POST FESTUM MEDIJSKO-POLITIČKE HISTERIJE: Kako su napakovali Bijelom dugmetu

POST FESTUM MEDIJSKO-POLITIČKE HISTERIJE: Kako su napakovali Bijelom dugmetu

Nakon prvih netočnih izvještaja mnogi portali su, prepisujući jedni od drugih, pojačavali naslove pa je na kraju u naslovu teksta na jednom od njih stajalo: “Izviždali Bijelo dugme u Splitu". Netočno. Ali nije nevažno. Stvorena je tako platforma za rundu medijsko-političke histerije: proradili su „gluhi telefoni“, osjetio se smrad u kanalizaciji društvenih mreža, počelo je nabacivanje blatom, pljucanja pa lijepljenja etiketa, riganja mržnje, krenule su prejake riječi ... Svaka Tmuša i Šuša izredala (bi) se za svojih 15 minuta slave. Jugoslavija o kojoj Bregović pjeva nema veze s onim razdobljem rata i agresije. Pjesma je nastala znatno prije rata, ali kao da naslućuje rat, antiratna je i prilično dublja nego što to nekima na prvi pogled izgleda. U ovih 30 godina navikli smo se ne izgovarati naziv Jugoslavija. Život u Hrvatskoj počeo je devedesetih i nema drugih bogova osim naših hrvatskih stvoritelja.
IMAMO VIDIKOVAC: Sad možemo s visine gledati kako nam tajkuni otimaju grad, a vlasti ga užurbano posrbljavaju

IMAMO VIDIKOVAC: Sad možemo s visine gledati kako nam tajkuni otimaju grad, a vlasti ga užurbano posrbljavaju

Da li vlast ima razloga da obnavlja komunistički spomenik? Partizanski borci su po svom ideološkom opredjeljenju bili komunisti, a bilo bi previše ironično za jednu nacionalističku vlast da vrši obnovu sjećanja na svoje ideološke neprijatelje. Vlast je ovdje navikla da govori o „dva antifašistička pokreta“ i objektivno ne postoji nikakva sila da ih zaustavi u brisanju istorijskih činjenica. U Banjaluci se trenutno vrši radikalno brisanje multietničke prošlosti, uz zadrigli istorijski revizionizam i posrbljavanje grada, logično je upitati se hoće li spomenik krajiškim partizanima, kako Bošnjacima i Hrvatima, tako i Srbima, zapravo doživjeti istu sudbinu. Ali zato na istom mjestu imamo novo napravljeni vidikovac sa koga ćemo gledati kako nam tajkuni otimaju grad urbanističkom profiterskom destrukcijom dok su nam oči zatvorene pred pravednijom, naprednijom i humanijom prošlosti?
NEON: Što učiniti kada ste žrtva online nasilja?

NEON: Što učiniti kada ste žrtva online nasilja?

"Najčešći oblik nasilja zbog kojeg se osobe obraćaju savjetovalištu jest objavljivanje ili prijetnje objavljivanjem snimki spolno eksplicitnog sadržaja. Ovaj oblik online nasilja često se isprepliće i s drugim oblicima poput doxinga (objavljivanje osobnih podataka žrtve putem interneta) i seksualnog iznuđivanja, a nažalost svjedočimo i slučajevima u kojima su snimke nastale kao rezultat silovanja, čime se žrtve dodatno traumatizira. Također je prisutno i online uznemiravanje od strane bivših partnera, koji u najekstremnijim slučajevima svojim žrtvama prijete i smrću", kažu u udruzi B.a.B.e. Objašnjavaju da su na temelju dosadašnjih slučajeva online nasilja uočili kako su najpogođenije žene u dobi od 18 do 40 godina starosti, ali da su najčešći počinitelji nasilja bivši partneri. Posebno uznemirujući je podatak da čak 60 posto žena nasilje ne prijavljuje, što ukazuje na potrebu većeg razumijevanja, podrške i empatije prema žrtvama
„ŠAHTO-KULTURA“: Što nam je sve pripremio Pogon?

„ŠAHTO-KULTURA“: Što nam je sve pripremio Pogon?

„ŠAHTO-KULTURA je monumentalno događanje Kuće ekstremnog muzičkog kazališta koju unutar interaktivnog izložbenog postava, uz vodstvo autorskog tandema Damira Bartola Indoša i Tanje Vrvilo, stvara i izvodi pedesetak umjetnica i umjetnika”, objapnjavaju organizatori DB Indoš Kuća ekstremnog muzičkog kazališta i Pogon – Zagrebački centar za nezavisnu kulturu i mlade. Vrvilo i Indoš surađuju još od 2005. godine i zajedno realiziraju eksperimentalne kazališne radove i performanse. Koriste eksperimentalne muzičke instrumente ili “zvučne kutije” - šahtofone, čiji je sastavni dio pravi šaht-poklopac. Indoš je u više navrata šahtofon opisivao kao instrument koji je nastao od civilizacijskog otpada, „kolektivni asemblaž“, „nomadski ratni stroj“ koji je u ovom slučaju zapravo antiratni. Naime, šahtofoni nastaju od recikliranog post-industrijskog otpada, a koriste se kao izvođački aparati i scenski objekti.
ISKASAPLJENA LOGIKA: Hoće li ti Đura oprostiti što je rasistički divljao?

