U MANIRI CRVENIH KMERA: „Domovinski pokret prijeti medijima i najavljuje uvođenje hrvatstva po njihovoj mjeri“

U MANIRI CRVENIH KMERA: „Domovinski pokret prijeti medijima i najavljuje uvođenje hrvatstva po njihovoj mjeri“

"Bez ikakvog okolišanja, Domovinski pokret u maniri Crvenih Kmera otvoreno prijeti ne samo kolegicama i kolegama iz Novosti, nego i drugim medijima, i to kroz najavu uvođenja hrvatstva po njihovoj mjeri. Očito im nije dovoljno što se 1990-ih spaljivalo 'nepodobne' knjige, pa sada 2024. godine, u zemlji članici Europske unije, moramo slušati prijetnje prema kojima će onaj užas koji se dogodio 2016. izgledati kao mila majka", izjavio je predsjednik HND-a Hrvoje Zovko komentirajući prijetnje upućene Novostima, kao i HRT-u i Hini, nazvavši ih "klasičnim oblikom zastrašivanja". Izrekao je to na tiskovnoj konferenciji do koje je došlo nakon što su čelnici Domovinskog pokreta u više navrata najavili novi udar na medijske slobode u zemlji. "Novosti žele ugasiti prvenstveno zato što je antisrpska politika jedan od temeljnih ideoloških pogona njihove stranke", dodao je novinar Novosti Hrvoje Šimičević.
HRABAR I BESKOMPROMISAN: Eto, takav je bio naš Bojan Tončić

HRABAR I BESKOMPROMISAN: Eto, takav je bio naš Bojan Tončić

„Čujemo se“, zadnje je što mi je napisao Bojan Tončić. Bilo je to nedavno, dogovarali smo da piše neku temu za Lupigu i par detalja je zahtijevalo da se još jednom čujemo. Jutros iz Beograda stiže vijest od koje se teško oporavlja, vijest koja puni oči suzama – Bojan više nije s nama. Otišao je. I ono „čujemo se“ zadnje je što mi je rekao, a imao je još toliko toga da kaže i napiše. Cijelo jutro skrolam po našim prepiskama, čitam njegove duhovite i često cinične opaske. Smijem se ne vjerujući da ga zaista više nema.„Jedino opravdanje bilo bi da te je neko ubio“, piše neki dan nakon što je zvao, a ja nisam odmah odgovorio na poziv. „Zadnje gledano u utorak u 03:51“ - čekam da se promjeni u „tipka…“. Neće, pa neće, ostaje zaleđeno ono: utorak 03:51. Ako ste htjeli biti sigurni da će vam Boki odmah odgovoriti na mejl onda ste ga trebali slati u kasne noćne sate. U to doba bi stari cinik, nepopravljivi noćobdija, uobičajeno slao svoje tekstove.
VODA PAMTI: Dan kad je moj otac odlučio da preplivamo Sanu

VODA PAMTI: Dan kad je moj otac odlučio da preplivamo Sanu

Grlio sam oca sve jače dok nas je Sana nosila ka šljunkarama sa njihovim lavirintom od dubokih jama i podmuklih virova. Sve smo češće ponirali u zapjenjeni brzak. Huk vode se miješao sa zlokobnom tišinom kad bi nas rijeka povukla dublje. Očevi zamasi bivali su sve rjeđi, razdaljine koje smo velikom brzinom prelazili nizvodno, plutajući, sve veće. Učinilo mi se da mi prsti klize sa njegovog vrata, rijeka me je stezala i vukla sebi, hoće li mati uopšte znati da me odveo na Sanu kad se vrati s posla, nije nikoga od komšija ni bilo kad se ukazao pripit na svom zelenom “Poniju”, stavio me na paksic i dao mi dva peškira, nemoj da ti slučajno ispadne koji. Nisam ni pitao kuda ćemo, nije mi palo na pamet u toj silnoj sreći. Probao sam da vratim ruku gdje je bila, da ga stegnem oko vrata, potonuli smo, grozničavo je mlatio rukama pod vodom, nogama, učinilo mi se da treba da pustim, da će mu možda tako biti lakše
400 STABALA ZA 400 UBIJENIH ŽENA: Park Bundek postaje mjesto sjećanja

400 STABALA ZA 400 UBIJENIH ŽENA: Park Bundek postaje mjesto sjećanja

„Stabla gledate kako rastu i meni je to, u prenesenom značenju, novi život, život koji je nenasilan. Stablo stoji na jednom mjestu i daje vam sve što vam može dati. Ono vas ne ostavlja, ono nikuda ne ide. Tu imamo i simbol obitelji, odnosno žene su stup svake obitelji, žene nose sve na svojim plećima, a takvu simboliku nose i stabla. Žene su u nepravednom položaju u društvu, a to najbolje osjetim na svojoj koži i sama, jer sam žena“, reći će Danijela Stanojević, umjetnička direktorica i producentica Ženskog filmskog festivala, pred današnju ceremoniju obilježavanja parka Bundek kao mjesta sjećanja za ubijene žene kroz posljednjih 20 godina u Hrvatskoj, a tom će se prilikom u ovom zagrebačkom parku posaditi točno 400 stabala. „Poanta je upravo da tih 400 stabala ostane kao podsjetnik na 400 ubijenih žena i to od ruke svojih partnera ili najbližih osoba“, dodaje Danijela Stanojević.
NEMOJMO ŠUTJETI: 19. 4. 2024. Gdje smo?

