Dugoročno, prelazak na obnovljive izvore energije bio bi ne samo povoljan za okoliš već i isplativiji od ovisnosti o fosilnim gorivima. Omogućio bi i goleme uštede na svjetskoj razini. Međutim, za pozitivan rezultat zelene tranzicije, prije svega će biti odgovorni saborski zastupnici. Prema stručnjacima s FSB-a koji su za Greenpeace izradili studiju o zelenoj tranziciji, brža integracija solarnih elektrana mogla bi se osigurati „ako bi one bile integrirane u zgrade ili izgrađene objekte u gradovima i naseljima”. Ovakva razina integracije ne znači samo 'podešavanje' Zakona o gradnji već zahtijeva i koordinirane promjene u svrhu zajedničkog cilja. Promjene načina na koji funkcionira društvo. Praktično, od parlamentarnih zastupnika koji decenijama propagiraju individualizam tražimo iskorak ka učinkovitoj kolektivnoj proizvodnji električne energije iz obnovljivih izvora.

Na internetu je već predstavljen novi hit inspiriran stvarnim događajima koje je Mile Kekin proživio u društvu mafijaša, nogometaša, policajaca, istražitelja, sudaca i kojekakvih drugih likova. „Ilica i marica - hajka za odrasle” muzički je komentar dokumentarnog karaktera nastao pod, do sada, neviđenim okolnostima. Nakon što su ga preslušali pankeri, tinejdžeri, mejnstrim, a potom i policija, sasvim je logično kako Mile Kekin najavljuje i javno saslušanje. Na koncertu koji je zakazao za 26. lipnja u Močvari provest će nas kroz sve faze svoje karijere. Zapravo, nije riječ samo o koncertu, već „činu prkosa i pozivu na buđenje” na kojem ćemo prvi puta moći čuti i novu pjesmu uživo. Usred kampanje za lokalne izbore u Zagrebu, Kekin je u travnju uhićen i, poput lovine, u lisicama dovođen pred kamere. Nakon što ga je politička elita uživo išamarala, očito se na scenu vraća uz dodatni motiv i inspiraciju.

Nakon dva tjedna od redovnog emitiranja odgledao sam televizijsku emisiju 'Nedjeljom u dva' u kojoj se kao sudionica pojavila glumica Jadranka Matković u dobi od 74 godine. Emisija je započela blokom o domovima za umirovljenike. Gotovo pa nudeći mjesta koja ne postoje budućim korisnicima. Treba doći živjeti u dom, kažu, što ranije da bi se izbjegao stres. A ja sam siguran da većina ljudi želi nastaviti život u svojim domovima, uz pomoć koju bi im socijalne službe trebale pružiti. Da Jadranka živi u nekoj normalnoj zemlji ne bi se morala pravdati pred novinarima što nema djecu, dok druga korisnica doma u ovoj emisiji govori da je svoj stan prepustila djeci. A tko je zapravo Jadranka Matković? Ne bih ovdje pisao o filmografiji, kazalištu i serijama koje su nas uveseljavale. Jadranka dolazi iz svijeta kulture. Svi zagrebački knjižari i antikvari iz minulih dana sjetit će se Jadranke.

Ako Tomašević pokaže da se može jednim ogromnim sustavom uspješno upravljati bez klijentelizama i korupcije kojoj su sklone naše velike stranke, možda konačno građani progledaju i shvate da postoje pristojne alternative. Recimo one koje su u stanju artikulirati i poruke poput Tomaševićeve da se nakon dva mandata planira povući, jer ispravno smatra da je prvi mandat morao biti potrošen na saniranje višedesetljetnog nereda koji mu je ostavio najkorumpiraniji političar s ove strane Rio Brava, a da bi drugi trebao biti razvojni. U trećem bi svakome počelo svašta padati napamet, pa je vrijeme da se ode. Za takvo razmišljanje sposoban je samo onaj tko vlast ne doživljava kao prostor za stjecanje osobne dobiti. Alternativa koju su u Rijeci građani izabrali umjesto klijentelizma dugovladajućih ima ime Iva i dolazi iz jedne sasvim druge političke priče. Rijeka nije sazrela za onu promjenu koju živi Zagreb te u Rijeci stvari ipak drugačije stoje, iako su neki momenti vrlo slični.

Nedovršena Sveučilišna bolnica na rubu Zagreba u hrvatske medije dolazi povremeno i, uglavnom s pravom, u negativnom kontekstu. Tako je bilo i krajem prošlog mjeseca kada je na području nesuđene bolnice izbio požar. U međuvremenu, vatrogasci su u navedenom skladištu pronašli eksponate mina i torpeda, ali nikad dovršena bolnica krije i još jednu manje poznatu tajnu. Naime, dijelovi prostora koji se danas koriste kao skladišta grijani su geotermalnom energijom. Tri desetljeća prije no što se Republika Hrvatska preko europskih institucija obvezala zamijeniti fosilna goriva, Socijalistička Republika planirala je, izgradila infrastrukturu, i otvorila prve javne objekte grijane geotermalnom vodom. U međuvremenu, određeni pomaci naziru se tek oko SRC Mladost dok pravi, kapitalni projekt, poput integracije toplinarstva i energije iz obnovljivih geotermalnih izvora još uvijek čekamo.

S nešto sjete zbog rastanka i puno zadovoljstva zbog doživljenog, po osamnaesti put Subversive Festivalu poručujemo – „Hvala, i vidimo se dogodine!”. Ovog vikenda ispratili smo ovogodišnje izdanje regularnog programa pod zajedničkom temom "Doba sukoba: eskalirajući ratovi, globalne migracije". Kao i uvijek, festival je bio podijeljen na dva međusobno komplementarna dijela: filmski i teorijski. Najboljim filmom u igranoj konkurenciji proglašen je film gruzijskog redatelja Tata Kotetishvilija „Sveta struja“, a u dokumentarnoj konkurenciji nagradu je dobio film norveške redateljice Monice Strømdahl „Flophouse America“. Teorijski dio, Subversive Forum, okupio je teoretičare i aktiviste iz različitih dijelova svijeta i otvorio prostor za zajedničku refleksiju i diskusiju o gorućim problemima poput migracija i ratova. Valja istaknuti kako je Subversive Festival, kojem je i Lupiga medijski pokrovitelj, posve besplatan, a tako će i ostati.