovorili smo intervju sa Škopom koji, vrijedi spomenuti, vrlo tečno govori hrvatski.
INTERVJU - DAMJAN KOZOLE: "Često se mrzi, a da se i ne zna zašto se mrzi"

INTERVJU - DAMJAN KOZOLE: "Često se mrzi, a da se i ne zna zašto se mrzi"

"Skoro svi mi imamo neko lično iskustvo ljubomore, osećaj krivnje ili mržnje. Polazna točka je bila jednostavna priča o komplikovanim osećanjima koja imaju korene u prošlosti, i činila mi se interesantna zbog bolesti ovog vremena - mržnje. Odnosno, rekao bih transmisije iracionalne mržnje. Mladi koji se rođeni u osamdesetima, pa čak u devedesetima u stanju su da mrze jedan drugog zbog događaja u Drugom svetskom radu, a kamoli zbog narušenih familijarnih odnosa. Mrzi se sve što je strano i nepoznato, mrze se navijači drugih klubova, a često se mrzi, a da se i ne zna tačno zašto se mrzi", kaže u intervjuu za Lupigu Damjan Kozole čiji je novi film, "Polusestra" bio jedno od boljih filmskih ostvarenja na ovogodišnjem festivalu u Karlovym Varyma, jer se dotakao predrasuda univerzalno prisutnih bilo gde na kugli zemaljskoj.
INTERVJU - RICCARDO BELLOFIORE: „Bojište na kojem se danas odvija bitka cijeli je kontinent“

INTERVJU - RICCARDO BELLOFIORE: „Bojište na kojem se danas odvija bitka cijeli je kontinent“

"U situaciji smo u kojoj su se društvene i ekonomske realnosti u Europi duboko promijenile. Potrebno je što prije stvoriti transnacionalne sindikate i političke pokrete. Kapital je transnacionalan - naravno, postoje različite struje, neslaganja i tako dalje, ali je u stanju zauzeti jedinstvenu poziciju. Ljevica tu bitno kasni", kaže u razgovoru za Lupigu Riccardo Bellofiore, renomirani profesor političke ekonomije na Sveučilištu u Bergamu. Bellofiore je vrlo pesimističan oko budućnosti Europe. U bliskoj budućnosti predviđa joj stagnaciju ili veliku krizu, s time da smatra kako je kriza bolja opcija, jer, kako kaže, "Europa u ovom stanju polagano umire". "Europski sistem ovisan je o vanjskim faktorima. Rast u Europi postoji zato što izvozimo više nego što uvozimo, što istovremeno znači da će kriza negdje drugdje imati katastrofalne posljedice za nas", kaže Bellofiore.
INTERVJU – OTTO REITER: „Još uvijek čekam da se ovdje snimi ozbiljan film o ratu“

INTERVJU – OTTO REITER: „Još uvijek čekam da se ovdje snimi ozbiljan film o ratu“

"Ja još uvijek čekam na ozbiljan film koji pomjera granice shvatljivog i pojmljivog kada se govori o ratu u bivšoj Jugoslaviji. I Amerikancima je trebalo više od deset godina od rata u Vijetnamu da snime film koji je temeljno kritičan. Sada je prošlo već skoro 30 godina i još ga niste snimili", kaže u intervjuu za Lupigu Otto Reiter, austrijski filmski kritičar, jedan od najboljih poznavatelja istočnoeuropske kinematografije u Austriji. Nakon više od četvrt stoljeća nedavno je ponovno posjetio Zagreb, kao član žirija Subversive Festivala. Reiter se služi hrvatskim jezikom bolje nego mi njemačkim, pa razgovor teče na "neutralnom terenu", što će reći na engleskom. U razgovoru će se prisjetiti na kakve je probleme naišao u ratnoj Hrvatskoj, kako mu se izričito zabranilo da prikaže ijedan hrvatski film na poznatom filmskom festivalu Viennale te kako je u Vjesniku bio prozvan "neprijateljem hrvatskog naroda".
INTERVJU - DINKO KREHO: „Umalo mi je došlo glave to što sam bio odveć ozbiljno shvatio svoju ulogu“

