Već tjednima, ne samo u Puli, nego i u cijeloj Istri jedna od glavnih tema, unatoč sasvim solidnom „ignoreu“ većine velikih medija, povijesni je istarski referendum koji će pokazati koliko još turizma žele Puležani i Puležanke. Zakazan je za nedjelju, 9. listopada, i drugi je takav referendum u Hrvatskoj, nakon 2013. godine kada je u Dubrovniku održan referendum vezan uz apartmanizaciju Srđa. Pitanje je to zbog koje se ranije „raspala“ gradska vlast u Puli, uz puno teških riječi. Sve je počelo kada se doznalo da se na prostoru uz samo more, koji mještani zovu Lungomare, gdje su danas šetnica i šuma, planira graditi Hotel Valkane. Danas referendumska kampanja polako ulazi u svoju završnicu, a koplja se šilje slično kao u vrijeme izbora, no opet s nekim pulskim specifičnostima.

Zagrebali smo tek površinski međ’ grehove Informera, koji bez ikakve zadrške možemo okarakterisati i kao huškačko glasilo koje veliča ratne zločince i zločine jer im se, jednostavno, može. A zašto im se može? Ne samo zbog novca koji dobijaju od države, odnosno od građana političkog entiteta koji se naziva Srbija. Može im se jer im je dato pravo da budu glas te države, odnosno njihovih predstavnika. I to onaj glas, koji ti predstavnici moraju da u sebi kriju kako sami ne bi bili sudski gonjeni, ali i kako ne bi doživeli osude od poslovnih „partnera“ sa evropskim predznakom, što bi značilo i presecanje dotoka prihoda. Zato služi Informer. Da ublaži taj udarac, odnosno da ga sam primi, ako treba i da plati u njihovo ime za to. Očaj i bes. To je trenutno stanje. Ali, prava adresa ipak nije Informer.

Deseci su fotografija Grka kako ponosno ulaze u okupiranu Srebrenicu i poziraju nasmijani. Nakon pada bosanskohercegovačkog grada, koji je bio pod posebnom zaštitom Ujedinjenih naroda, srpski i grčki vojnici su na pravoslavnoj crkvi u Srebrenici izvjesili četiri zastave: srpsku, grčku, bizantsku i zastavu Vergine. Nakon toga su uslijedila masovna ubijanja. Što su radili Grci? “Kada je topništvo prestalo granatirati, ušli smo u grad i očistili mjesto” - ovo su riječi jednog od grčkih volontera na privatnoj televiziji MEGA. Prema izvješću Nizozemskog instituta za ratnu dokumentaciju (NIWD), u masakru je sudjelovalo dvanaest grčkih državljana. “Grci su svakako na neki način sudjelovali u genocidu, možda u odvajanju muškaraca od obitelji ili u deportacijama”, kaže bosanskohercegovački istraživač genocida Hikmet Karčić.

"Ruska vojna doktrina govori o tome da je Rusija spremna upotrijebiti nuklearno oružje kad njezina teritorijalna cjelovitost bude ugrožena. Kad Duma anektira ove regije poslije referenduma, onda će po njihovom tumačenju napad na te teritorije biti ugrožavanje njihove teritorijalne cjelovitosti. Je li moguće upotrijebiti taktičko nuklearno oružje, a da to ne izazove odgovor s druge strane? Meni se čini da to nije vjerojatno", analizira za Lupigu Božo Kovačević, bivši hrvatski veleposlanik u Moskvi. On smatra da Amerikanci Putinovu prijetnju i dalje smatraju blefom, Tumači i da je ovim ratom SAD zadobio apsolutnu dominaciju nad Europom. Ali, primarni problem iz američke perspektive je Kina te bi Amerika, prema mišljenju Kovačevića, željela izazvati Kinu da napadne Tajvan i tako je primorati na rat iscrpljivanja koji bi mogla izgubiti.

Kao i svake jeseni, već sedmu godinu za redom, posebna nam je čast upoznati vas s djelićem čarolije koja će u sljedećih pet dana „posjetiti“ Zagreb u obliku filmskog festivala za djecu KinoKino. Početak sedmog izdanja ovog festivala koji vaša djeca ne bi trebala propustiti, zakazan je za danas u 19 sati. I to odmah hitom. Naime, program KinoKina otvara hvaljeni film „Kapa“, pobjednik dječjeg programa ovogodišnjeg Sarajevo Film Festivala. Uz projekciju u Kinoteci bit će organiziran i razgovor s filmskom ekipom koju za ovu priliku predstavljaju redatelj Slobodan Maksimović, mali glumci Gaj Črnić i Kaja Podreberšek te njihov stariji kolega, dubrovački glumac Frane Mašković. A to je tek početak bogatog programa ovogodišnjeg KinoKina. Bit će tu i animiranih filmova i komedija i pustolovina, sve namijenjeno djeci do 14 godina starosti.

„Ruski proturatni pokret vrijedan je divljenja. Prosvjedi traju već godinama, još od početka ruske agresije na Ukrajinu 2014. godine. Rusi prosvjeduju protiv rata, riskirajući slobodu, pa čak i vlastite živote. Nakon što je Vladimir Putin 21. rujna proglasio mobilizaciju tristo tisuća vojnih obveznika, diljem zemlje izbili su prosvjedi u kojima je uhićeno, procjenjuje se, više od 1.500 ljudi. Prema izvještajima medija, mnogi od tih ljudi poslani su izravno na ukrajinska ratišta“, stoji u apelu koji potpisuju Antifašistička liga, Centar za suočavanje s prošlošću Documenta, Centar za mirovne studije i Centar za mir, nenasilje i ljudska prava Osijek, a ovim se hrvatskim nevladinim udrugama pridružila i jedna zagrebačka srednja škola, Prva gimnazija, te kolegice iz beogradske organizacije Žene u crnom.