LJUBO JE NADA U SPAS: Na Velebitu u divljinu pušten još jedan ris

LJUBO JE NADA U SPAS: Na Velebitu u divljinu pušten još jedan ris

Od ovog tjedna divljinom Velebita, predjelom Raminog korita, luta još jedan ris. Zove se Ljubo, stigao je iz Slovačke, direktno s Karpata, a jučer je u prirodu pušten u sklopu projekta LIFE Lynx koji za cilj ima zaustaviti izumiranje populacije risa. Ljubo je već petnaesti ris koji je proteklih godina naseljen u Hrvatskoj i Sloveniji. Tim je zemljama prijetilo potpuno izumiranje ove životinjske vrste iako je nekada u povijesti obilno naseljavala naše krajeve. Početkom 20. stoljeće dinarska populacija risa na ovim prostorima je izumrla. Dogodilo se to uslijed prekomjernog lova, a isti scenarij tada je pogodio veći dio Europe. Međutim, populacija je ponovno uspostavljena 1973. godine. I tada se posegnula za spasonosnom destinacijom – Karpatima – te je dovedeno šest jedinki koje su se desetljećima izuzetno dobro razvijale.
RAZBIJENO 700 SPOMEN PLOČA: Divljaci teško devastirali Partizansko groblje u Mostaru

RAZBIJENO 700 SPOMEN PLOČA: Divljaci teško devastirali Partizansko groblje u Mostaru

Nepoznati počinitelji u Mostaru su ponovo divljački vandalizirali Partizansko groblje, spomenički kompleks autora Bogdana Bogdanovića, koji je posvećen mostarskim antifašističkim borcima iz Drugog svjetskog rata. Divljaci su razbili ili u boljem slučaju oštetili čak 700 spomen ploča, takozvanih kamenih cvjetova, na kojima su ispisana imena partizana i partizanki Mostara. Ovo spomen-groblje, inače, proglašeno je nacionalnim spomenikom Bosne i Hercegovine. Do sada je neprestano bilo meta vandala, u pravilu onih koji se diče ustaškom ideologijom. Na spomen groblju oni nerijetko iscrtavaju kukaste križeve i razbijaju elemente spomenika, ali razmjeri najnovijeg uništenja spomenika do sada nisu viđeni. Tako sustavno groblje nije uništavano niti u vrijeme rata. Kao ni mnogo puta do sada, policija nije uhvatila počinitelje.
KAD „ARTILJERIJA“ ZAMUKNE: Ljubav prema domovini nema cijenu?

KAD „ARTILJERIJA“ ZAMUKNE: Ljubav prema domovini nema cijenu?

Sjedimo u firmi svako zaokupljen svojim poslom. Zvoni telefon. Dajana odmiče slušalicu od uha tako da i ja slušam kanonadu. "JA SAM DIJETE RATNOG VETERANA, MOJ OTAC SE BORIO PO CIJELOM SVIJETU DA ZAŠTITI NAŠU DOMOVINU. ZAŠTO KUPUJETE TO KINESKO SMEĆE? ZBOG VAS NAŠI RADNICI NEMAJU POSLA, BLA BLA BLA..." Nabraja Meri patriotske žalopojke na pogrešnu adresu. Još iz našeg prošlog balkanskog života naviknuti, nijemo slušamo te izljeve ljubavi prema otadžbini, zastavi, grbovima, vojnim pjesmama čekajući da “artiljerija” zamukne. "Zašto ne držite naše domaće, američke albume", upita Meri sa za oktavu nižim tonom. "Držimo i njih" - odgovara Dajana - "kliknite na dugme 'Next' odmah iznad slike".
ENVER KRIVAC: Upitnik

ENVER KRIVAC: Upitnik

Kuhinja u kojoj smo živjeli bila je puna ljudi. Ljudi su pušili i pili i razgovarali paralelnim razgovorima. Govorilo se o mjestu gdje će dočekati Novu godinu. Govorilo se o sarmama i svinjetinama i kako je prošle Nove godine bilo dobro do u detalje. Zrak u kuhinji punoj ljudi pretvorio se u dim. Većina ih je pušila cigarete LD Filter koje je Fabrika duvana Niš, danas Nišville, danas u vlasništvu Philip Morris Internationala, prodavala meko upakirane sa slikom velikog plavog upitnika na kutiji. Ista fabrika proizvodila je još i Best i Lider i mnoge druge cigarete osamdesetih, no niti jedne, bilo kojeg proizvođača, nisu nam bile zanimljive kao Upitnik. Kad bi bilo koga u kući pitali što to znači, dobili bi odgovor: Upitnik.
PAMELA I JA: Neko je ovdje očito lud, vjerovatno oboje!

