KROĆENJE SHAKESPEAREA: Kritičko preispitivanje goropadi

KROĆENJE SHAKESPEAREA: Kritičko preispitivanje goropadi

To kroćenje jezika žene zorno je prikazano na plakatu gdje žilet-britvica zasijeca u samo tijelo jezika isplaženog kroz širom otvorena usta, a da ušutkivanje žene jeste u prvom planu predstave svjedoče i prvih par minuta izvedbe kada prvo jedan glumac, a zatim i svi ostali, bez glasa, neumorno udaraju bičem ispred sebe! Tokom predstave publici će se i prikazati prava naprava za mučenje, željezna maska što se stavljala na lice žene i onemogućavala joj govor i koja je bila svojedobno često primjenjivana kako bi se žena i fizički ušutkala. Sama redateljica će reći: "Zapravo se bavimo kroćenjem ženskog jezika što je osnovna tema komedije, ali je naša tema i društvena, kako se to danas prenijelo i što je nekada bilo mučilište a što danas za slobodu izražavanja žene..."
SRBIJA I IZBORI: Začarani krug besmisla

SRBIJA I IZBORI: Začarani krug besmisla

Ključ uspeha Srpske napredne stranke je u tome što su se kroz godine toliko učvrstili na vlasti, da više nisu stranka. Već paradržavni servis građana. Srpska napredna stranka je do maksimuma razvila sve mehanizme i tehnike vladanja, potpomognuta ogromnom finansijskom zaleđinom, što iz državnog budžeta, što od privatnih finansijera - investitora sumnjivih biografija, zarad održavanja ekonomsko-političke sprege. U takvim uslovima, bilo kakva opozicija gotovo da i nema neku šansu. Rezultat Srbije protiv nasilja, čak i nije toliki neuspeh u tom kontekstu. Ključni problem građanske opozicije je u tome, što su realno političke ideje ukazivanja na korupciju, kriminal, potrebu za pravnom državom i demokratiju teme koje se ne mogu "namazati na hleb". Velika većina birača u Srbiji naviknuta je da za svoj glas dobije nešto opipljivo: novac za glas, posao, pomeranje na listi čekanja, specijalistički pregled, jednokratnu novčanu pomoć ...
NAJKRAĆI DAN: Slavljenje kratkog filma na otvorenom

NAJKRAĆI DAN: Slavljenje kratkog filma na otvorenom

Manifestacija „Najkraći dan“, s projekcijama antologijskih naslova svjetskih i domaćih kratkometražnih filmova, okončava se ove subote s dva dječja programa. Organizator, platforma slobodnih ekrana Kinoholik.hr, zagrebačkoj će publici za kraj prikazati niz kratkih uradaka „Čarobna prijateljstva“ s početkom u 16:30, te projekcije pod naslovom „Mali zeleni“ u 17:10 sati na Zrinjevcu. Sve je počelo svojevrsnim zagrijavanjem 17. i 18. prosinca, a ovih dana će "eskalirati". U suradnji s Međunarodnim festivalom animiranog filma Animafest, djeci uzrasta od četiri godine namijenjen je zanimljiv program „Čarobna prijateljstva“, koji donosi priče o toplim, neobičnim i varljivim prijateljstvima, dok se za klince od osam godina naviše prikazuje program „Mali zeleni“ s naslovima koji pružaju duhovit i razigran pristup istraživanju različitih aspekata održivog razvoja i očuvanja prirode.
REZULTATI ISTRAŽIVANJA: Najborbeniji zagovornici ekološkog aktivizma među učenicima su – učenice

REZULTATI ISTRAŽIVANJA: Najborbeniji zagovornici ekološkog aktivizma među učenicima su – učenice

Istraživanje „Nova generacija klimatskih aktivista?” objavljeno u stručnom časopisu „Politička misao” otkriva kako je u većinu prosvjeda direktno bilo uključeno 3,6 posto anketiranih učenika dok je dodatnih 4,7 posto navelo kako su sudjelovali u nekim aktivnostima (poput dijeljenja objava na društvenim mrežama), ali ne i u samim prosvjedima. Preostalih 90 i kusur posto učenika ni na koji način nije sudjelovalo u prosvjedima. No, indikativno je kako među neaktivnom većinom više od polovice učenika (54 posto) prosvjede za klimu podržava. Gotovo trećina (32 posto) se izjasnila nezainteresiranom dok se 14 posto učenika prosvjedima protivi. Profiliranjem srednjoškolaca znanstvenici su potvrdili neke stare spoznaje, poput toga da su najborbeniji zagovornici ekološkog aktivizma među učenicima – učenice. Naime, čak 40 posto ispitanica je izrazito borbeno u svojim stavovima u usporedbi s 18 posto vršnjaka.
NA TELEFONU PSIHOLOŠKE PODRŠKE: „Muškarci su nas zvali češće nego što smo očekivali“

