BITI ILI NE BITI ZA KOMADIĆ RAJA

„Referendum je vatra koja bi mogla prerasti u požar“

ritn by: Ivor Fuka | 07.10.2022.
BITI ILI NE BITI ZA KOMADIĆ RAJA: „Referendum je vatra koja bi mogla prerasti u požar“
"I na nacionalnom i na lokalnom nivou postoji opravdani strah od uključivanja građana u odlučivanje zbog moći koju im to daje. Građani ne smiju biti toga svjesni, zato ih se toliko obeshrabruje. Referendum propituje, a vlast ne želi da se njihove odluke propituju. Referendum je neprijateljska pojava, vatra koja bi mogla prerasti u požar", kaže u razgovoru za Lupigu Ivana-Nataša Turković iz Inicijative građana za Referendum za Lungomare. Lungomare je oaza uz more u južnom dijelu Pule koju Puležanke i Puležani već desetljećima koriste za rekreaciju. Tamo bi prema planovima u narednim godinama trebao niknuti golemi luksuzni hotel čija bi izgradnja promijenila sve. Inicijativa je učinila što je mogla. Borila se protiv daleko nadmoćnijeg i bogatijeg „neprijatelja“ i sada je sve na Puležankama i Puležanima.

Predstojeća nedjelja biti je ili ne biti za pulski Lungomare, oazu uz more u južnom dijelu Pule koju Puležanke i Puležani već desetljećima koriste za rekreaciju. Tamo bi prema planovima u narednim godinama trebao niknuti golemi luksuzni hotel čija bi izgradnja promijenila sve. U pokušaju da to zaustave dio građanki i građana okupio se u Inicijativu građana za Referendum za Lungomare te su uspjeli prikupiti gotovo 10.500 potpisa za održavanje referenduma kojim bi se spriječio gubitak ovog njihovog komadića raja. Iako ih mnogi prokazuju kao političku organizaciju iz Inicijative jasno poručuju da oni nisu nikakva politička stranka, ni politička frakcija, već samo obični građani kojima je stalo do budućnosti Pule, koji žele sudjelovati u odlučivanju o njenom razvoju i koji se zalažu da interes pojedinaca ne bude ispred interesa građana.

Referendum je zakazan za nedjelju, 9. listopada, a „pravila igre“ u Hrvatskoj evidentno nisu naklonjena iskazivanju građanske volje. Naime, da bi provedeni referendum bio valjan na njega mora izaći više od polovine građana s pravom glasa, što je poprilično zahtjevan kriterij s obzirom da, primjerice u Puli, građani ni na parlamentarne izbore ne izlaze u takvom broju. Stoga je sada sve na Puležankama i Puležanima. Inicijativa za referendum je učinila što je mogla. Borila se protiv daleko nadmoćnijeg i bogatijeg „neprijatelja“, uspjela skupiti zavidan broj potpisa za održavanje referenduma, raskrinkala brojne manipulacije i sada je preostalo samo pitanje hoće li građanke i građani Pule prepoznati važnost ovog referenduma i na njega izaći u potrebnom broju. 

UZ MEDIJSKU NEZAINTERESIRANOST: Referendum koji će odgovoriti kakav turizam i koliko turizma još želimo

Tim povodom razgovaramo s Ivanom-Natašom Turković iz Inicijative građana za Referendum za Lungomare, koja je uoči ovog intervjua saznala da je investitor, Hotel Valkane, protiv nje podignuo kaznenu prijavu. To je samo jedna u nizu tužbi što ih je protiv građana pokrenuo investitor koji svoju kampanju temelji na poruci građanima #ostanidoma. 

Ivana Nataša Turković
Ivana-Nataša Turković na Lungomareu (FOTO: HINA/Daniel Sponza)

U vremenima kada se Pula širila na jug, vlasti su prostor Lungomarea namijenile za javnu upotrebu, kao zonu rekreacije. Što se promijenilo?

