TEŠKO BREME POVIJESTI: „Promišljamo prošlost zajedno“

TEŠKO BREME POVIJESTI: „Promišljamo prošlost zajedno“

Do prije samo trideset i koju godinu na području Gvozda, ratom opustošene općine koja se smjestila na samom zapadu Sisačko-moslavačke županije, živjelo je preko deset tisuća duša. Danas ih ima jedva dvije, a više od polovice ih se smjestilo u Vrginmostu, gradiću u središtu općine koji se kratko iza Domovinskog rata zvao kao i općina - Gvozd. Upravo tamo, na razmeđi Banije i Korduna nalazi se i Osnovna škola Gvozd, jedno od rijetkih mjesta u ovom kraju na kojem se još uvijek može čuti prava dječja graja. U toj je školi ovoga tjedna održana neobična radionica koju su školarci popratili sa velikim zanimanjem, jer takve stvari, jasno vam je, u ovom se zaboravljenom i zapuštenom kraju ne događaju često.
POMIRENJE NEMA ALTERNATIVU: „Regiji je potreban kraj nezavršenog rata i institucionalni konsenzus o miru“

POMIRENJE NEMA ALTERNATIVU: „Regiji je potreban kraj nezavršenog rata i institucionalni konsenzus o miru“

„Od političara se očekuje da ne dovode u pitanje ratne zločine, ne odlikuju one koji su optuženi ili osuđeni za njih, ne gledaju samo svoje zemlje i žrtve, već da priznaju patnju svih žrtava“, poručila je na voditeljica Centra za suočavanje s prošlošću Documenta Vesna Teršelič, očigledno aludirajući na hrvatskog predsjednika Zorana Milanovića. Teršelić je ovo izgovorila na otvorenju 15. Foruma za tranzicijsku pravdu u post-jugoslavenskim zemljama, koji je, pod naslovom ”Pomirenje nema alternativu” i u organizaciji Mreže pomirenja Rekom ove srijede održan u Zagrebu. „Prošlost se ne može zaboraviti, a patnju treba priznati”, kazala je, dodajući kako je važno “da oni koji su najvidljiviji javnosti šalju poruke pomirenja”. No, kaže kako u Hrvatskoj proces pomirenja ipak nije posve zaustavljen.
ANALIZA: Može li Kina biti posrednik u ratu u Ukrajini

ANALIZA: Može li Kina biti posrednik u ratu u Ukrajini

Agresija Rusije na Ukrajinu potpuno je uzdrmala geopolitičku sliku Europe i svijeta. Ukrajinu vojno, obavještajno i humanitarno pomažu SAD, EU, ukupno 40-ak zemalja. One su i uvele sankcije Rusiji, dok tek nekoliko zemalja u svijetu otvoreno podržava ruski rat u Ukrajini, a oko tri četvrtine zemalja u svijetu neangažirano je. Najveći broj njih ne podržavaju osvajanje ukrajinskog teritorija, ali nisu uvele sankcije i nastavljaju trgovanje s Rusijom i nimalo im nije blisko ono što mnogi od njih zovu - američkim imperijalizmom. U zemljama ekonomskog saveza BRICS - Brazila, Rusije, Indije, Kine i Južnoafričke Republike - živi čak 40 posto svjetskog stanovništva, a prostiru se na 25 posto kopnenog teritorija. U ove četiri mnogoljudne zemlje nitko nije uveo sankcije. Kina je već nekoliko puta upozorila da se treba suprotstaviti prijetnjama nuklearnim oružjem.
ZAVRŠENI „DANI SRĐANA ALEKSIĆA“: „To je ime koje moramo čuvati“

ZAVRŠENI „DANI SRĐANA ALEKSIĆA“: „To je ime koje moramo čuvati“

„Ime Srđana Aleksića je ime koje obavezuje. To je ime koje moramo čuvati, kao i poruku koju ono sa sobom nosi. A ta poruka glasi da ništa ne može biti nadređeno osobnoj savjesti“, poručio je Viktor Ivančić na manifestaciji „Dani Srđana Aleksića“ koja je proteklog vikenda održana u Banjaluci, a u sklopu koje su i dodijeljene novinarske regionalne nagrade Srđan Aleksić čiji je dobitnik u jednoj od tri kategorije bio upravo Ivančić. „Dani Srđana Aleksića“ organizirani su u suradnji Helsinškog parlamenta građana Banja Luka, Udruge za promicanje medijske kulture, umjetnosti i tolerancije „Lupiga – svijet kroz obične oči“, Mreže za izgradnju mira koja broji 197 članica, Nezavisnog društvo novinara Vojvodine iz Novog Sada te Instituta za medije Crne Gore. Tijekom dva dana održan je uistinu bogat program.
BOŽIĆNI POKLON: Zakonske klopke u interesu privatnog biznisa

