„Nažalost, neki i dalje smatraju da moje davanje počasti žrtvama nije poželjno, zbog toga tko sam i što sam“, reakcija je Anje Šimprage, potpredsjednice Vlade i potpredsjednice Samostalne demokratske srpske stranke (SDSS) nakon što joj je ovog tjedna dio sudionika komemoracije ratnim žrtvama Škabrnje iz protesta okrenuo leđa. Dogodilo se to u četvrtak 17. studenog, u trenutku kada je Šimpraga polagala vijenac u mjestu gdje je u prošlom ratu počinjen jedan od okrutnijih zločina nad mještanima hrvatske nacionalnosti, dio stanovništva, među kojima je bila i nekolicina branitelja, ali i pripadnika lokalnih vlasti, uz okretanje leđa počeo je dobacivati „sramite se“. A Šimpraga, koja je u trenutku počinjenja ovih zločina imala tek četiri godine, trebala si se, jasno je po njihovoj logici, sramiti samo zato što je Srpkinja.

„The Music of The Oppressed“ ili u prijevodu „Glazba potlačenih“, zanimljiv je projekt uobličen u koncert u izvedbi Simfonijskog orkestra, pod ravnanjem maestra Richarda Rosenberga, te Zbora i solista Muzičke akademije u Zagrebu. Prvi termin koncerta zakazan je u Koncertnoj dvorani Vatroslav Lisinki za subotu 19. studenog u 19:30 sati, a drugi za 21. studeni, ali u Koncertnoj dvorani Blagoje Bersa u 19 sati. U „Glazbu potlačenih“, među ostalima, uključeni su i „Čičesterski psalmi“ slavnog Leonarda Bernsteina, koji su pisani na hebrejski tekst, a ulogu recitatoro dobio je mladi bas, Lobel Braun. „Sam Bernstein je sin židovskih imigranata, ali i pripadnik LGBT zajednice. Sva je njegova glazba prožeta pozivom na toleranciju“, objašnjavaju iz Muzičke akademije koja je organizator ovog koncerta.

Kako zvuči materijal koji su gotovo dvije godine stvarali književnik Ahmed Burić i glazbenik Damir Imamović, prvi su imali priliku vidjeti posjetitelji zagrebačkog Interlibera. Zadnjeg dana ovog međunarodnog sajma knjige, u nedjelju, neobični duo, inače dugogodišnji susjedi, zasjeo je na malu pozornicu i krenuo. „Promovirali smo album 'Sin pustinje' i bila je to jedna od onih promocija za koju se bojiš da neće ispasti sretno, a onda se strah pokaže neopravdanim. Fini ljudi, dobra vibracija i atmosfera zbog koje svi možemo biti sretni. Zagreb kojeg volimo. Hvala Dallas Recordsu, Rockmarku, Interliberu i, naravno, ljudima koji su bili u publici, sajamskoj koloniji iz Sarajeva te Nenadu Rizvanoviću koji je znalački vodio promociju“, rekao nam je Burić nakon zagrebačkog gostovanja.

Kao jednog od starih pripadnika duhovno duhovitih večeri, kakvima smo mi iz šale nazivali večeri iza mise kada bi gitare iznijeli na zidiće ispred crkve, namamio me taj TikTok da vidim kako i današnja mladost radi isto. Isprva sam se naravno oduševio snimkom slavlja koje se održava u crkvi Sv. Antuna četvrtkom na zagrebačkom Svetom Duhu i odlučio sam čisto nostalgije radi prošetati da vidim tu mladost koja unatoč očaju od muzike što im se danas nudi i na kojoj rastu ipak odrastaju kako smo i mi, djeca osamdesetih. Oduševiš se kada uopće vidiš danas toliko mladih ljudi na jednom mjestu, a da ne urlaju kako treba paliti visoke peći. Simpatična mladost je pjevala, bilo ih je divota gledati, a ja sam poslije čekao ispred crkve da iznesu instrumente i da onako svi zajedno sjednu kao i mi nekada i zapjevaju ono zbog čega su i došli.

Prije četrdesetak godina Hrvatska je gotovo u potpunosti pokrivala svoje potrebe zemnog plina, a išlo se za tim da se ravnomjerno proizvodi plin kroz cijelu godinu. Viškovi su se u ljetnoj proizvodnji skladištili, a zimi se crpili vani. Skladište Okoli ima kapacitet 450-500 milijuna tona, a naša je ukupna potrošnja oko 2,9 milijardi tona (za usporedbu, njemačka troši 90 milijardi). Nigdje u Europi nije bila svrha da skladišta osiguraju plin - ako sve stane. Danas, američke energetske tvrtke ostvaruju ekstra profit. Exxon je sa 19,7 milijardi dolara imao najveću tromjesečnu dobit u svojoj povijesti, dok je Chevron izvijestio o tromjesečnoj dobiti od 11,2 milijardi, drugoj najvećoj otkad postoji. Kompanija Valero iskazuje dobit od 2,82 milijarde dolara, 500 postu veću nego 2021., a PBF Energy 1,06 milijardi dolara, čak 1.700 posto više nego lani.

Kako to izgleda kada se mali medij poput nađu u raljama SLAPP tužbi slikovito nam je objasnila Julia Nebel, novinarka njemačkih studentskih novina. Oni su u prosincu prošle godine objavili tekst o tvrtki koja se bavi nekretninskim poslovima. U tekstu se analiziralo poslovanje lokalne tvrtke, koje se sastoji u tome da targetiraju određene nekretnine, kupuju ih i preuređuju tako da imaju sobu viška u odnosu na prijašnji raspored, koju onda iznajmljuju po vrlo visokim cijenama za tamošnji standard. Kako bi ostvarili kupovinu koriste metode pritiska na stanare željenih nekretnina, poput danonoćnih telefonskih poziva i poruka, ne prihvaćajući ne kao odgovor. "I onda smo na Badnjak dobili zanimljiv poklon, pisano upozorenje i račun od 2.000 eura njihovih odvjetničkih troškova. Bili smo šokirani", kaže Julia.