- U to doba razmišljalo se ne samo o turističkom razvoju Pule nego i o njezinim građanima. Možda tu promjenu najbolje dočarava sljedeći primjer. Ne toliko davnih šezdesetih godina prošlog stoljeća, vladajući su organizirali radne akcije tijekom kojih su građani pošumili to područje Lungomarea. Ono je trebalo biti namijenjeno njihovom slobodnom vremenu, za razliku od ostalih dijelova obale čiji je razvoj usmjeren ka turizmu, izuzev, naravno, kilometara obale u vojnim zonama. A današnje vlasti odbijaju informirati građane o prenamjeni zone i uključiti ih u odlučivanje o tom nama vrlo bitnom području. Otvoreno staju na stranu investitora i ne podržavaju 12.000 građana koji su se izborili za pravo na odlučivanje putem jedinog preostalog demokratskog načina – referenduma. Te vlasti ne smatraju da nas trebaju pitati za ovakvu drastičnu promjenu na ovom nedirnutom komadu obale i šume, koji je nama bio ostavljen zato da bi nam život u gradu bio kvalitetniji. Nekoć se, dakle, građane poštivalo. Danas ne.

Možete li našim čitateljima objasniti je li zemljište koje planirano za gradnju u potpunosti privatno i ako jeste na koji način je i kada postalo privatno?

- Većina zemljišta planirana za gradnju nalaze se u privatnom vlasništvu od 1992. godine, no upravo smo doznali da je moguće da gabariti hotela prelaze i na zemljište koje od nedavno potražuje Republika Hrvatska. Portal Istra24 već nam je bio prenio informaciju o 200.000 kvadrata na koje se RH ljetos upisala. Znamo i da je Grad Pula odbio mirno rješavanje spora sa RH oko manjeg nogometnog igrališta na području Sportsko-rekreativnog centra Valkane, upravo onog kojega obećava proširiti. Sada će se spor između Grada Pule i RH voditi i za novih 10.000 kvadrata iznad SRC-a Valkane. Sudeći po katastarskom prikazu, hotel bi upravo u ovom dijelu trebao zauzeti jedan pozamašni komad terena, za kojega postoji utemeljena mogućnost da nije u vlasništvu investitora. Kao što pokazuju dokumenti objavljeni u medijima, područje je postalo privatno tijekom prve polovice devedesetih godina. Rješenje o pretvorbi tvornice cementa Giulio Revelante u Istra cement International d.d., današnji Hotel Valkane d.o.o., doneseno je 19. listopada 1992. godine. Da je Sportsko-rekreativni centar Valkane postojao te da on nije bio kamenolom, kako tvrde investitori, dokazuje dokument Tvornice cementa Giulio Revelante od 31. prosinca 1992. godine, u kojemu je navedeno da ga čine nogometni stadion, 12 teniskih terena, boćalište, reflektori, tribine, skulptura, ograda, zgrade i ostala oprema. Dok je ovaj komad kupljen za stvarne novce, šuma je procijenjena i kupljena za 0,00 kuna. 

Što uopće mislite o zakonskim odredbama prema kojima polovica upisanih birača mora izaći na referendum kako bi on bio valjan, u situaciji kada je izlaznost na redovnim izborima, bilo da su parlamentarni ili lokalni, manja od 50 posto?

- Ovo se može sagledati iz dva ugla, a niti jedan od njih nam ne daje razloga za vedrinu. S jedne strane, odredba naravno nije fer, jer ne vidim razlog za različite kriterije za izbore i referendum osim njegovog onemogućavanja, što je porazno. S druge strane, užasno je porazno to da na izbore ne izlazi niti polovica građana, što ukazuje na mizerni građanski odgoj i na mizernu demokraciju u Hrvatskoj. 

Inicijativa LungomareGrađani koji su se organizirali - Boris Stermotić, Irena Radola Dragaš, Hrvoje Bogojević, Vesna Martinko, Ivana-Nataša Turković, Aleksej Orel, Karlo Zupičić i Gordana Vidak (FOTO: zalungo.net)

Ovdje sada imamo situaciju da je upisanih birača u Puli gotovo za 5.000 više nego li prošlogodišnji popis stanovništva pokazuje da ima punoljetnih stanovnika grada. Naime, na prošlim izborima bilo je upisano 49.200 birača, a popis stanovništva pokazuje da punoljetnih osoba, dakle onih koji imaju pravo glasa, u Puli ima 44.400?