NA TELEFONU PSIHOLOŠKE PODRŠKE: „Muškarci su nas zvali češće nego što smo očekivali“

"Uglavnom zovu zato što su strašno uznemireni zbog neke životne situacije i onda je zadatak volontera da naprave taj krizni razgovor i usmjere ih ka nekome, ukoliko je to potrebno, psihoterapeutu ili vanjskom suradniku. Iz cijele Hrvatske su zvali ljudi i u godini dana bilo je preko 500 ostvarenih telefonskih poziva“, kaže u razgovoru za Lupigu psihologinja Tea Čorak iz riječka udruge za beskućnike i socijalno ugrožene osobe, Oaza. Ova udruga pobjednica je programa „Ostavi dobar trag“ Erste banke. Pred stručnim žirijem, uz jedanaest neprofitnih organizacija, imali su priliku predstaviti svoju fundraising kampanju. Oaza je pobijedila s prijedlogom pružanja besplatne telefonske psihološke podrške za osobe u kriznim situacijama.
1:0 ZA LGBTIQ ZAJEDNICU: „Mi mislimo da smo puno konzervativniji, nego što jesmo“

1:0 ZA LGBTIQ ZAJEDNICU: „Mi mislimo da smo puno konzervativniji, nego što jesmo“

„Mislim da su tu jako pomogli Ivo Šegota i Mladen Kožić, koji su nekoliko godina bili prisutni u medijima i podijelili iskreno svoju želju da postanu roditelji i išli su protiv tog stereotipa, gdje se servira da su LGBT osobe ovakve, ili onakve. Nas kao udrugu je iznenadila već petogodišnja podrška slikovnicama koje mi izdajemo. Već smo došli do treće slikovnice. Stvar je u tome što mi mislimo da smo puno konzervativniji, nego što to jesmo. Vjerujem da je to zbog toga što u medijima gledate te bombastične naslove, ili priče kao što je spaljivanje gay lutaka u Imotskom prije nekoliko godina, što je danas slučaj koji je na sudu“, kaže s oduševljenjem Daniel Martinović, predsjednik udruge Dugine obitelji, na početku razgovora za Lupigu o nedavnom istraživanju koje su proveli i koje je dalo neočekivano pozitivne rezultate, poput onoga da 71 posto ispitanih uopće nema problem s time da je netko od kolega na poslu LGBTIQ osoba.
ZATRAŽENA OCJENA USTAVNOSTI: „Hrvatska ljude tjera na prisilni rad“

ZATRAŽENA OCJENA USTAVNOSTI: „Hrvatska ljude tjera na prisilni rad“

„Pripadnike jedne od najugroženijih skupina našeg društva, korisnike i korisnice zajamčene minimalne naknade, država tjera na prisilan rad“, izjavili su u srijedu, 20. prosinca, na Međunarodni dan ljudske solidarnosti, aktivistice Centra za nenasilje, mir i ljudska prava iz Osijeka i zagrebačkog Centra za mirovne studije, koji su na Markovom trgu, pred zgradom Ustavnog suda, održali konferenciju za novinare. Povod ove presice bio je podnošenje zahtjeva za ocjenu ustavnosti Zakona o socijalnoj skrbi, koji definira spomenute odnose. Zakon o socijalnoj skrbi još uz to djelomično radno sposobnim i radno sposobnim korisnicima zajamčene minimalne naknade prijeti ukidanjem te pomoći ako se ne odazovu na rad za opće dobro bez naknade – besplatni rad na kojem im nisu garantirana najosnovnija radnička prava, i to od 60 do 90 sati mjesečno.
MALO ISTRAŽIVANJE: Kako je moguće da je putovanje jeftinije zrakoplovom nego vlakom?

MALO ISTRAŽIVANJE: Kako je moguće da je putovanje jeftinije zrakoplovom nego vlakom?