BOŽIĆNI POKLON: Zakonske klopke u interesu privatnog biznisa

Našemu svijetu u ovakvim situacijama obično na um pada ona legendarna alanfordovska diferencijacija na plaže za bogate i plaže za siromašne. Uvjerljiva je, realna i efektna, te ne štedi sarkazma kroz kakav se dade ispucati ljuta frustracija uslijed standardne, planetarne socijalne nepravde. No svejedno se političko i pravno mešetarenje pomorskim dobrom ne odvija samo u domeni gotovih plaža, kao što otkriva i ovaj legislativni primjer. Odnosno, pokazuje da bi obalu, iliti sve naše Vruje – da se oslonimo na jedan od najpoznatijih slučajeva – lakše bilo preizgraditi legalno, po propisima. Zakonodavac nudi širok brisani prostor za gradnju na koncesioniranom području, pa slobodno dajmo mašti na volju. Ili počujmo najavu s jedne nedavne panel rasprave - prvi red do mora će se uskoro pretvoriti u drugi, jer se nasipanje obale nastavlja bez pauze.
AKCIJA SE NASTAVLJA UNATOČ KIŠI: Besplatan „Ručak za sve“ u Dugoj Resi

AKCIJA SE NASTAVLJA UNATOČ KIŠI: Besplatan „Ručak za sve“ u Dugoj Resi

U vremenima kada su prehrambene namirnice sve skuplje, a životni standard sve niži, skupina karlovačkih udruga nastavlja s akcijama podjele besplatne hrane. U sklopu projekta „Suradnjom i praksom do održive zajednice“ danas će u Dugoj Resi, od 10:00 sati, podijeliti veću količinu gotovih obroka. Ovu svoju hvalevrijednu akciju koju već duže vrijeme provode na više lokacija, ne samo u Karlovačkoj županiji, nego i u susjednim županijama, nazvali su „Ručak za sve“. „U sklopu akcije podijelit ćemo 300 besplatnih obroka. Prema dosadašnjem interesu za akcije dijeljenja obroka provedene u Karlovcu i Sisku, i ovog petka se očekuje da će se besplatni obroci razdijeliti do podneva pa pozivamo sve da nam se na vrijeme pridruže u Dugoj Resi na štandu 'Ručka za sve'“, kaže nam Denis Mikšić, koordinator projekta.
NAKON TRIDESET I JEDNE GODINE: Zagreb će napokon podignuti spomen ploču ubijenoj Aleksandri Zec

NAKON TRIDESET I JEDNE GODINE: Zagreb će napokon podignuti spomen ploču ubijenoj Aleksandri Zec

U šumarku koji se smjestio nedaleko od Planinarskog doma Adolfovac, na zagrebačkoj Medvednici, održana je komemoracija za Aleksandru Zec i njenu majku Mariju. Na tom mjestu 7. prosinca 1991. godine 12-godišnju Aleksandru i njenu majku ubilo je petero pripadnika rezervnog sastava MUP-a RH, takozvani „Merčepovci“. Na 31-godišnjicu ubojstva u mrak sljemenske šume stigao je i zagrebački gradonačelnik Tomislav Tomašević te potvrdio da će na ovom mjestu Grad Zagreb napokon podignuti spomen ploču ubijenoj Aleksandri i njenoj majci, kao podsjetnik na ovaj zločin. „Grad Zagreb će obilježiti ovo mjesto kao trajno sjećanje na počinjeni zločin. U proceduri je postavljanje spomen ploče kojom će se to napraviti“, poručio je Tomašević i pozvao građane da grade društvo koje nikoga neće diskriminirati po bilo kakvoj osnovi.
ŽIVA KNJIŽNICA S BANIJE: „Ljudi bez kojih se obnova dosad ne bi pomaknula ni pedalj“

ŽIVA KNJIŽNICA S BANIJE: „Ljudi bez kojih se obnova dosad ne bi pomaknula ni pedalj“

Koncept „živih knjiga“ sjajan je način da bez ikakvog posrednika, najizravnije moguće, upoznate i čujete priče ljudi koji svakodnevno na potresom pogođenoj Baniji život čine podnošljivijim. A to ćete moći u četvrtak od 19 sati u Dokukinu KIC gdje će gostovati „Banijska živa knjižnica“, sastavljena od petnaestak „knjiga“, odnosno protagonistica i protagonista obnove na Baniji, koji će vam ispričati nekoliko toplih ljudskih i hladnih državnih priča. „Ovaj nam se format činio izvrsnim da publici, uoči druge obljetnice potresa i uoči Dana ljudskih prava, približimo priču o solidarnosti, da kroz te priče osjete taj ambijent jedne čudne paradoksalne situacije u kojoj se svi puno trudimo, ali se stvari sporo miču s mjesta“, kaže nam u razgovoru jedna od knjižničarki, Marina Škrabalo.
13 MINUTA ŠUTNJE ZA 13 ŽRTAVA: Ni jedna žrtva više, ni jedna žena manje!