- Točni broj birača zbilja ne znam. Spominju se razne brojke, a koliko znam odgovor od nadležnog ministarstva na to pitanje nije nam nikada stiglo. Broj se navodno kreće negdje oko 49.000 birača od 52.000 stanovnika, što znači da u Puli gotovo nema djece i mladih. 

Ovo je samo jedan u nizu projekata kojim Puležani u posljednje dvije decenije gube prostore koji su imali javnu namjenu. Kako zaustaviti taj proces?

- Najlakše bi bilo kada bi na čelna mjesta došli kvalitetni, stručni i obzirni ljudi … Do tad možemo učiniti više stvari. Vjerujem da je ovakvo okupljanje građana jedan od načina za zaustavljanje procesa. Ali da bi do toga došlo, trebaju nam točne i pravovremene informacije, što često nije slučaj. Angažman medija je, dakle, ključan. Trebaju i stručni ljudi koji će pomoći, borci na prvim linijama … U Puli se takvo sazviježđe već bilo posložilo i ponosni smo na naše aktiviste koji su se borili protiv megalomanskih planova i turistifikacije vojnih zona. Najsnažniji bismo ipak bili kada bismo se udružili s aktivistima iz drugih mjesta duž naše obale, jer ih ima, i zajedno nastupili u svakom pojedinom slučaju kada su lokalne zajednice i javna dobra ugrožena zbog pohlepe pojedinaca.

Gradske vlasti, ranije IDS, a sada i nova vlast, kao da imaju interes utrapiti što više takvih lokacija investitorima? Prostorno planiranje i pogodovanje investitorima kao da su glavni politički problem u Puli već 20 godina?

- Dio Puljana nije očekivao da će nova vlast nastaviti s politikom IDS-a, a osobito ne s netransparentnošću, klijentelizmom i pogodovanjima. Jasno je da je nova vlast naslijedila nesretnu situaciju, grad bez proizvodnje, ali jednako kao i prethodnici ne gleda dalje od vlastitog nosa. Što će biti jedanput kada sve prodaju, od čega će grad prihodovati? Na što će grad ličiti kada se pretjeranim gradnjama stvori urbano ruglo, bez javnih i zelenih površina, parkirališta i drugih preduvjeta za kvalitetan život? Na koliko ćemo građana spasti ako se nastavi njegovati građevinski lobi koji Pulu pretvara u grad duhova? Prostorno planiranje i pogodovanja problemi su koji, na žalost, tište cijelu Istru, ali i ostatak Jadranske obale. 

Lungomare Pula
Komadić raja za građane (FOTO: Facebook/Referendum za Lungomare)

Postaje li Pula grad za umirovljenike? Mnogi su „kontinentalci“ iznenađeni kada dođu u Pulu i vide koliko malo života u tom gradu ima za jesenskih i zimskih dana.

- Ne, Pula ne postaje čak ni grad za umirovljenike zbog troškova života koji su urnebesno visoki s obzirom na jako nizak standard dobrog dijela građana. Turizam donosi niz negativnih posljedica, među kojima je i brutalni rast cijena troškova života, što umirovljenicima sigurno ne odgovara. Istina je da sa hladnijim danima život u gradu gotovo nestaje. Veliki dio sadržaja u centru, od restorana do slastičarni i trgovina, nije u funkciji. Sve više i više izloga tijekom godine zjapi prazno, da bi oživjeli tek s ljetom. Sadašnji gradonačelnik i njegova ekipa osmislili su program „Dođi u grad“ kojim privlače građane da povremeno popune prazne ulice i trgove, ali i to je samo lickanje fasade koja prijeti urušavanjem.

Zbog čega se gradske vlasti svih ovih mjeseci ponašaju kao da se boje referenduma?