NEMOJMO ŠUTJETI: 19. 4. 2024. Gdje smo?

19. 4. 2024. Gdje smo? Našli smo egzoplanete, radimo intenzivno na tome da pokrenemo nuklearnu fuziju, koja daje energiju samih zvijezda, promatramo svemir gotovo do trenutka Velikog praska, dakle: gledamo u povijest svemira dalje od trinaest milijardi godina, vidimo stvaranje prvih galaksija, naši mobiteli i računala instantno nas povezuju i daju nam informacije, CHAT GPT-u postavljamo pitanja, on/ ona /ono prevodi i piše za nas, sve je to bilo nezamislivo prije svega desetak godina. U napadu Hamasa na Izrael ubijeno je više od 1.139 ljudi. Istovremeno, u ovom trenutku, u Gazi je stradalo više od trideset tisuća ljudi. Više od 12.000 djece ubijeno je u Gazi. 19. 4. 2024. kažu mi prijatelji – traje i retrogradni Merkur. 828 milijuna ljudi gladuje. U Hrvatskoj je u zadnja dva desetljeća ubijeno 400 žena. Rat u Ukrajini ušao je u treću godinu.
PRELILO ČAŠU: Češka u pokušaju borbe protiv alkoholizma

PRELILO ČAŠU: Češka u pokušaju borbe protiv alkoholizma

Čak 90 posto djece u Češkoj ima iskustvo s alkoholom već oko trinaeste godine života i to ga većinom dobiju iz ruku roditelja. S koljena na koljena prenosi se priča o zdravim učincima alkohola, posebno piva. I vrlo maloj djeci daje se pivska pjena na probu. Ako djeca počnu piti prije šesnaeste godine, prema ocjenama stručnjaka iz Nacionalnog instituta za duševno zdravlje, rizik od ovisnosti je osam puta veći. Dostupnost alkohola za maloljetnike u Češkoj izuzetno je velika. Prema Europskoj studiji o alkoholu i drugim drogama (ESPAD), do piva vrlo lako dolazi 80 posto šesnaestogodišnjaka. Piratska stranka, liberalna članica vladajuće, većinom konzervativne koalicije predlaže ograničavanje potrošnje poskupljenjima alkohola, regulacijom oglašavanja i prodaje. Alkohol se ne bi mogao prodavati 24 sata dnevno kao do sada, ili bi se zabranila noćna prodaja alkohola.
RUPA I NJENI HIROVI: Adnan nikad nije želio postati pilot. A bio je.

RUPA I NJENI HIROVI: Adnan nikad nije želio postati pilot. A bio je.

Ne tako davno, ni pola stoljeća unatrag, žitelji Bihaća i okoline su se bili stopili sa svakodnevnom grmljavinom mlaznih motora avijacije Jugoslovenske narodne armije. Toliko stopili i navikli, da su im eksplozije uzrokovane probijanjem zvučnog zida lakše padale od udara prozorskog krila pri naletu jakog vjetra. A kad nisu letjeli, avioni su spavali u utrobi planine Plješevica, kojoj ovoj dio Bosne i Hercegovine ima najviše zahvaliti što nema ni trunke mediteranske klime. Duboko u njenoj utrobi je iskopana velika rupa koja je bila podzemna avionska spavaonica. O rupi u srcu planine, beskrajno dubokoj, neuništivoj i strahopoštovanoj, već tad je bio stvoren mit. A mitovi su, znamo, i neuništivi. Ili nisu? Adnan nikad nije želio postati pilot. A bio je. Letio je svojim šarenim, često do neprepoznatljivosti, uzburkanim snovima unutar vlastitog sebe. Toliko dugo i daleko da je mogao spoznati, kako horizont vlastitog sebe, tako i horizont prošlosti, sjećanja i strahova.
ZABORAVLJAMO LI SVOJE ZLOČINE: Kada će Zagreb dobiti Trg ahmićkih žrtava?

ZABORAVLJAMO LI SVOJE ZLOČINE: Kada će Zagreb dobiti Trg ahmićkih žrtava?

