„NESIGURNI“: Self-help za današnji svijet

„NESIGURNI“: Self-help za današnji svijet

Nakon iznimno uspješne knjige „Nejednaki” Ivane Dragičević, kojom nam je ova urednica na N1 televiziji pokušala dočarati u kakvom kontekstu živimo i kako se kreću društveni procesi, u svojevrsnom nastavku, knjizi „Nesigurni”, sada se bavi temom ljudske sigurnosti, važnosti zdravlja, demokratskih institucija, država, intereneta te kako je sve to uvezano sa svjetskim događanjima. Autorica progovara iz vlastitog iskustva suočavajući se s intimnim svjedočanstvom bolesti te niže fundamentalne teme - od zelene ekonomije, klimatskih promjena, digitalne tranzicije, ratova, potresa, poplava i drugih, osobnih i globalnih, katastrofa. Prema riječima Ivane Dragičević, radi se o svojevrsnom „priručniku za samopomoć čovječanstvu i humanizmu” u eri nesigurnosti. Autorica je trenutno urednica vanjske politike i novinarka na zagrebačkoj televiziji N1,
DANAŠNJA HRVATSKA: Zemlja koja ima milijarde za besramnu pljačku, a nema sto eura za nekog da Miru okrene i očisti

DANAŠNJA HRVATSKA: Zemlja koja ima milijarde za besramnu pljačku, a nema sto eura za nekog da Miru okrene i očisti

Nikada niste čuli za Miru Merkaš. Mira nema djece, Mira ima osamdeset i kusur i Mira je pala. Zbog osterosperoze. Stavit ćemo slučaj na stol, pa ćemo vidjeti. Tako su rekli iz socijalne službe. Tražili su i iz Kliničkog bolničkog centra Rebro da netko, bilo tko skrbi o Miri Merkaš koja nepokretna živi u svom stanu bez članova obitelji, jer članova obitelji ona nema. Stan u kojem živi Mira je bez grijanja, bez adekvatnih uvjeta za invalide, drugim riječima krevet u kojem leži Mira njen je i sanitarni čvor i kuhinja. Mira je, samo napomenimo reda radi, svoj životni vijek odradila do mirovine. Mirovine koja iznosi manje od 150 eura. Nedovoljnih da se nekoga plati da Miru očisti i nahrani. I to je Hrvatska Andreja Plenkovića, ignoranta koji ne zna ništa o ničemu, ignoranta koji je ostao bez 30 ministara, mahom zbog korupcijskih afera. I to je Hrvatska Mire Merkaš. Žene koja za Božić, da prostite, u istom krevetu mora i vršiti nuždu i jesti.
BIJEG S EUROPSKOG ZAČELJA: Uskoro se gradi prva od najavljenih 300 brzih punionica električnih automobila

BIJEG S EUROPSKOG ZAČELJA: Uskoro se gradi prva od najavljenih 300 brzih punionica električnih automobila

Investicijom od 30 milijuna eura tvrtka GreenWay u Hrvatskoj planira izgraditi 300 brzih punionica električnih automobila u sljedećih pet godina, a gradnja prvih punionica trebala bi započeti već u siječnju sljedeće godine. „Naš plan za Hrvatsku je ambiciozan, ali realističan. Uložit ćemo u razvoj kritične infrastrukture, što podrazumijeva ulaganje u ultra brze punjače priključnih snaga 100-400 kW na ključnim strateškim koridorima, u urbanim sredinama i u sklopu komercijalnih objekata”, poručio je ovih dana Dino Novosel, predsjednik uprave tvrtke GreenWay Network, hrvatske podružnice slovačke tvrtke sa sjedištem u Poljskoj. U istraživanju britanske tvrtke za usporedbu cijena na tržištu, Uswitch, Zagreb se lani našao među deset najgorih glavnih gradova Europe po pitanju gustoće punionica električnih vozila.
TRIBINA POVIŠENIH TENZIJA: „Zagreb treba hitno rješenje“

TRIBINA POVIŠENIH TENZIJA: „Zagreb treba hitno rješenje“

Nakon što je početkom mjeseca na zagrebačkom odlagalištu otpada došlo do nesreće, odrona ogromne količine nakupljenog otpada, pri čemu je jedan radnik teško ozlijeđen, pitanje Jakuševca je ponovno došlo u fokus javnosti. Pogotovo jer je to drugi takav događaj na Jakuševcu u samo mjesec dana. Ovaj slučaj popraćen je rijetko viđenom politizacijom jednog komunalnog pitanja, jer mnogi u svemu sada vide samo priliku za prikupljanje političkih bodova uoči izborne godine. U takvoj kakofoniji se rješenje problema koji nije od jučer, već je star desetljećima, niti ne nazire. Stoga je građanska inicijativa Novi Zagreb za Novi Zagreb u utorak organizirala tribinu "Gospodarenje otpadom i onečišćenje zraka" koja je izazvala i dosta tenzija. Naime, u više navrata mogli su se čuti povišeni tonovi iz publike koja se uključivala u raspravu, što je jasno pokazalo koliko je trenutno „vruće“ pitanje o Jakuševcu.
REDOVI ZA KULTURU: Lisinski podijelio sve besplatne ulaznice