- Možda zato što se zbilja boje? I na nacionalnom i na lokalnom nivou postoji opravdani strah od uključivanja građana u odlučivanje zbog moći koju im to daje. Građani ne smiju biti toga svjesni, zato ih se toliko obeshrabruje. Poput žena u patrijarhalnim društvima, želi ih se držati u stanju vječitog djetinjstva kako bi ih vladajući mogli voditi za ruku i misliti i djelovati umjesto njih. Oni znaju što je najbolje za nas. Referendum propituje, a oni ne žele da se njihove odluke propituju. Kao i naš gradonačelnik, gradske vlasti su prijatelji samo svojim istomišljenicima. Referendum je neprijateljska pojava, vatra koja bi mogla prerasti u požar. 

U više navrata ste se žalili na medijsku blokadu referenduma. Je li moguće da ova tema ne zanima medije ili se radi o nečemu drugom?

- S obzirom da tema uključuje medijskog tajkuna Dragana Šolaka, ne čudi blokada dijela medija na nacionalnoj razini. Na lokalnoj razini mnogi su nas mediji aktivno pratili, a što se tiče HRT-a - Radio Pule, praćenje je počelo zakazivati tek nakon raspisivanja referenduma. Sa HRT-om se već nekoliko dana dopisujemo zbog njihova kršenja Pravila o postupanju HRT-a tijekom referenduma. Imali smo i druge situacije koje ukazuju da blokada postoji, jer ne vjerujemo da medijima nije interesantna priča o potencijalno sumnjivim pretvorbama i privatizacijama, a niti da su im takve priče dosadile. Radi se o tome da se nepraćenjem pomete pod tepih cijela afera ili barem smanji njezin značaj, ali isto tako i stvori prostor za bujanje dezinformacija i manipulacija čiji smo svjedoci. Glas Istre sigurno prednjači u tome, kao što dokazuje i jučerašnja naslovnica tih novina i tekst u kojemu se netočno prenosi odgovor Ministarstva pravosuđa i uprave Gradu Puli o postupanju prilikom izdavanja građevinskih i lokacijskih dozvola, a u cilju obeshrabrivanja građana. Pogledajte i usporedite njihov tekst i dopis ministarstva na linku.

Ivana Nataša Turković
"U praksi znamo da investitori iskorištavaju maksimalno sve što im se servira" (FOTO: HINA/Edvard Šušak)

Nedavno se javnost zgražala nad fotografijama uistinu monstruoznog Grand hotel Viewa u Postirama na Braču, a ovaj pulski bi trebao imati još i dva kata više?

- Kako bi pulski hotel mogao izgledati, to ne znamo. Građanima su poslane slikovnice s ilustracijama, ali znamo da projekt ne mora biti takav. Investitor može prodati teren, a novi vlasnik učiniti nešto sasvim drugo. Arhitekti objašnjavaju da svi navedeni hotelski sadržaji koje je investitor naveo ne mogu stati u projekt-slikovnicu i cijelo vrijeme upozoravaju javnost da jedino što je bitno je ono što je urbanističkim planom uređenja dozvoljeno. U praksi znamo da investitori iskorištavaju maksimalno sve što im se servira. Hotel View nam je svima upozorenje, a nevjernicima i bolno triježnjenje, nadam se.

Investitori se u svojoj borbi ne libe trošiti ozbiljna financijska sredstva, plaćaju se reklame, printaju materijali i ubacuju građanima kao neželjena pošta u sandučiće, dižu se jumbo plakati, ali i takozvane SLAPP tužbe koje po svojoj definiciji za cilj imaju zastrašivanje. Koliko tužbi je podignuto protiv članova vaše Inicijative i što se u tim postupcima do sada dogodilo te kakav epilog predviđate?

- Do sada su podignute tri kaznene prijave. Posljednja je uručena ovaj tjedan, i to upravo meni. Saslušanja će tek biti održana, a što će se desiti ne možemo predvidjeti. 

Jesu li građani povjerovali upornom ponavljanju kako je gradnja elitnog hotela na kojem će potom netko zarađivati ozbiljne novce, uistinu dobra stvar i za građane?