PAMELA I JA: Neko je ovdje očito lud, vjerovatno oboje!

Pamela, moja radna kolegica i moja generacija 1969. svaki ponedeljak nam priča kako je provela vikend, mada to od nje niko ne traži, niti to ikog posebno zanima. Tako sam između ostalog saznao da ide često u bioskop, u prosjeku dva puta mjesečno. Filmove koje ova rođena Amerikanka gleda su poput onih koje sam prestao gledati kad sam otprilike postao punoljetan. Od nje saznajem da sad uparuju junake u jedan film pa se tako mogu zajedno ili jedan protiv drugog naći Superman i Spajderman. Spominje i neke transformatore, željeznog čovjeka i ostale letače. Pamela je inače, za razliku od mene, jedna vrlo vesela osoba, mnogo se smije, malo previše za moj okus, ali je odličan radnik i prava drugarica. Radnica u sudu i kolegica Pamela su me natjerale da se zamislim.
GOSPOĐA MAGDALENA: Došla je na sajam prodavati kako bi zaradila za tiskanje vlastite knjige

GOSPOĐA MAGDALENA: Došla je na sajam prodavati kako bi zaradila za tiskanje vlastite knjige

U sivom baloneru, s bijelim šeširom na glavi, pojavila se 85-godišnja Magdalena Kolar Đudajek te zauzela jedan od dostupnih štandova na Dolcu. Među okorjelim profesionalcima koji svoje bogate arhive knjiga prodaju već godinama, ali i običnim građanima-prodavačima, ona je na štand stavila tek nekoliko svojih knjiga i sitnica želeći zaraditi za tiskanje vlastite zbirke poezije. Fotografiju gospođe Magdalene jučer je na samom početku Zagorkinog sajma snimila ekipa iz 1POSTOZAGRAD te je objavila na svom Facebooku. Simpatična gospođa zbog svog je cilja izazvala brojne pozitivne reakcije na društvenim mrežama, pored ostalih i jednog TikTokera. Čuvši za gospođu on se odmah sjurio prema Dolcu, svrativši usput na bankomat kako bi podignuo nešto novca i tržio na njenom štandu. O tome je, naravno, snimio i kratki video.
AHMED BURIĆ: Poetika + politika = muzika

AHMED BURIĆ: Poetika + politika = muzika

Ispada da se otvorenost neke kulture mjeri prihvatom onih koji su je u prošlosti nipodaštavali: tako je ovih dana viralnim svijetom zaplovio spot u kojem notorni Bora Čorba pjeva svoju staru pjesmu „Hoću, majko hoću (u gradsku čistoću)“, u novom aranžmanu, sa sve dragačevskim trubama, i ekipom Okolja Piran, firme za zbrinjavanje otpada. Čorba, koji je posljednjih trideset godina uglavnom zagađivao duhovni prostor, našao se u novoj okolini, i počeo razmišljati ekološki. Spot je, simbolički, pokajnički: život je stari cinik. Put od prijezira prema bečkim konjušarima, do saradnje sa piranskim smetarima trajao je dugo, više od trideset godina. Valjalo ih je preživjeti. Tako da muzika zapravo jeste politika plus poetika. S tim da neke elemente u jednačini možete zamijeniti.
CVEĆE ŽIVI NA VODI: Ivan Ergić sasvim intimno i otvoreno

CVEĆE ŽIVI NA VODI: Ivan Ergić sasvim intimno i otvoreno

„Cveće živi na vodi“ – tako je svoju zbirku pjesama naslovio Ivan Ergić, Lupigin kolumnist kojeg šira javnost ponajviše pamti kao nogometaša Basela. A trebalo bi da ga pamti kao pjesnika, jer Ergić je i ovom zbirkom pokazao koliko je kvalitetna njegova poezija. Za one koji se pak s ovim imenom prvi put susreću vrijedi obaviti kratko upoznavanje. Ivan Ergić rođen je u Šibeniku 1981. godine. Do rata je živio u Gaćelezima, u šibenskom zaleđu, a onda ga je ratni vihor odnio u daleku Australiju. Umješnost baratanja nogometnom loptom početkom 2000. godine vraća ga u Europu, kada ga „kupuje“ Juventus, a nakon godinu dana seli u švicarski Basel gdje je u osam godina igranja ostavio dubok trag. Nakon nogometnog umirovljenja živi na relaciji Švicarska – Srbija – Hrvatska.
UPEČATLJIVI GOVOR IVANE BODROŽIĆ: „Živimo oslanjajući se na ideju koja će nas uništiti“