U posljednjem istraživanju Greenpeace je usporedio cijene putovanja vlakom i avionom iz Zagreba prema 12 europskih destinacija te obrnuto. U prosjeku, putovanje vlakom skuplje je 28 posto. Primjerice, aviokarte za Bruxelles ili Rim mogu se kupiti i za pedesetak eura, dok je karta za vlak na istoj relaciji gotovo dva puta skuplja. Samo na četiri analizirane destinacije povratna karta za vlak je jeftinija i to za Zürich, Beč, Varšavu i Budimpeštu. S pravom ćete se onda zapitati, kako je, dakle, moguće da avionske karte i danas koštaju manje od punog rezervoara prosječnog automobila?„Obzirom da su izuzeti od PDV-a, 13,6 milijardi eura godišnje uštede na poreznim olakšicama dok 10,7 milijardi štede na subvencijama za gorivo. Samo domaći letovi podliježu PDV-u što pogoduje avioprijevoznicima nauštrb željeznice”, objašnjavaju u Greenpeaceu gdje su donijeli nekoliko zanimljivih zaključaka.
„SLUČAJ VLASTITE POGIBELJI“: Užasno važna priča časnih i tihih ljudi

„SLUČAJ VLASTITE POGIBELJI“: Užasno važna priča časnih i tihih ljudi

„U pripremi ove priče šokiralo me koliko su blizu žito i kukolj, koliko ih je ponekad teško razdvojiti, koliko, uz svu ljudsku pokvarenost, ima tihih ljudi koji će unatoč svemu učiniti pravu stvar, pa makar za njih na kocki bio sam život. A među nama su užasno bitne priče tih tihih, časnih ljudi koje javnost ne zna. Ja sam si uzeo za pravo da ispričam jednu takvu priču", tako o svom novom romanu "Slučaj vlastite pogibelji“ govori sam autor, jezikoslovac i književnik Kristian Novak. Na police knjižara roman je stigao tek nedavno, a ovih dana je održana njegova promocija u zagrebačkom kazalištu Gavella, medijski vrlo popraćena, što ne čudi jer sve što Novak napiše postane veliki hit. Po njegovom novom romanu već je na sceni Hrvatskog narodnog kazališta u Varaždinu u koprodukciji s riječkim HNK Ivan pl. Zajc praizveden komad "Slučaj vlastite pogibelji“ po dramatizaciji i u režiji Ivana Plazibata.
MALI OGLASNIK VELIKOG SRCA: Ovdje se ništa ne prodaje ili mijenja, nego isključivo poklanja

MALI OGLASNIK VELIKOG SRCA: Ovdje se ništa ne prodaje ili mijenja, nego isključivo poklanja

U vremenu inflacije, visokih životnih troškova i strmoglavih cijena hrane i osnovnih životnih potrepština, prije samo nekoliko mjeseci, Zagrepčanin Marko Horvatić, pokrenuo je neobičan projekt, bez ijednog centa, zasnovan na ničemu drugom već – empatiji. Riječ je o internetskom oglasniku „Poklanjam vam“. Kako nam je objasnio, ovaj oglasnik je prostor za nesebično dijeljenje. Ovdje se ništa ne prodaje ili mijenja, nego isključivo poklanja. Dakle, kroz ovaj se oglasnik zajednica korisnika povezuje kroz velikodušnost i brigu prema drugima. Horvatić vjeruje u jednostavnu filozofiju da je moguće brinuti o drugima, samo ako nesebično dijelimo s njima. „Jeste li ikada razmišljali o tome koliko se namještaja nalazi u našim domovima koji više nije potreban? Umjesto da ga jednostavno bacite, zašto ne biste podijelili tu vrijednost s nekim tko će je cijeniti“, pita se Horvatić.

Anketa

Varga je otkazao tulum jer je shvatio da:

Kolumne

  1. IZ PRVE RUKE: Šta sve naučite o BiH kada počnete da slušate ploče?

    28.03.2024.

    Srđan Puhalo

    IZ PRVE RUKE: Šta sve naučite o BiH kada počnete da slušate ploče?

  2. VIRTUALNA STVARNOST: Doba loših imitacija, kopija i surogata

    18.03.2024.

    Predrag Finci

    VIRTUALNA STVARNOST: Doba loših imitacija, kopija i surogata

  3. POSLANICA LANE BOBIĆ: Za Osmi mart, kupi mi, mama, jedan mali rat

    05.03.2024.

    Lana Bobić

    POSLANICA LANE BOBIĆ: Za Osmi mart, kupi mi, mama, jedan mali rat

Lupiga predstavlja: Priče iz zagrebnog života

E-ciklopedija

  1. Povijesni put Hitlerove 'klonje'
  2. Yugo - urbana legenda
  3. Freedom Theatre (Teatar slobode)
  4. Japanske čestitke i razglednice
  5. Russellov čajnik

Recepti

  1. Domaći sok od bazge
  2. Burek (bosanski) za 1 odraslu osobu
  3. Drugačija svinjska jetrica
  4. Bosanska pogača
  5. Piletina u košuljici od sezama
Projekt se provodi uz pomoć:
Ministarstvo kulture Republike Hrvatske Agencija za elektroničke medije Grad Zagreb
Medijski partneri: Balkan Insight - Balkanska tranziciona pravda CINS - Centar za istraživačko novinarstvo Nezavisnog udruženja novinara Srbije