MILENA
Kino
REDATELJ: ŽELJKO STANETIĆ

Kratki film s velikom tabu pričom

ocjena: Zvjezdica_vatrena Zvjezdica_vatrena Zvjezdica_vatrena Zvjezdica_vatrena | godina: 2024. | trajanje: 25 minuta
uloge: Branka Katić, Milica Sužnjević, Igor Greksa, Aleksandar Đurica
žanr: drama kratkog metra
scenario: Željko Stanetić
redatelj: Željko Stanetić
ritn by: Vanja Kulaš | 03.12.2024.
MILENA: Kratki film s velikom tabu pričom
MILENA: Kratki film s velikom tabu pričom
Strukturu kratkometražnog filma „Milena“ (2024) Željka Stanetića čine dvije vremenske ravni odnosno dvije isprepletene pripovjedne linije: „ovo vrijeme sada“ nasuprot bliskoj prošlosti, jer autor nas naizmjenično prebacuje iz doba koje očitavamo kao aktualno u polovinu devedesetih, pa opet u sadašnjost. Mladi par koji je u ljeto 1995. godine s dječačićem i psom krenuo u bijeg, odnekud iz ruralne Hrvatske u Vojvodinu, promatramo tako u vremenskim prebacivanjima i kao zrele ljude na pragu rane starosti. Jednog prijepodneva posjeti ih mlada novinarka koja je Stevana u prethodnom telefonskom razgovoru obazrivo zamolila da joj govori o svom iskustvu. Ovisno o dobi i razini informiranosti o ratnim zbivanjima gledatelj isprva tek naslućuje ili pak uopće ne uspijeva razabrati o čemu se radi. Kako bilo, iz facijalne ekspresije i držanja gošće i domaćina lako je zaključiti da je u pitanju delikatna stvar, s čime se ona nosi lošije od njega.

Isprva, čini se da Stevan i Milena žive lijepo, u udobnoj kući s urednom okućnicom, stvorili su dom i podigli sina koji je očito uspješan mladić jer u Njemačkoj je na studiju, ukratko, priča se rastvara kao idila dvoje mirnih, realiziranih ljudi. Milena i Stevan topli su i gostoljubivi, on strpljiv i blag, ona šarmantna, no ipak nekako napadno i uznemirujuće srdačna, da bi usred intervjua njena nervoza eskalirala i ona novinarku izgurala kroz vrata govoreći - „Moj Stevan je dobar čovjek“. Potresena žena ostaje potom zamišljeno sjediti u autu pred njihovim dvorištem.

Prvi izlomljeni vremenski krak napet je i neugodan, gledatelja, međutim, spašava što iz drugog kraka saznaje da će ta obitelj, uvjetno rečeno, biti u redu, uspostavit će pristojnu, sređenu egzistenciju. Zanimljivo, drugi rukavac djeluje dokumentarno, kao da nije fikcionaliziran, za razliku od prvog, evidentno igranog, štoviše, nalik na formu rekonstrukcije. 

Stanetić se u svom 25-minutnom filmu, kojeg večeras možete pogledati u zagrebačkoj Kinoteci, u sklopu Human Rights Film Festivala, zaokuplja slučajem teškog kršenja ljudskih prava, odnosno fenomenom prisilne mobilizacije srpskih izbjeglica, znači civila u Srbiju iz Hrvatske protjeranih nakon „Bljeska“ i „Oluje“, što za žrtve psihičke i fizičke torture i tri desetljeća kasnije predstavlja potiskivanu, ali neizbrisivu, dvostruku traumu. Ti muškarci od rata koji nisu doživljavali svojim i u kojem nisu htjeli sudjelovati sklonili su se ne bi li spasili živote svoje obitelji, da bi ih se od tamo gdje su se nadali sigurnosti potpuno neobjašnjivo tjeralo u novi rat. No, u istoj mjeri, dakako, traumatsko je to iskustvo i za članove porodica kao sekundarne žrtve. 

Stanetić koji je praktički sam ponio teret ovog malenog, a velikog filma, jer potpisuje scenarij, režiju i produkciju, filmaš je debitant, a primarno aktivist Vojvođanskog građanskog centra, novinar i istraživač. U fokusu mu je, dakle, tabu tema o kojoj se rijetko govori pa, rekla bih, i veoma malo zna, ilegalna regrutacija više od 5.000 ljudi; pripadnici srpske policije i paravojske otimali bi ih iz njihovih novih domova i odvodili u paravojni kamp Erdut, a onda na bosanskohercegovačka i hrvatska ratišta. 

