SJEĆANJE: Od ljepote do užasa

SJEĆANJE: Od ljepote do užasa

„Sjećanje“ („Memory“) naslov je naizgled običnog, ali zanatski solidnog, na kraju i vrlo lijepog filma koji je nakon premijere na Mostri jesenas prikazan na ljubljanskom LIFFE-u, zimus i na beogradskom FEST-u. U Hrvatskoj nije selektiran za festivalske programe, zasad čini se ni odabran za redovni repertoar, zato je red da ovdje ostane bilješka o njemu, za one koji vole takve priče, melankolične i meke, a ipak idejno i izvedbeno realistične; priče o ljudima i osjećajima, ali nikako patetične; teške, ali ne i eksploatacijski mračne. Filmu me privuklo izmučeno i odlučno lice Jessice Chastain koja je u najavi sama u kadru, a djeluje kao da je sama i na čitavom svijetu. Njeno držanje, njena eteričnost i čvrstoća obećavaju ozbiljnu karakternu ulogu i izazovnu životnu situaciju gdje se junakinja bori protiv nečega većeg od nje. Tzv. zahtjevniji gledatelj sklon rafiniranosti psihologizacije i low key dramatici očekivat će da taj lik bude slojevit i nedokučiv.
ARCTIC: Madsa Mikkelsena je zanimljivo gledati čak i ako ne progovori nijednu reč

ARCTIC: Madsa Mikkelsena je zanimljivo gledati čak i ako ne progovori nijednu reč

Mads Mikkelsen je jednostavno odličan glumac, koji će svaki film učiniti vrednijim, boljim i zanimljivijim. Film „Arctic“ sniman je 2018. godine tokom 19 dana na Islandu, a Mikkelsen je taj proces opisao kao najteže snimanje u svojoj karijeri. Može li on da zadrži našu pažnju 90 minuta samo tako što je u kadru, radeći tipične (ali ipak prilično realne) stvari za preživljavanje, skoro da ne kaže ni reč? Odgovor je: Da, može. Priča je ovde krajnje jednostavna, a u njoj pratimo sudbinu čoveka čije ime se ni ne pominje (iako ipak ćemo saznati da se zove Overgard jer na trenutak vidimo snimak njegove lične karte). Ne znamo ni ko je, ni odakle dolazi, ni šta mu se dogodilo, ni kako. Ne znamo ni koliko je dugo sam, niti kuda je išao kada se njegov avion tamo srušio. Jedini je preživeo i odmah se pokazao kao čovek od snage i snalažljivosti, koji ne paniči i ne srlja, već mudro traži rešenje za svoju tešku situaciju.
THE SUBSTANCE: Pred nama je najosebujniji film godine

THE SUBSTANCE: Pred nama je najosebujniji film godine

Ne postoje magična rješenja da se pobjegne od neizbježnog, ali možda postoji mogućnost da se neizbježno odgodi, makar za još malo vremena. Starenje je neminovan, nepovratan i jednosmjeran kompleksan proces koji će svaka individua, ovisno o svojim iskustvima, doživjeti drugačije. U tome možda jesmo svi zajedno, ali, kao i u većini stvari, svatko je tu sam za sebe. Opet, društvo nam svima nameće standarde koji se mogu svesti na „kad si mlad, onda si i lijep i snažan i sve može, a kada ostariš, prestaješ biti relevantan ili makar zanimljiv” i tjera nas da se s time nosimo tražeći rješenja. Neka od njih su realistična: možemo se polako priviknuti i preorijentirati na neke druge užitke, druga nas drže u iluzijama, a treća, pak, nude opipljive efekte instantno. U doba „magične” pilule za mršavljenje, Ozempica, dobili smo i film o magičnoj supstanci koja nam omogućava da ponovo proživimo svoju mladost u novom vremenu.
LOV: Maestralni Mads Mikkelsen u filmu koji dugo ne izlazi iz glave

LOV: Maestralni Mads Mikkelsen u filmu koji dugo ne izlazi iz glave

Film „Lov“ iz 2012. godine inspirisan je stvarnim slučajevima. To je priča o čoveku koji će se naći u veoma teškoj situaciji, iako to nije zaslužio, a gledalac će posmatrati kako se jedna laž širi poput zaraze. Ugledni danski reditelj i scenarista Thomas Vinterberg snimio je izuzetno dobar film, čija se radnja odvija u malom danskom gradu negde oko Božića. Naš protagonista je Lucas (Mads Mikkelsen) koji radi u vrtiću. On je izuzetno pouzdana osoba, voli svoj posao, deca ga obožavaju, ima mnogo prijatelja koji ga cene i poštuju, ali ima problema u privatnom životu. Lucas nakon razvoda i gubitka svog učiteljskog posla proživljava težak period, boreći se istovremeno i sa bivšom suprugom za starateljstvo nad svojim sinom kojeg retko viđa. Međutim, na poslu upoznaje Nadju (Alexandra Rapaport) sa kojom počinje da gradi intimni odnos i taman kada se situacija stabilizuje, te se čini da stvari kreću željenim tokom, njegov se život pretvara u pakao.
NEXT SOHEE: Briljantni opis pakla call centra