UPEČATLJIVI GOVOR IVANE BODROŽIĆ: „Živimo oslanjajući se na ideju koja će nas uništiti“

"Jedino relevantno političko pitanje današnjice koje nadilazi sve dosadašnje fikcionalne, primitivne podjele u smislu nacije, rase, roda, kulture, jedino čemu se svi trebamo posvetiti jest osvještavanje da su klimatske promjene tu, da je eksponencijalni rast zagađenja, izumiranja vrsta, uništavanja okoliša brz i nepredvidiv, i da ove loše vijesti trebamo proširiti svima kako bi se trgnuli i počeli djelovati", dio je upečatljivog govora književnice Ivana Bodrožić koji je održala na svečanosti proslave Dana grada Zagreba održanoj u utorak. Tom prilikom dodijeljeno je 15 Nagrada Grada Zagreba za osobite uspjehe, ostvarenja i zasluge u radu institucijama, udrugama i građanima. Među nagrađenima bila je i književnica Ivana Bodrožić, a njen govor na ovom mjestu donosimo u cijelosti.
ŽIVA KNJIŽNICA: Kad ljudi postanu knjige koje ruše predrasude

ŽIVA KNJIŽNICA: Kad ljudi postanu knjige koje ruše predrasude

„Izgubila sam vid sa 19 godina. Uzrok je bila tromboza moždanih vena i sinusa, inače vrlo rijetka bolest koja uzrokuje atrofiju očnih živaca, nakon koje nema povratka. Bilo je jako teško suočiti se s tim da ću do kraja života biti slijepa i trebalo mi je vremena da se prilagodim toj situaciji, kao i da prihvatim to da ću se cijeli život zapravo iznova morati prilagođavati na neke nove situacije. Pa, ipak, danas, kad imam 37 godina, bez zadrške mogu reći da se osjećam sjajno u svojoj koži, te da sam kroz rad na sebi i rad na tome da se uzdignem iznad sljepoće uspjela u tome da živim sretan i ispunjen život“, kaže Svetlana Maksimović. Ona je jedna od "živih knjiga", jedna od četiri prekrasne žene volonterke, koje su dio vrlo zanimljive priče: projekta „Živa knjiga – ne sudi knjigu po koricama“.

Anketa

Varga je otkazao tulum jer je shvatio da:

Kolumne

  1. STRAH OD FEMINIZMA: Zašto se emancipirane žene boje pridružiti

    15.08.2022.

    Sofija Kordić

    STRAH OD FEMINIZMA: Zašto se emancipirane žene boje pridružiti

  2. UZ ODLAZAK VLADIMIRA MATIJANIĆA: Ostajemo usamljeniji pred bagrom

    05.08.2022.

    Jerko Bakotin

    UZ ODLAZAK VLADIMIRA MATIJANIĆA: Ostajemo usamljeniji pred bagrom

  3. PRESTANIMO SE LAGATI: Odavno živimo u aparthejdu

    23.07.2022.

    Marko Tomaš

    PRESTANIMO SE LAGATI: Odavno živimo u aparthejdu

Lupiga predstavlja: Priče iz zagrebnog života

E-ciklopedija

  1. Povijesni put Hitlerove 'klonje'
  2. Yugo - urbana legenda
  3. Freedom Theatre (Teatar slobode)
  4. Japanske čestitke i razglednice
  5. Russellov čajnik

Recepti

  1. Domaći sok od bazge
  2. Burek (bosanski) za 1 odraslu osobu
  3. Drugačija svinjska jetrica
  4. Bosanska pogača
  5. Piletina u košuljici od sezama
Projekt se provodi uz pomoć:
Ministarstvo kulture Republike Hrvatske Agencija za elektroničke medije Grad Zagreb
Medijski partneri: Balkan Insight - Balkanska tranziciona pravda CINS - Centar za istraživačko novinarstvo Nezavisnog udruženja novinara Srbije