Profil Branke Katić, maestralne glumice čak i u ovakvoj, minutažom skromnijoj roli, na najavnom plakatu "Milene" emanira čvrstoću, angažman, predanost. Perspektiva ove drame autentično je ženska, eponimska protagonistica vrlo intuitivno i odrješito ravna radnjom. Stevan i Milena svoje selo napuštaju na njenu inicijativu, dok susjeda Rada ustrajava u čekanju muža kojem se prije nekog vremena zametnuo trag. Ostavlja se otvorenim što će biti s tom ženom koja ih ispraća na seoskom putu kao nositeljica tragike svih onih koji su odlučili ili naprosto morali ostati.

Ova drama, u Beogradu premijerno prikazana na Martovskom festivalu dokumentarnog i kratkometražnog filma, a u Novom Sadu na Svjetski dan izbjeglica, u okviru Festivala pomirenja, ima prije svega dokumentarnu vrijednost, kao fikcionalni otisak kolektivne traume, točnije jedne stvarnosti u kojoj uslijed strahota kojima su mnogi tada bili izloženi civilni život nije bio moguć. 

Na kraju, suočeni smo s dvoje naoko funkcionalnih i vedrih ljudi koje je doduše spasilo njihovo zajedništvo, ali, jasno je, suštinski su poništeni, ustvari ih nema. Oni svog traumatskog iskustva kao da se srame, i kao da su sve svoje ovdašnje življenje posvetili zatomljivanju osjećaja bespomoćnosti i krivnje, naposljetku borbi ne samo s ratnim sjećanjima, nego i s mirnodopskom normalnošću, a mir je za njih razoren užasima koji im zauvijek ostaju jedina realnost.

Osim večerašnje projekcije u Kinoteci, "Milenu" možete pogledati i u srijedu, 4. prosinca, u mikro kinu MaMa, od 17 sati. U sklopu te projekcije bit će održan i razgovor na temu prisiline mobilizacije izbjeglica, u kojem će, uz autora filma Željka Stanetića, sudjelovati i producent filma Slaven Rašković te Jovana Kolarić iz beogradskog Fonda za humanitarno pravo, inače autorica dosjea "Prisilina mobilizacija izbjeglica". Za moderaciju je zadužena Nataša Govedarica iz Foruma ZFD.

Lupiga.Com

Naslovna fotografija: Milena

Sviđa vam se ono što radimo? Želite više ovakvih tekstova? Možete nas financijski poduprijeti uplatom preko ovog QR koda. Svaka pomoć naših čitatelja uvijek je i više nego dobrodošao vjetar u leđa.

 

Anketa

Varga je otkazao tulum jer je shvatio da:

Kolumne

  1. OD KARTONA NAPRAVILI SLONA: Kako su benigne božićne kuglice potresle Hrvatsku?

    03.12.2024.

    Boris Pavelić

    OD KARTONA NAPRAVILI SLONA: Kako su benigne božićne kuglice potresle Hrvatsku?

  2. MUZIČKA MAPA MARKA POGAČARA: Najčišća prljava mladost

    26.11.2024.

    Marko Pogačar

    MUZIČKA MAPA MARKA POGAČARA: Najčišća prljava mladost

  3. ZAMOR OD DEMOKRACIJE: Baršun iz studenog 1989. godine nakon 35 godina izgleda kao grubo sukno

    20.11.2024.

    Sofija Kordić

    ZAMOR OD DEMOKRACIJE: Baršun iz studenog 1989. godine nakon 35 godina izgleda kao grubo sukno

Lupiga predstavlja: Priče iz zagrebnog života

E-ciklopedija

  1. Povijesni put Hitlerove 'klonje'
  2. Yugo - urbana legenda
  3. Freedom Theatre (Teatar slobode)
  4. Japanske čestitke i razglednice
  5. Russellov čajnik

Recepti

  1. Domaći sok od bazge
  2. Burek (bosanski) za 1 odraslu osobu
  3. Drugačija svinjska jetrica
  4. Bosanska pogača
  5. Piletina u košuljici od sezama
Projekt se provodi uz pomoć:
Ministarstvo kulture Republike Hrvatske Agencija za elektroničke medije Grad Zagreb
Medijski partneri: Balkan Insight - Balkanska tranziciona pravda CINS - Centar za istraživačko novinarstvo Nezavisnog udruženja novinara Srbije