„Swap party” ili, u slobodnom prijevodu, „razmjena odjeće“, događaj je u organizaciji udruge Zelena akcija kroz koji se promoviraju vrijednosti poput održivosti i kulture ponovne uporabe, umjesto konzumerizma i stvaranja otpada. Drugim riječima, umjesto da kupite pa bacite odjeću, donesite ju na Swap party. 

Pravila su jednostavna i može ih se ovako sažeti: na ovaj događaj, koji se održava svake posljednje srijede u mjesecu, u zagrebačkim prostorijama Zelene akcije na adresi Frankopanska 1, donesite maksimalno deset komada čiste, neiznošene i nezgužvane zimske i proljetne odjeće ili obuće. Za svaki komad odjeće dobit ćete po jedan token, ili ceduljicu, te zatim možete odabrati upravo toliko komada odjeće koje su donijeli drugi. 

Prvi Swap party organiziran je 2022. godine povodom Europskog tjedna smanjenja otpada i od tada se kontinuirano održava. Kako se prisjeća članica tima Zelene akcije Ana-Marija Mileusnić, na samom početku aktivisti nisu imali ništa osim dobre volje i ideje. 

„Donijeli smo odjeću od doma, i svima nam je bilo super, i organizatorima i posjetiteljima. Na neki način poslužilo nam je kao odmor, jer u aktivističkoj grupi je uvijek puno planiranja, strategiziranja, političkih diskusija, dok je ovo nešto konkretno i praktično, a opet baštini naše vrijednosti“, kaže Ana-Marija Mileusnić.

Svake zadnje srijede u mjesecu (FOTO: Flickr/ZA)

Nakon uspješnog prvog izdanja Swap partyja, aktivisti Zelene akcije odlučili su nastaviti održavati ovaj događaj svaki mjesec. Događaji se numeriraju, a sada su već došli do tridesetog izdanja. Osim održavanja događaja na lokaciji u Frankopanskoj, imali su i različita gostovanja. Metodologiju šire i putem edukacija koje provode, primjerice, s nastavnicima u školama, radnicima u nevladinim organizacijama … U svakom slučaju, ideja swap partyja se širi, tim Zelene akcije potaknuo je i koordinirao organizacije u Splitu, Puli, Karlovcu …

U Splitu, udruga za zaštitu okoliša Sunce na mjesečnoj razini održava „sajam razmjene“, a i udruga Zelena Istra također je počela redovno priređivati ovakve događaje u Puli. Sve više škola organizira razmjene, koje se obično održavaju u školskim atrijima, da budu svima dostupne. 

„Poanta je da ponudimo aktivnost koja se može jako jednostavno replicirati u bilo kojim drugim kvartovima“, objašnjavaju iz Zelene akcije. 

U Zagrebu swap partyje organizira i queer zajednica, primjerice tokom mjeseca Pridea, kada se razmjenjuju skupi predmeti traženi u zajednici, poput vlasulja ili vezača grudi. 

Mileusnić navodi kako je njihova aspiracija da koncept razmjene odjeće dovedu na nivo redistributivne pravde, u vidu događaja u nekoj instituciji, poput Etnografskog muzeja, na koji bi bile pozvane, primjerice, žene ambasadora, gdje bi oni iz viših slojeva donijeli svoju odjeću, tako da „svatko ima pristup i tome“. 

Kroz povezane aktivnosti poput Tjedna održive mode, kojega je Zelena akcija s prijateljskim organizacijama organizirala 2023. godine za vrijeme oko Crnog petka, dakle u vrijeme kada vlada konzumerističko „ludilo“, nude se alternative onima koji pridaju veliku emocionalnu i estetsku vrijednost odjeći. 

Mileusnić primjećuje i da je Swap utjecao na osobne živote organizatora - prestali su kupovati odjeću. Služi i i boljem povezivanju Zelene akcije i građana, jer se ovu udrugu često percipira kao bučne aktiviste „koji su uvijek protiv nečega i sve im smeta“, a kroz Swap party aktivno se nudi konkretno rješenje, povezuje se s građanima i otvara zajednici.

Ove srijede održat će se trideseto izdanje (FOTO: Flickr/ZA)

Naša sugovornica ističe i neke relevantne trendove - primjerice, trend preuzimanja koncepta razmjene odjeće od strane biznisa, koji organiziruju događaje gdje zaposlenici međusobno razmjenjuju odjeću, primjerice na godišnjim domjencima, što bi se možda moglo nazvati svojevrsnim greenwashingom. 

