Točno onako kako govori naslov – dogodilo se čudo. Prošlog tjedna na HRT-u emitirana je polusatna emisija „Razgovor s razlogom“ u kojoj je urednica i voditeljica Morana Kasapović ugostila kolumnista i književnika Viktora Ivančića. Ne bi to bila neka posebna vijest da javna televizija, nenavikla na kritične glasove, nije posljednje mjesto na kojem bismo očekivali vidjeti Ivančića. Već na prvo pitanje, što bi njegov Robi K. danas rekao o prazniku rada, Ivančić je dao baš onakav odgovor od kakvog se urednicima na HTV-u diže kosa na glavi: „Robi K. bi kao dijete hrvatskog školskog sistema vjerovatno upitao zbog čega njegov dida sa Šolte Uskrs slavi Prvog maja. A onda bi dida vjerovatno rekao da, doduše, jest zakasnio s Uskrsom, ali da će zato sljedeći Božić proslaviti ranije – 29. novembra.“

Meta su oni koji izvještavaju o njihovom kriminalu, a ove izmjene mogu da budu odličan način da im zauvijek isključe tastature. Ova bitka je unaprijed izgubljena, ali jedan dio medija ne odustaje. Ne žele da se predaju bez borbe i bez jasne poruke da ne pristaju na nova pravila. Znaju da, što veću buku prave, to će prije doći na red za sankcionisanje, ali ne mare za to. Samo nemojte kasnije da bude kako niste znali šta dopuštate. Nisu mediji jedina meta. Jesu prva, ali nakon nas, doći će i do vaše kuće. Samo što tad neće biti nas da o tome izvijestimo. Nije ovo nikakva prijetnja da ćemo vas ostaviti na cjedilu već realna prognoza. Ne usvajaju se izmjene zakona kako bi se regulisao javni prostor već da bi se neposlušni mediji ugasili ili ukrotili. Ako vam nije jasno kako će se to uraditi, razmislite samo o načinu na koji se krivični postupci vode.

Puljkov novi Split, dakle, prezentira Miljenka Smoju kao svoj brend i pri tome koristi splitske medije istrenirane da plešu kako gazda svira. Tako Split po toj ideji sada treba prihvatiti svoga Smoju kao simbol grada, ali samo onog Smoju koji je lišen kritike prema ovoj državi. Splitski medij upregnut u to najnovije retuširanje izbjegavaju Smojine tekstove koji veličaju socijalizam, bratstvo i jedinstvo, kao i tekstove koji kritiziraju nacionalizam i sve ono što on sa sobom nosi. Puljkov Smoje je zapravo savršen produkt Puljkovog Splita. I što je zastrašujuće, splitski mediji kojima je donedavno Miljenko Smoje bio jugoslavenčina, komunjara i antikrist prezira vrijedan, danas Smoju svojataju kao svoje dobro, ne spominjući kako su ga devedesetih šutnuli iz tog medija.

Iste poze za batinanje, jedan obrok koji je morao biti brzo pojeden, premlaćivanje ako ideš obaviti nuždu, slušanje kako muče druge, jezive prozivke na ispitivanja, užas bespomoćnosti dok ti prebijaju sina, brata, oca … Ovog dobrodušnog čovjeka, Marijana Krajinu, nastavnika iz Fojnice, pripadnici Armije BiH su zatvorili u silosu u Kaćunima kod Busovače, zajedno sa još 20 Hrvata, među njima i njegovog sina i brata. U martu je po prvi put bio na tom mjestu, vrata silosa su slučajno bila otvorena pa je imao priliku da nam pokaže i hladnu betonsku ćeliju u kojoj je tamnovao. Pružio sam mu ruku, izrazio tugu i izvinjenje jer su to uradili pripadnici iste vojske u kojoj sam se i ja borio. Prihvatio je moju ruku blago, bez prizvuka mržnje ili prezira u bilo kojoj riječi.

„Ponovno okupljamo autore koji kritički promišljaju svijet oko nas i opiru se tržišnoj logici i pasivnoj konzumaciji slika“, ponosno su poručili iz Subversive Film Festivala kojeg će u nedjelju 14. svibnja otvoriti ovogodišnji dobitnik Zlatnog medvjeda na Berlinaleu, „Na Adamantu: Nitko nije savršen“, francuskog dokumentarista Nicolasa Philiberta. Okruglih pedeset filmskih naslova u natjecateljskom i popratnom programu donosi nam ovogodišnje festivalsko izdanje. Na rasporedu su i neki mladi autori koji svojim djelima otvaraju neke nove horizonte i pomiču granice filmskog jezika. Među ostalim, tu su i dva zapažena filma s ovogodišnjeg Međunarodnog filmskog festivala u Rotterdamu. Radi se o švedskoj dramediji „Dućan“, redateljice Ami-Ro Sköld i anarhističkoj satiri „Robinson Crusoe je seronja“ belgijskog redatelja Benjamina Debooseresa.

Započelo je prošlog tjedna ostavkom Zorislava Antuna Petrovića na mjesto predsjednika Odbora za zaštitu okoliša Gradske skupštine Grada Zagreba, a završilo nekoliko dana kasnije izlaskom stranke Zelena alternativa - ORaH iz skupštinskog kluba platforme Možemo! - Zagreb je naš! - Nova ljevica. "Bila je to odluka gradske organizacije i tijela stranke, koja je donesena jer nismo zadovoljni načinom funkcioniranja kluba i našim mjestom u njemu, a posebno odnosom prema zelenim politikama", kaže u intervjuu za Lupigu ZOrislav Antun Petrović predsjednik Zelene alternative – OraH. Unatoč ovakvoj odluci Petrović najavljuje kako će njegova stranka nastaviti podržavati zagrebačkog gradonačelnika Tomislava Tomaševića u Gradskoj skupštini i vladajuću većinu.