NEXT SOHEE: Briljantni opis pakla call centra

Dragi čitaoci, pre nego što pređemo na priču o ovom veoma dobrom filmu, moram da kažem sledeće: jedna stvar me neverovatno nervira i iritira, a sigurno nisam jedini. Naime, radi se o onim pozivima iz call centara raznih telekom kompanija koje svako malo zovu i pokušavaju nam nešto uvaliti. Uskoro vam ističe pretplata ili ugovor, a zatim kreću da nude čuda i čudesa – obično tako kaže onaj nepoznati glas koji se čuje iz slušalice, ali se nekako suzdržim da ostanem pristojan, jer ipak je tim ljudima to posao i neko ih tera da zovu i maltretiraju ljude, a da imaju boljeg izbora sigurno ne bi radili taj posao, tako da im, donekle pristojno, zahvalim na pozivu i rešim ih se, ali taj fenomen gnjavljenja ljudi pozivima jednostavno mi ne ide u glavu. Ako želim da produžim neki ugovor s njima, odem na njihovu adresu i to fizički sredim, jer preko telefona može svašta da se desi.
DJEDA MRAZ U BOSNI: Kao žrtva vjerskih i etničkih podjela pao je i sjedobradi dječji junak

DJEDA MRAZ U BOSNI: Kao žrtva vjerskih i etničkih podjela pao je i sjedobradi dječji junak

U svakom sukobu prvo stradaju oni „ničiji”. Ovdje govorimo o simboličkom planu jer na rat koji se odvijao na prostoru na prostoru bivše Jugoslavije, a sa svojom krvavom kulminacijom u Bosni i Hercegovini, možemo gledati i kao na promjenu paradigme. Tako je kao nedužna žrtva vjerskih i etničkih podjela pao i Djed Mraz onaj ničiji, odnosno onaj „komunistički” i „jugoslavenski” koji djeci svih naroda i narodnosti, neovisno o vjerskim uvjerenjima (njihovih roditelja) donosi poklone za Novu Godinu. U njemu su svi „igrači s pravom glasa” vidjeli onog drugog koji ugrožava baš njihova vjerska i nacionalna osjećanja. „Problem” Djeda Mraza i njegove „uloge” u suvremenoj, post-ratnoj, formalno federalno uređenoj, ali suštinski na nacionalne torove podijeljenoj Bosni i Hercegovini, tematizirao je u svom dugometražnom igranom prvijencu mladi redatelj Emir Kapetanović.
VRAŽJA KUPKA: Dobili smo kandidata za horor godine, iako to zapravo i nije horor

VRAŽJA KUPKA: Dobili smo kandidata za horor godine, iako to zapravo i nije horor

Katolička doktrina ima u sebi jednu ugrađenu „rupu u zakonu” pomoću koje je moguće osigurati ulaz u silno željeno Kraljevstvo nebesko. Naime, koliko i kako god neka osoba zgriješila za svoga života, ukoliko se ona pred smrt ispovjedi i pokaje za počinjene grijehe, Bog će joj milosrdno oprostiti i primiti je u svoje stado. To onda otvara i mogućnost svojevrsnog „potpomognutog samoubojstva” (pomoću crkvenih, sudskih ili, zašto da ne, crkveno-sudskih organa), iako se ono izravno smatra upravo jednim od najvećih grijeha koje krštena duša može počiniti. Baš s tim paradoksom počinje i završava najnoviji film doajena europskog „elevated” horora, Veronike Franz i Severina Fiale, koji su nam već ranije predstavili klasike pod-žanra kao što su uradci „Vidim, vidim“ (2015) i „The Lodge“ (2019). Radi se o filmu "Vražja kupka" ili u njemačkom originalu "Des Teufels Bad".
BEZ LJUBAVI: Film koji ostaje sa nama i dugo nakon što završi