Također, kod Generacije Z možemo uočiti trend „thriftinga“ - štedljivosti, nalaženja secondhand komada. Mileusnić pozdravlja ovaj trend, ali upozorava i da ga valja razmotriti s dozom opreza, jer postoji opasnost da „podupla“ maniju šopinga („mogu kupovati koliko hoću, jer se toga brzo mogu riješiti“). Opasnost kod „thrifting“ trenda je da se prometne u „pustu obijest“ gdje ljudi nalaze što više ekstravagantnih komada koje će pokazati na društvenim mrežama. 

Inače, sam događaj doprinosi novom strateškom cilju Zelene akcije, definiranom na razini cijele organizacije: uštedi resursa i poboljšanju kvalitete života. Na početku Swap partyja naglasak je bio na smanjenju otpada, a s vremenom su se refokusirali na smanjenje kupovine i potrošnje resursa. Dogodila se blaga promjena narativa. „Waste“ se na hrvatskom prevodi kao otpad, ali može značiti i nešto što je „protraćeno“. Kad kažemo „reduce waste“, to ne znači samo smanjiti količinu otpada, nego i smanjiti traćenje resursa. Kako navodi priručnik Zelena akcije, „Prema kulturi ponovne uporabe“, važno je ovaj događaj smjestiti u kontekst globalne krize otpada koja je prije svega rezultat neodgovorne ekstrakcije resursa, prakse proizvodnje i potrošačkih navika. 

„Danas naši privredni i društveni modeli počivaju na konzumerizmu kojim se opravdava iskorištavanje ograničenih prirodnih resursa planete Zemlje i pretjeranu proizvodnju, što neizbježno urađa kulturom bacanja u kojoj se još uvijek vrijedne ili iskoristive resurse odbacuje sve bržim tempom. Uz to, proizvodi se sve veći broj proizvoda koji su dizajnirani da traju kratko“, navodi se u ovom priručniku.

Swap party je zaživio u zajednici i prepoznat je kao vrijedan i potreban (FOTO: Flickr/ZA)

Na koncu, ne zaboravimo spomenuti i rodnu perspektivu pritisaka na modu i odijevanje, s obzirom da su žene te koje su najviše targetirane različitim reklamama. 

„Swap služi kao pozitivan primjer da nešto kao zajednica možemo napraviti u promjeni društvene klime i uspostavljanju novih vrijednosti, i da pokažemo da se trudimo”, objašnjava Ana-Marija Mileusnić, koja, međutim, ističe, da problem nisu pojedinci, već problem je sistemski. 

Ovako to tumače u već spomenutom priručniku: „premda obični ljudi nisu stvorili krizu otpada i nisu njen glavni pokretač, tu se situaciju ne može popraviti bez njihovog aktivnog uključivanja i svijesti o temeljnim ekološkim i socioekonomskim problemima koji proizlaze iz nedjelotvornog upravljanja otpadom”.

Brojni posjetitelji koji redovito dolaze na Swap, dokaz su da je ovaj događaj itekako zaživio u zajednici i da je prepoznat kao vrijedan i potreban. Ana-Marija Mileusnić ovako opisuje privrženost ljudi Swap partyju: „Ljudi dođu misleći da će samo ostaviti nešto, ali vide kako drugi pronalaze stvari, pa ih to ponese. Neki dolaze povremeno, neki svaki mjesec. Imamo jednu vjernu posjetiteljicu koja je bila na prvom swapu, trudna, a sad na zadnjem, došli su ona i njen sin, sada već dijete od dvije godine. Lijepo je da se vide ista lica”.

Kad pitamo o dobnoj strukturi posjetitelja odgovara nam da dolaze sve generacije, od osnovnoškolki do penzionerki i penzionera, a svaki put je sve više ljudi. 

„Meni nema ljepšeg osjećaja nego kad donesem neku svoju dragu stvar i vidim da ju je netko s entuzijazmom uzeo“, zaključuje Ana-Marija Mileusnić. 

Za kraj dodajmo da je Zelena akcija, radi skorašnje obnove zgrade u Frankopanskoj 1, u potrazi za prostorom u širem centru grada koji bi im omogućio da nastave aktivnosti poput ovog iznimno posjećenog i hvalevrijednog događaja.

Lupiga.Com

Naslovna fotografija: Flickr/ZA

Sviđa vam se ono što radimo? Želite više ovakvih tekstova? Možete nas financijski poduprijeti uplatom preko ovog QR koda. Svaka pomoć naših čitatelja uvijek je i više nego dobrodošao vjetar u leđa.