Vlast i političke stranke nastavljaju ignorirati bolne obljetnice hrvatskih ratnih zločina u Bosni i Hercegovini, ali ih se sjećaju aktivisti za ljudska prava. Nekoliko udruga iz Zagreba i Sarajeva zajednički su u ponedjeljak i utorak u Zagrebu i BiH obilježile 31. obljetnicu masakra u Ahmićima, podsjećajući da već godinu dana od zagrebačkih vlasti nisu dobile odgovor na svoj zahtjev da jedan trg u Zagrebu imenuju po žrtvama ahmićkog masakra. Odgovora do danas nema. Zašto? Pokolj bošnjačkih civila u Ahmićima najveći je ratni zločin u ratu HVO-a i Armije BiH. Građani Hrvatske dužni su tražiti da njihova vlast prizna zločin svojih prethodnika i da obešteti žrtve - to iz godine u godinu poručuju aktivisti za ljudska prava, svjesni da živimo u vremenu u kojemu su najčasnije - unaprijed izgubljene bitke.
VIJESTI IZ BUDUĆNOSTI: Vlada objavila tekst sa sutrašnjim datumom o Plenkovićevom odlasku u Mostar tijekom izborne šutnje

VIJESTI IZ BUDUĆNOSTI: Vlada objavila tekst sa sutrašnjim datumom o Plenkovićevom odlasku u Mostar tijekom izborne šutnje

Na dan izborne šutnje predsjednik Vlade Andrej Plenković, u društvu dvojice ministara, neodgodivo je morao u Mostar na otvorenje 25. Međunarodnog sajma gospodarstva, najavila je službena internet stranica Vlada.hr i to datirajući tekst u budućnost. Nije riječ o kršenju izborne šutnje već nužnosti, potvrdio je DIP. Naime, Hrvatska je ove godine zemlja partner, a predsjednik vlade još je lani Mostarcima obećao da će se vratiti. Kada je prošli mjesec stigla i službena pozivnica, posjet je morao biti potvrđen. Mostarski sajam odvija se na radni dan kada Vlada, neovisno o izborima, nužno obavlja svoje dužnosti i zadaće, kažu. Prema sugestiji Izbornog povjerenstva, Plenković u Mostaru neće davati izjave za medije, a mediji o tome mogu izvještavati tek nakon proteka izborne šutnje. Lupiga to mora danas, a prisutni na skupu moći će i sutra.
„GRANDPA GURU“: Priča o čovjeku koji je proživio dva života, a možda će i treći

„GRANDPA GURU“: Priča o čovjeku koji je proživio dva života, a možda će i treći

Svjetska premijera dokumentarnog filma o najsretnijem čovjeku na planeti koji je, po vlastitom nahođenju, „proživio dva života, a možda će i treći”, očekuje vas već danas u programu ZagrebDoxa. Sve što trebate znati o sreći, a uglavnom je riječ o dosta muke, vidjet ćete u Kaptol Boutique Cinema u Zagrebu u 19:30 sati kada će premijerno biti prikazan film „Grandpa Guru” u režiji Silvija Mirošničenka. Dokumentarac prati životni put Srđana Gina Jevđevića, pokretačke sile koja stoji iza fenomenalnog Kultur Shocka. Transformacija od klinca koji se našao u mašini glazbene estrade socijalističke Jugoslavije do pankera u godinama koji puni dvorane kapitalističkog zapada sama po sebi je intrigantna. Međutim, mladić željan slave, nekada poznat kao Gino Banana, uistinu je postao slavan, ali samo onda kada mu to više nije bilo važno.

Anketa

Varga je otkazao tulum jer je shvatio da:

Kolumne

  1. ZAMOR OD DEMOKRACIJE: Baršun iz studenog 1989. godine nakon 35 godina izgleda kao grubo sukno

    20.11.2024.

    Sofija Kordić

    ZAMOR OD DEMOKRACIJE: Baršun iz studenog 1989. godine nakon 35 godina izgleda kao grubo sukno

  2. POSLANICA LANE BOBIĆ: Snažni dečki

    18.11.2024.

    Lana Bobić

    POSLANICA LANE BOBIĆ: Snažni dečki

  3. BURE BARUTA: Kako su nam mučkim faulom s leđa polomili noge

    16.11.2024.

    Ahmed Burić

    BURE BARUTA: Kako su nam mučkim faulom s leđa polomili noge

Lupiga predstavlja: Priče iz zagrebnog života

E-ciklopedija

  1. Povijesni put Hitlerove 'klonje'
  2. Yugo - urbana legenda
  3. Freedom Theatre (Teatar slobode)
  4. Japanske čestitke i razglednice
  5. Russellov čajnik

Recepti

  1. Domaći sok od bazge
  2. Burek (bosanski) za 1 odraslu osobu
  3. Drugačija svinjska jetrica
  4. Bosanska pogača
  5. Piletina u košuljici od sezama
Projekt se provodi uz pomoć:
Ministarstvo kulture Republike Hrvatske Agencija za elektroničke medije Grad Zagreb
Medijski partneri: Balkan Insight - Balkanska tranziciona pravda CINS - Centar za istraživačko novinarstvo Nezavisnog udruženja novinara Srbije