13 MINUTA ŠUTNJE ZA 13 ŽRTAVA: Ni jedna žrtva više, ni jedna žena manje!

Uz 13 minuta šutnje za 13 žrtava femicida u Hrvatskoj samo ove godine, na akcijama su članice Ženske mreže Hrvatske Vladi RH odlučno i jasno uputile nekoliko zahtjeva. Kao prvo, hitno donošenje Nacionalne strategije koja uključuje sve oblike nasilja nad ženama, u skladu s Istanbulskom konvencijom i s predviđenim sredstvima za provedbu u proračunu. Nadalje, zahtjeva se tretiranje femicida kao zasebnog specifičnog kaznenog djela te, kao treći zahtjev, izmjene zakonodavstva koje će omogućiti sankcioniranje nasilja nad ženama isključivo kroz kaznenu sferu. Povodom akcije i odaslanih zahtjeva razgovarali smo sa Mirjanom Kučer, feminističkom aktivistkinjom. Pojasnila nam je da „strateški pristup“ znači donošenje smjernica u pristupu rješavanju nasilja nad ženama odnosno rodno uvjetovanog nasilja.
IMAMO DOBITNIK(C)E: Viktoru Ivančiću, Tamari Skrozzi i Kriku nagrade Srđan Aleksić

IMAMO DOBITNIK(C)E: Viktoru Ivančiću, Tamari Skrozzi i Kriku nagrade Srđan Aleksić

Hrvatski novinar Viktor Ivančić, srbijanska novinarka Tamara Skrozza i portal Krik.rs, dobitnici su Regionalne nagrade Srđan Aleksić, u organizaciji Udruge za promicanje medijske kulture, umjetnosti i tolerancije „Lupiga – svijet kroz obične oči“, Helsinškog parlamenta građana Banja Luka, Mreže za izgradnju mira koja broji 197 članica, Nezavisnog društvo novinara Vojvodine iz Novog Sada te Instituta za medije Crne Gore. Nagrade će u sklopu manifestacije „Dani Srđana Aleksića“ biti svečano dodijeljene na Međunarodni dan ljudskih prava u Banjaluci, a dodjeljuju se u tri kategorije. O nagrađenima je odlučivao peteročlani žiri u sastavu Ana Hegediš Lalić (Srbija), Boris Pavelić (Hrvatska), Vladan Mićunović (Crna Gora), Berislav Jurič (BiH) i Elvir Padalović (BiH). Na natječaj koji smo raspisali stigle su ukupno 83 prijave.

Anketa

Varga je otkazao tulum jer je shvatio da:

Kolumne

  1. ZAMOR OD DEMOKRACIJE: Baršun iz studenog 1989. godine nakon 35 godina izgleda kao grubo sukno

    20.11.2024.

    Sofija Kordić

    ZAMOR OD DEMOKRACIJE: Baršun iz studenog 1989. godine nakon 35 godina izgleda kao grubo sukno

  2. POSLANICA LANE BOBIĆ: Snažni dečki

    18.11.2024.

    Lana Bobić

    POSLANICA LANE BOBIĆ: Snažni dečki

  3. BURE BARUTA: Kako su nam mučkim faulom s leđa polomili noge

    16.11.2024.

    Ahmed Burić

    BURE BARUTA: Kako su nam mučkim faulom s leđa polomili noge

Lupiga predstavlja: Priče iz zagrebnog života

E-ciklopedija

  1. Povijesni put Hitlerove 'klonje'
  2. Yugo - urbana legenda
  3. Freedom Theatre (Teatar slobode)
  4. Japanske čestitke i razglednice
  5. Russellov čajnik

Recepti

  1. Domaći sok od bazge
  2. Burek (bosanski) za 1 odraslu osobu
  3. Drugačija svinjska jetrica
  4. Bosanska pogača
  5. Piletina u košuljici od sezama
Projekt se provodi uz pomoć:
Ministarstvo kulture Republike Hrvatske Agencija za elektroničke medije Grad Zagreb
Medijski partneri: Balkan Insight - Balkanska tranziciona pravda CINS - Centar za istraživačko novinarstvo Nezavisnog udruženja novinara Srbije