BEZ LJUBAVI: Film koji ostaje sa nama i dugo nakon što završi

Pre nego što se bacimo na analizu ovog ozbiljnog filma i pređemo na njegovu priču, da kažemo nekoliko stvari na samom početku. Ruski reditelj i scenarista Andrey Zvyagintsev, bar za sada, nije napravio loš film u svojoj karijeri, i možemo reći da je jedan od najistaknutijih autora u Evropi, čiji su filmovi prava remek-dela. "Bez ljubavi" je, dakako, odlična drama, koja je svetsku premijeru imala na festivalu u Cannesu, gde je Zvyagintsev dobio nagradu kritike, a uspešno prikupljanje nagrada nastavljeno je u Londonu i Münchenu. Takođe je dobio i veliki broj nominacija, uključujući i onu za evropski film godine, kao i nominaciju za Oscara u kategoriji stranog filma. Boris i Ženja su par koji i dalje živi zajedno, iako planiraju da se razvedu. Jasno je da između njih više nema ni trunke ljubavi.
LJUBAV U MUMBAIJU: Tri priče od kojih svaka zaslužuje film za sebe

LJUBAV U MUMBAIJU: Tri priče od kojih svaka zaslužuje film za sebe

Svaki velegrad je kaotičan živi organizam u kojem se prepliću brojne ljudske sudbine i njihove priče. Također, skloni smo o svakom od njih imati „izgrađeno” i čvrsto mišljenje, često bazirano na nepotpunim informacijama, stereotipima, svjedočanstvima iz druge ruke i pojednostavljenim interpretacijama. Stereotipne slike 20-milijunskog Mumbaija su, recimo, prometnice zakrčene motociklima, košnica i metež ljudi na ulicama (na kojima neki od njih čak i žive), slamovi i luksuzne novogradnje jedni do drugih. Sve to može i ne mora biti točno, ali ništa od toga vjerojatno nije specifično samo za jednu od, i u poslovnom smislu, najaktivnijih indijskih metropola. Jer Mumbai je grad došljaka i došljakinja iz različitih dijelova Indije koji su upravo tu riješili okušati svoju sreću i otkinuti makar komadić svog „indijskog sna”.
KAKAV OTAC, TAKAV SIN: Jedan od onih filmova koji pokušavaju da odgovore na pitanje šta znači biti čovek

KAKAV OTAC, TAKAV SIN: Jedan od onih filmova koji pokušavaju da odgovore na pitanje šta znači biti čovek

Dragi čitaoci, ovaj film me zaista pogodio, iako nisam roditelj. Pitam se kakva bi tek bila moja reakcija da imam decu? Ali ne brinite zbog ovih uvodnih reči, jer u filmu "Kakav otac, takav sin" ("Soshite chichi ni naru") iz 2013. godine svakako postoji ljubav i nije tako mračno, iako je tema teška. Ovo je izvanredan uradak koji priča priču o dve porodice, a režiju i scenario potpisuje japanski majstor – niko drugi do Hirokazu Koreeda. Pređimo na priču i upoznajmo glavne likove. Ryota je uspešan arhitekta koji živi u Tokiju sa suprugom Midori i njihovim divnim šestogodišnjim sinom Keitom, kulturnim dečakom koji svira klavir. Ryotu se može opisati kao strogog oca, dok je Midori domaćica koja prema svom strogom i zahtevnom mužu pristupa kao da to radi iz nekakve dužnosti.

Anketa

Varga je otkazao tulum jer je shvatio da:

Kolumne

  1. OZBILJAN DRUŠTVENI POREMEĆAJ: Suluda zabrana bošnjačkog folklora zbog užičkog kola

    12.05.2025.

    Boris Pavelić

    OZBILJAN DRUŠTVENI POREMEĆAJ: Suluda zabrana bošnjačkog folklora zbog užičkog kola

  2. DRUGO MIŠLJENJE: Novosti moraju braniti Hrvati

    30.04.2025.

    Zdenko Duka

    DRUGO MIŠLJENJE: Novosti moraju braniti Hrvati

  3. LJEPOTA POROKA: Arapsko proljeće u Crnoj Gori

    28.04.2025.

    Brano Mandić

    LJEPOTA POROKA: Arapsko proljeće u Crnoj Gori

Lupiga predstavlja: Priče iz zagrebnog života

E-ciklopedija

  1. Povijesni put Hitlerove 'klonje'
  2. Yugo - urbana legenda
  3. Freedom Theatre (Teatar slobode)
  4. Japanske čestitke i razglednice
  5. Russellov čajnik

Recepti

  1. Domaći sok od bazge
  2. Burek (bosanski) za 1 odraslu osobu
  3. Drugačija svinjska jetrica
  4. Bosanska pogača
  5. Piletina u košuljici od sezama
Projekt se provodi uz pomoć:
Ministarstvo kulture Republike Hrvatske Agencija za elektroničke medije Grad Zagreb
Medijski partneri: Balkan Insight - Balkanska tranziciona pravda CINS - Centar za istraživačko novinarstvo Nezavisnog udruženja novinara Srbije