REDOVI ZA KULTURU: Lisinski podijelio sve besplatne ulaznice

Od ranih jutarnjih sati, naoružani strpljenjem, građani su čekali u redovima kako bi se domogli besplatnih ulaznica za jedan od programa svečanog obilježavanja 50. godišnjice Dvorane Lisinski. „Podijeljene su sve besplatne ulaznice za svečani koncert 29. prosinca, predstavu za djecu 'Orašar' i obilaske 'Tajnim odajama Lisinskog'“, ponosno su objavili danas iz Lisinskog. Nažalost, mnogi zainteresirani ostali su bez svojih ulaznica, jer su oni najpripremljeniji stali u red već znatno prije otvaranja blagajni u 10 sati. Iz Lisinskog su izvijestili kako više nema ni ulaznica za obje izvedbe „Anđeli već dolijeću“ i program „Zlatna ptica“ za 28. prosinac, kao ni za nastup ansambla Zagrebačkog gradskog kazališta Komedija dan kasnije, 29. prosinca. „Rasprodana“ je i glazbena predstava „Da sam ja kontesa Dora“ koja je na rasporedu trećeg i zadnjeg dana ovog besplatnog slavlja, 30. prosinca.
POVIJESNI SPORAZUM: „Dogodilo se ono čega se industrija fosilnih goriva najviše bojala“

POVIJESNI SPORAZUM: „Dogodilo se ono čega se industrija fosilnih goriva najviše bojala“

Nakon gotovo tri desetljeća borbe, fosilna goriva konačno su po prvi put i službeno ušla u prvi globalni sporazum dogovoren jučer na 28. zasjedanju Okvirne konferencije o klimatskim promjenama UN-a (COP28) u Dubaiju. Nakon dva tjedna mukotrpnih pregovora 198 zemalja i nadnacionalnih entiteta poput EU, jednoglasno su dogovorili okvire u kojima će razvijene zemlje smanjiti emisiju stakleničkih plinova. A sama konferencija održala u Ujedinjenim Arapskim Emiratima, koji su jedan od najvećih proizvođača fosilnih goriva na svijetu, pod predsjedanjem sultana Al Jabera, koji je direktor najvećeg tamošnjeg proizvođača fosilnih goriva, nacionalne naftne kompanije UAE. Sukob interesa kakav se rijetko viđa. U tom kontekstu Hrvatska možda i jest mala i nebitna zemlja. Međutim, ona je 21. zemlja na svijetu po omjeru obale u odnosu na kopno što je svrstava iznimno visoko na listu zemalja ugroženih klimatskim promjenama.
RETROSPEKTIVA: Besplatni filmovi nenadmašnog maga domaće kinematografije

RETROSPEKTIVA: Besplatni filmovi nenadmašnog maga domaće kinematografije

„Išao sam po selima u Dalmatinskoj zagori, tražio od onih koji su ostali da mi ispričaju priče o svojima koji su odselili u Slavoniju i Baranju. U selu Vaćani proveo sam 15 dana anketirajući pedesetak ljudi. Nisam imao pisaću mašinu. Zatim sam otputovao u Baranju kod kolonista, ispitivao ih kako su putovali, kako su kasnije ušli u kolektiv, što je bilo s onima koji su se vratili“, prisjetio se svojevremeno nastanka svog filma "Vlak bez voznog reda" Veljko Bulajić u razgovoru s Deanom Šošom, zagrebačkim filmskim kritičarem. Upravo "Vlak bez voznog reda" jedan je od tri Bulajićeva filma koja ćete u narednom periodu moći besplatno pogledati u Multimedijalnom centru. Druga dva filma su „Obećana zemlja“, nastavak "Vlaka" nastao 27 godina kasnije te dokumentarni film „Skoplje '63“ snimljen poslije razornog potresa koji je godine iz naslova pogodio Makedoniju
TROJICA KOLEGA S KALAŠNJIKOVIMA: Kako su 1991. ugasili dopisništvo Borbe u Zagrebu

TROJICA KOLEGA S KALAŠNJIKOVIMA: Kako su 1991. ugasili dopisništvo Borbe u Zagrebu