- Dio građana je povjerovao. Neki od njih ne razumiju način funkcioniranja današnjeg društva, pa smatraju da je hotel u redu ako se njegovim radnicima osigura poštena plaća, kao da Grad može na to utjecati. Drugi ne prate medije i ne znaju za vapaj poslodavaca kojima svake godine nedostaju tisuće radnika. Oni zbilja misle da će u hotelu raditi domaći i da će ta radna mjesta spasiti ljude, a ne ih otjerati iz grada. Treći slijepo vjeruju domaćim i inozemnim spasiteljima samo zato jer je tako lakše. Kritičko razmišljanje i medijska pismenost i kompetencije nisu jači adut dijela građana, i tu se isto vidi veliki propust države.

Ivana Nataša Turković
"Građanima su poslane slikovnice s ilustracijama, ali znamo da projekt ne mora biti takav" (FOTO: HINA/Daniel Sponza)

Posljednji argument investitora, koji inače ima kampanju s porukom #ostanidoma, je taj da je referendum uzaludan jer je već zatražena lokacijska dozvola. Ima li osnove u toj tvrdnji?

- Ta tvrdnja nema nikakve osnove i njezin je cilj isključivo obmana, manipulacija i obeshrabrivanje građana. Odgovor Ministarstva pravosuđa i uprave Gradu Puli na upit o postupku izdavanja građevinskih i lokacijskih dozvola, a koje je Glas Istre netočno prenio, kaže kako je: “člankom 24.a stavkom 6. Zakona o lokalnoj i područnoj (regionalnoj) samoupravi propisano da je odluka donesena na referendumu obvezatna za predstavničko tijelo, osim odluke donesene na savjetodavnom referendumu koja nije obvezatna. Dakle, odluka koja će biti donesena na referendumu u Gradu Puli - Pola koji je raspisan za 9. listopada 2022. godine, bit će obvezatna za Gradsko vijeće. Stipulacija referendumskog pitanja implicira izmjenu Generalnog urbanističkog plana“.

Lupiga.Com

Naslovna fotografija: screenshot/YouTube

Ovaj tekst nastao je uz potporu Fonda za poticanje pluralizma i raznovrsnosti elektroničkih medija u sklopu projekta "Ustavne vrednote u doba krize"

 

Anketa

Varga je otkazao tulum jer je shvatio da:

Kolumne

  1. POSLANICA LANE BOBIĆ: Heroje nećete naći u Kataru, one su u Iranu

    27.11.2022.

    Lana Bobić

    POSLANICA LANE BOBIĆ: Heroje nećete naći u Kataru, one su u Iranu

  2. NORMALIZACIJA ZLA: Zemlja zapela u paklu teorija zavjere

    27.10.2022.

    Sofija Kordić

    NORMALIZACIJA ZLA: Zemlja zapela u paklu teorija zavjere

  3. DRUGO MIŠLJENJE ZDENKA DUKE: Loše je biti i američka „korisna budala“

    26.10.2022.

    Zdenko Duka

    DRUGO MIŠLJENJE ZDENKA DUKE: Loše je biti i američka „korisna budala“

Lupiga predstavlja: Priče iz zagrebnog života

E-ciklopedija

  1. Povijesni put Hitlerove 'klonje'
  2. Yugo - urbana legenda
  3. Freedom Theatre (Teatar slobode)
  4. Japanske čestitke i razglednice
  5. Russellov čajnik

Recepti

  1. Domaći sok od bazge
  2. Burek (bosanski) za 1 odraslu osobu
  3. Drugačija svinjska jetrica
  4. Bosanska pogača
  5. Piletina u košuljici od sezama
Projekt se provodi uz pomoć:
Ministarstvo kulture Republike Hrvatske Agencija za elektroničke medije Grad Zagreb
Medijski partneri: Balkan Insight - Balkanska tranziciona pravda CINS - Centar za istraživačko novinarstvo Nezavisnog udruženja novinara Srbije