INTERVJU - DINKO KREHO: „Umalo mi je došlo glave to što sam bio odveć ozbiljno shvatio svoju ulogu“

"Moje odrastanje na vrlo je neposredan način obilježeno famoznim „raspadom“ Jugoslavije: spomenut ću samo da sam prvih šest razreda škole završio u tri zemlje i pet gradova. Ipak, namjera mi nije bila da pokušam osvijetliti iskustvo Jugoslavije u nekom sociološkom, politološkom ili filozofskom smislu, niti mislim da takvo što i treba pokušavati učiniti jednom knjižicom pjesama. Pokušao sam uprizoriti jedno moguće iskustvo svijeta i jezika u današnjem kapitalističkom svijetu, dakle usidriti taj pogled pjesničkog subjekta u sada i ovdje", govori o svojoj zbirci poezije Dinko Kreho koju je ovoga tjedna predstavio u Zagrebu na festivalu Prvi prozak na vrh jezika. Bila je to prilika da s ovim književnikom, rođenim u Sarajevu 1986. godine povedemo kratki razgovor i čujemo kako ga je preozbiljno shvaćanje uloge pjesnika dovelo do gotovo decenijske pauze od pjesničkih aktivnosti.
RAZGOVOR BEZ VOZNOG REDA - FILIP DAVID: „Danila Kiša prisvojili su nakon smrti, a za života ga proganjali“

RAZGOVOR BEZ VOZNOG REDA - FILIP DAVID: „Danila Kiša prisvojili su nakon smrti, a za života ga proganjali“

„Nikada nisam govorio i pisao iz mržnje nego samo da bi taj moj svet bio bolji, bolji od onoga kakav je bio i kakav danas jeste“, kaže u velikom razgovoru za Lupigu Filip David, književnik koji je primer angažovanog intelektualca koji je interes zajednice uvek stavljao ispred pojedinačnog, i bio spreman da oštro kritikuje političke i društvene pojave i procese i onda kada je to (bilo) veoma opasno. Filip David je deo kvarteta beogradskih književnika (Danilo Kiš – Borislav Pekić – Miko Kovač – Filip David) kojim bi se ponosile i mnogo moćnije i veće kulture od srpske ili čak jugoslovenske. Sva četvorica su bili kritičari primitivizma i nacionalizma, iako neke od njih vladajuća kulturna i politička elita u Srbiji danas pokušava prisvojiti, osim Mirka Kovača. „On je oteran iz Srbije pod pretnjom fizičke likvidacije, isteran istovremeno iz lektire i sećanja“, kaže David.

Anketa

Varga je otkazao tulum jer je shvatio da:

Kolumne

  1. DRUGO MIŠLJENJE ZDENKA DUKE: Pokvarena jaja za premijera

    25.01.2022.

    Zdenko Duka

    DRUGO MIŠLJENJE ZDENKA DUKE: Pokvarena jaja za premijera

  2. O POŽELJNOJ POLITICI: Nema one koja je svima dobra

    05.01.2022.

    Predrag Finci

    O POŽELJNOJ POLITICI: Nema one koja je svima dobra

  3. BURE BARUTA: Toma, otpadnik zlatnog srca

    05.01.2022.

    Ahmed Burić

    BURE BARUTA: Toma, otpadnik zlatnog srca

Lupiga predstavlja: Priče iz zagrebnog života

E-ciklopedija

  1. Povijesni put Hitlerove 'klonje'
  2. Yugo - urbana legenda
  3. Freedom Theatre (Teatar slobode)
  4. Japanske čestitke i razglednice
  5. Russellov čajnik

Recepti

  1. Domaći sok od bazge
  2. Burek (bosanski) za 1 odraslu osobu
  3. Drugačija svinjska jetrica
  4. Bosanska pogača
  5. Piletina u košuljici od sezama
Projekt se provodi uz pomoć:
Ministarstvo kulture Republike Hrvatske Agencija za elektroničke medije Grad Zagreb
Medijski partneri: Balkan Insight - Balkanska tranziciona pravda CINS - Centar za istraživačko novinarstvo Nezavisnog udruženja novinara Srbije