ISKASAPLJENA LOGIKA: Hoće li ti Đura oprostiti što je rasistički divljao?

Ne samo da većinski hrvatski desničar nema dubinski problem sa šajkačom, nego manjinskog Srbina jedino i želi vidjeti u šajkači. Nije čak ni kokarda nepremostiv problem. Srbin zatvoren u etno domenu je Srbin politički desubjektiviziran, koji zna svoje mjesto i ne inzistira na svemu onome građanskom u svojim pravima. Prihvaćen je dok sam prihvaća status marginaliziranog kmeta u opancima i ne buni se zbog ustašluka ili diskriminacije, mareći jedino za komunalne i parohijske teme. Mirjani Kasapović ne pada na pamet problematizirati ovaj dio u kojem si većinski Hrvati dozvoljavaju spojiti to na taj način. Njihova uvrijeđenost je nedovodiva u pitanje, skupa s polaganjem prava da njihove normativne vrijednosti važe za nedodirljive. Odgovornost za to što je došlo do netrpeljivosti Hrvata prema Srbima maknuta je sa samih Hrvata – drugi su odgovorni za njihovo ponašanje. Oni koji su ih isprovocirali.
UZ KONCERT BIJELOG DUGMETA: Zašto neki skaču kao opareni čim čuju riječ Jugoslavija?

UZ KONCERT BIJELOG DUGMETA: Zašto neki skaču kao opareni čim čuju riječ Jugoslavija?

U programu Radio Splita jedan je voditelj svojedobno izrezuckao pjesmu „Lipe cvatu“ izbacujući riječ Jugoslavija, a Islamović joj jadnoj, na koncertima uvaljivao Australiju. Je li tonac jučer u Splitu trebao gasiti razglas dok se izgovara riječ Jugoslavija ili je Islamović trebao opet nespretno ubaciti Hercegovinu, Argentinu, Ukrajinu? Možda tada vlasnici osjetljivih ušiju, ako je takvih i bilo tamo, ne bi ni primijetili da su došli na koncert grupe koja je nastala, stvarala, harala, a onda i nestala baš u Jugoslaviji. I zašto su uopće došli slušati pjesme nastale u Jugoslaviji? Što su očekivali? Anice kninska kraljice? Ili Prijovićkinu „Totalnu anesteziju“ koju imaju kao ringtone na mobitelu? Smirite se, ne bojte se, neće se nikakva Jugoslavija ponoviti. Ne trebate srušiti sve pruge i ceste, sve hidroelektrane i stanove koje je izgradila - da bi je zaboravili. Jednostavno je više nema.
IVAN FIJOLIĆ: „Vojska ničeg dobrog“ sprema okupaciju

IVAN FIJOLIĆ: „Vojska ničeg dobrog“ sprema okupaciju

"Vojska ničeg dobrog" okupirat će Meštrovićev paviljon ove srijede kada će biti otvorena samostalna izložba jednog od najmaštovitijih hrvatskih umjetnika, zagrebačkog kipara, Ivana Fijolića. „Army of no good”, predstavlja presjek odabranih radova nastalih kroz dva desetljeća koje možete pogledati do 6. listopada. Sasvim dovoljno vremena da se sretnete oči u oči s kaubojima, Mišom i brojnim drugim likovima što autora vrebaju od najranije mladosti. „Fijolićevi dobrovoljci prije podsjećaju na one posljednje opcije koje se u akcijskim filmovima iz očaja zovu kada se uspostavi da su jedino što je preostalo za spas čovječanstva. Redovito su to individue koje sadrže najbolje od svega, ali na kupu još uvijek djeluju nepomirljivo, razapete između svog ega i borbe za veću stvar", objašnjava u predgovoru izložbe Marina Đira, kiparica i profesoric na Sveučilištu u Zadru.
CINEHILL U LAUBI: U deset dana najbolje od festivala