Kad je u Lisinskom održan prvi sabor HDZ-a i kad je Franjo Tuđman preuzeo vlast, išla sam s novim hrvatskim predsjednikom raditi intervju. Primio me neljubazno, ali je odgovarao na pitanja. Jedno jutro nedugo nakon toga došetala sam, kao i svaki dan, do redakcije u Medulićevoj 13. Putem niz Dalmatinsku srela sam moje kolegice, Gogu, Vesnu i Seadu pa smo zajedno krenule gore. Ispred ulaza u redakciju bila su još jedna velika, rešetkasta, željezna vrata koja se nikad nisu koristila. Tog jutra bila su zatvorena katancem pa smo se začudile. Ali iza njih su nas dočekala trojica naših kolega s kalašnjikovima. Ljudi s kojima smo radile svaki dan, pričale o stvarima kod kuće, pile kavu. Jedan od njih dolazio je k nama doma, a na ljeto smo s našom malom djecom bili kod njega na ručku u roditeljskoj kući njegove žene na Cetini. Sada su u nas uperili puške. Odlučili su biti veliki Hrvati i da će u to ime nas ostale odstraniti.
NEOBIČNA MODNA REVIJA: Stanje neodrživo, revija održiva

NEOBIČNA MODNA REVIJA: Stanje neodrživo, revija održiva

Prva održiva modna revija u Hrvatskoj, pod motom „Razodjenimo brzu modu” predstavila je djela mladih dizajnera, potaknula debate o održivoj proizvodnji i okupila ljubitelje kvalitetne odjeće koji su se prošlog tjedna, u organizaciji Zelene akcije našli u zagrebačkom Pogonu Jedinstvo. Osim modnih revija na kojima su se predstavili učenici Škole za modu i dizajn iz Zagreba, Humana Nova iz Čakovca i kreativni kolektiv ArtiZanat, posjetitelji su posvjedočili jedinstvenom događaju koji je, prema riječima organizatorica otvorio mnoge prostore. „Manifestacija je stvorila prostor za upoznavanje, povezivanje, učenje i inspiraciju različitih zajednica, kreatora, stilistica i aktivistkinja koje povezuje ljubav prema stilu i kreacijama te strast prema očuvanju planeta i izgradnji pravednijeg društva”, kaže Dora Sivka, potpredsjednica Zelene akcije koja je upriličila ovu nesvakidašnju reviju.
SVIJETLA BUDUĆNOST: Ovim ritmom energetska obnova potrajat će još točno 125 godina

SVIJETLA BUDUĆNOST: Ovim ritmom energetska obnova potrajat će još točno 125 godina

Ne tako davno, arhitekti i urbanisti razmišljali su o detaljima poput vrsta stabala koja sade ispred zgrada koje projektiraju. Tako je još osamdesetih godina prošlog stoljeća, uvriježen običaj bio saditi bjelogorično drveće ispred osunčanih fasada. Na taj su način zimi stabla propuštala sunčevu svjetlost u unutrašnjost stanova. Ljeti su pak guste krošnje stanare čuvale od jakog sunca osiguravajući hladovinu te umanjujući potrebu za mehaničkim hlađenjem i grijanjem prostora. Današnji investitori se uglavnom ne pridržavaju ovih pravila te na građevinskim parcelama jedva da ostavljaju mjesta za zelene površine. Boris Iharoš iz Hrvatske komore arhitekata kao primjere zelene infrastrukture u urbanim područjima naveo je ozelenjivanje velikih parkirališta, upotrebu zelenih krovova i fasada kao i vrtova na zgradama.

Anketa

Varga je otkazao tulum jer je shvatio da:

Kolumne

  1. MUZIČKA MAPA MARKA POGAČARA: Novi Sad

    26.04.2024.

    Marko Pogačar

    MUZIČKA MAPA MARKA POGAČARA: Novi Sad

  2. UKLANJANJE OPASNOSTI: Zašto šapićima smetaju Tito i Jugoslavija

    19.04.2024.

    Srđan Puhalo

    UKLANJANJE OPASNOSTI: Zašto šapićima smetaju Tito i Jugoslavija

  3. POSLANICA LANE BOBIĆ: Otkud ovo kolektivno iščuđavanje seksualnom nasilju?

    09.04.2024.

    Lana Bobić

    POSLANICA LANE BOBIĆ: Otkud ovo kolektivno iščuđavanje seksualnom nasilju?

Lupiga predstavlja: Priče iz zagrebnog života

E-ciklopedija

  1. Povijesni put Hitlerove 'klonje'
  2. Yugo - urbana legenda
  3. Freedom Theatre (Teatar slobode)
  4. Japanske čestitke i razglednice
  5. Russellov čajnik

Recepti

  1. Domaći sok od bazge
  2. Burek (bosanski) za 1 odraslu osobu
  3. Drugačija svinjska jetrica
  4. Bosanska pogača
  5. Piletina u košuljici od sezama
Projekt se provodi uz pomoć:
Ministarstvo kulture Republike Hrvatske Agencija za elektroničke medije Grad Zagreb
Medijski partneri: Balkan Insight - Balkanska tranziciona pravda CINS - Centar za istraživačko novinarstvo Nezavisnog udruženja novinara Srbije