CINEHILL U LAUBI: U deset dana najbolje od festivala

Iz šuma Gorskog Kotara u vrevu Zagreba na deset dana dolazi filmsko osvježenje koje će u Laubi predstaviti neke od najboljih ostvarenja što ste ove godine mogli vidjeti na Cinehillu. Kuća za ljude i umjetnost ugostit će od 29. kolovoza do 8. rujna reviju najboljih filmova duhovnog nasljednika Motovun film festivala. Krajem srpnja nekdašnji MFF prvi puta je u potpunosti održan u Gorskom Kotaru, a na Cinehillu je tada sudjelovao i brazilski redatelj Karima Aïnouza koji filmom „Motel Destino” u četvrtak u 20 sati otvara gostovanje Cinehilla u Laubi. „Scene seksa nisu tu zbog publike već zbog likova. One predočavaju unutarnji svijet protagonista i imaju potencijal prikazati ljudski strah. Na primjer, strah žene čiji su roditelji dogovorili brak i koja se nađe u spavaćoj sobi s nepoznatim čovjekom”, izjavio je redatelj Karim Aïnouz pojašnjavajući scene seksa u svom erotskom trileru smještenom na brazilskoj obali.
INTIMNA GEOGRAFIJA: Kao da me tamo nikada nije ni bilo

INTIMNA GEOGRAFIJA: Kao da me tamo nikada nije ni bilo

U jednoj prijedorskoj ulici su postavili novi asfalt, pa se grad bez odlaganja pohvalio slikama i prigodnim samohvalospjevima. Taman prije nego što će fotografije nestati u nemilosrdnim algoritamskim dubinama, uhvatih poznat detalj. Ćošak samoposluge. To je supermarket preko puta zgrade u kojoj je živjela moja tetka Tesma. Zagledam se bolje. Da, to je njena zgrada na Pećanima, ulica što vodi ka školi „Dr. Mladen Stojanović“. Tako se škola nekad zvala, ne znam kako se danas zove. Volio sam doći kod nje u taj stan. Dobila ga je od Keksare, poslije godina potucanja po podstanarskim sobičcima sa svoje dvoje djece, nakon što je otišla od dida i majke. Mali, jednosoban, kao bombon. Zavidio sam Nećki i Sandi, kasnije i Dejani, što žive u zgradi, u gradu, a ne ko ja, u kući na periferiji. Dječja posla. Sve sređeno i uredno, nekako gospodski za razliku od naše proleterski nedovršene kuće, i zamišljao da ću i ja jednog dana tako živjeti.
RADIKALNA NIHILISTIČKA IDEOLOGIJA: Mirjani Kasapović, milostivama i preciozama za dušu

RADIKALNA NIHILISTIČKA IDEOLOGIJA: Mirjani Kasapović, milostivama i preciozama za dušu

Posljednja epizoda popularne pseudoznanstvene šund serije Mirjane Kasapović o postjugoslavenstvu razglaba, naslađujući se tabloidno, kako su "Srbi" opaučili po "viktorijancima". Nećemo ovdje prikazivati dramski zaplet čitave sapunice (to je već napravljeno). No, navedimo barem likove. Svi redom spadaju u medijske radnike. "Srbi" su Vesna Knežević iz Beograda, Srđan Radanović i Željko Marković iz Banja Luke, te Olivera Radović, glavna urednica "Privrednikovog" p-portala i drugi hrvatski Srbi koje živcira feralovština u Novostima – a ta feralovština, to su rečeni "viktorijanci". Knežević je "viktorijancima" pronašla da ih obilježava "fekalni rečnik", a identificirala je i "radikalnu nihilističku ideologiju koja se bori protiv nacionalnih država, nacionalnih identiteta, nacionalnih simbola, nacionalnih tradicija". Oni su, kaže, "vesnici bure i jakobinci, oni ruše i razvaljuju, prozivaju i demontiraju".

Anketa

Varga je otkazao tulum jer je shvatio da:

Kolumne

  1. ZAMOR OD DEMOKRACIJE: Baršun iz studenog 1989. godine nakon 35 godina izgleda kao grubo sukno

    20.11.2024.

    Sofija Kordić

    ZAMOR OD DEMOKRACIJE: Baršun iz studenog 1989. godine nakon 35 godina izgleda kao grubo sukno

  2. POSLANICA LANE BOBIĆ: Snažni dečki

    18.11.2024.

    Lana Bobić

    POSLANICA LANE BOBIĆ: Snažni dečki

  3. BURE BARUTA: Kako su nam mučkim faulom s leđa polomili noge

    16.11.2024.

    Ahmed Burić

    BURE BARUTA: Kako su nam mučkim faulom s leđa polomili noge

Lupiga predstavlja: Priče iz zagrebnog života

E-ciklopedija

  1. Povijesni put Hitlerove 'klonje'
  2. Yugo - urbana legenda
  3. Freedom Theatre (Teatar slobode)
  4. Japanske čestitke i razglednice
  5. Russellov čajnik

Recepti

  1. Domaći sok od bazge
  2. Burek (bosanski) za 1 odraslu osobu
  3. Drugačija svinjska jetrica
  4. Bosanska pogača
  5. Piletina u košuljici od sezama
Projekt se provodi uz pomoć:
Ministarstvo kulture Republike Hrvatske Agencija za elektroničke medije Grad Zagreb
Medijski partneri: Balkan Insight - Balkanska tranziciona pravda CINS - Centar za istraživačko novinarstvo Nezavisnog udruženja novinara Srbije