Važno upozorenje na izazove hrvatske svakodnevice
Projekcijom filma "Vidjeti nevidljivo" jučer je u porečkom Pučkom otvorenom učilištu pripremljen teren za današnje otvaranje osme „Homo fešte!“. Pod motom “Je ča je, ma da je - ni”, Istrijani prezentiraju jedno od najvećih godišnjih okupljanja kojim će do subote upozoriti na izazove pred koje hrvatska svakodnevica postavlja naše LGBTIQ+ i ostale marginalizirane sugrađane. Bogati program kroz tri će dana prezentirati stanje društva u organizaciji Centra za građanske inicijative Poreč i Dugine obitelji, a u suradnji s Pučkim otvorenim učilištem te udrugama K-Zona, Proces, ASK i SWASHTARA uz financijsku podršku Grada Poreča ili kako talijanska manjina voli reći - Parenza.
Odgovorni jučerašnji zadatak da najavi otvorenje „Homo fešte!“ pao je na islandski dokumentarni film „Vidjeti nevidljivo“ iz 2019. godine. Posjetitelji Pučkog otvorenog učilišta tako su se jučer u dva sata upoznali s uvjetima u kojima na Islandu žive autistične žene. Probleme s kojima se suočavaju u prvom licu su prezentirale Islanđanke s dijagnosticiranim autizmom. Na odnos društva prema autističnim ženama, te način na koji njihovo zanemarivanje u svakodnevnom životu na njih utječe, upozoravaju i brojni stručnjaci i specijalisti koji ističu kako se radi o nadarenim ljudima čiji talenti ne dolaze do izražaja jer im društvo u kojem žive ne pruža priliku da budu njegovim punopravnim dijelom.
"Brojne žene u spektru autizma su posjetile bezbroj stručnjaka i specijalista kako bi pronašle odgovore na zdravstvene probleme i depresiju s kojom se bore" - otprilike bi bio sažetak izlaganja Ragge, jedne od djevojaka koja objašnjava svoja iskustva. Jedan od specijalista koji se susreo s Raggom tijekom liječenja napominje kako je primarni problem autističnih žena što se "većinu njih godinama šalje od vrata do vrata unutar sustava zdravstvene skrbi“. A to traje ili u nedogled, ili ako imaju sreće, dok netko ne postavi ispravnu dijagnozu, upozoravaju iz Udruge za autizam i ostale neurodivergentnosti, samozastupanje i različitost ASK.
Sunčica Lovrenčić Čekić iz Udruge ASK, Petra Linčić studentica iz Rijeke te Jasmina Stošić pročelnica Odsjeka za inkluzivnu edukaciju i rehabilitaciju s Edukacijsko rehabilitacijskog fakulteta u Zagrebu nakon dokumentarca su pred porečkom publikom sudjelovale u panel raspravi prezentirajući aktualne probleme s kojima se autistične žene i djevojke susreću u Hrvatskoj.
Na panel raspravi prezentirani su aktualni problemi s kojima se autistične žene i djevojke susreću u Hrvatskoj (FOTO: Privatni album)
Festival se danas i službeno otvara u prostorijama Pučkog otvorenog učilišta u Poreču prezentacijom dvaju istraživanja o mentalnom zdravlju i duginim obiteljima u Hrvatskoj koje počinje u 18 sati. Oba istraživanja, tvrde organizatori, predstavljaju korak naprijed u razumijevanju izazova i potreba LGBTIQ+ osoba te njihovih obitelji u Hrvatskoj.
Istraživanje "Mentalno zdravlje neheteroseksualnih osoba u Hrvatskoj" priredile su istraživačice Mirta Blažev, Matea Popov, Paola Laginja, Klara Juranović i Leonarda Lončarić. Iz dostupne znanstvene literature poznato je kako neheteroseksualna osobe imaju od dva do deset puta veću vjerojatnost da će u životu imati poteškoće s mentalnim zdravljem, posebice s anksioznošću, depresijom i ovisnošću. Međutim, ovi podaci vrijede za Sjedinjene Države, a sada smo dobili i prvi sličan znanstveni rad u Hrvatskoj. Radi se o najnovijim spoznajama o mentalnom zdravlju u manjinskom stresu lezbijki, gejeva i biseksualnih osoba u Hrvatskoj. U sklopu istraživanja obuhvaćeno je preko 1.600 osoba, a istraživanjem se stječe uvid u mentalno stanje ove populacije uključujući aspekte poput depresije, anksioznosti, stresa, suicidalnih tendencija te predstavlja značajan korak u razumijevanju izazova s kojima se LGBTIQ+ populacija u Hrvatskoj suočava.
Dr. sc. Maja Tadić Vujčić s Instituta društvenih znanosti Ivo Pilar u Zagrebu te Marina Štambuk docentica psihologije na agronomskom fakultetu priredile su drugo istraživanje pod nazivom "Dugine obitelji u Hrvatskoj". Ovaj se rad fokusira na obitelji u kojima je barem jedan od roditelja ili skrbnika LGBTIQ+ osoba. Istraživačice će ponuditi preliminarne podatke istraživanja u kojemu je sudjelovalo 63 člana obitelji, uključujući roditelji kao i djecu. Životne priče i putovi do roditeljstva predstavljaju uvid u osnovne informacije o karakteristikama ovih obitelji i različite aspekte roditeljstva.
„Ova dva istraživanja zajedno predstavljaju korak naprijed u razumijevanju izazova i potreba LGBTIQ+ osoba te njihovih obitelji u našoj zemlji“, navode organizatori dodajući kako će prezentacije poslužiti kao uvod u dijalog s publikom o aktualnim temama vezanim za LGBTIQ+ zajednicu.
"Cilj je potaknuli razmjenu mišljenja i podršku za stvaranje inkluzivnijeg društva bez predrasuda i diskriminacije, te doprinesemo smanjenju homo/bi/transfobije u Poreču i Istri", zaključuju organizatori pozivajući sve na zabavu uz besplatnu radionicu „Wine&Paint“ s obiljem šljokica i duginih boja. Sav materijal (i vino!) je besplatan, a ukoliko želite sudjelovati prijavite se na mail natasa@cgiporec uz naznaku “wine&paint”.
Subota je Međunarodni dan vidljivosti biseksualnih osoba koji se obilježava s početkom u 16 sati radionicom "Seksualnost i rodni identitet: izvan binarnih perspektiva". Riječ je o interaktivnoj radionici organiziranoj u suradnji s udrugom Dugine obitelji, a sama radionica istražiti će složene aspekte seksualnosti i rodnog identiteta. Cilj je potaknuti sudionike na dublje razmišljanje vlastitoj seksualnoj orijentaciji i rodnom identitetu te razbijanje stereotipa koji se u društvu vežu za LGBTIQ+ osobe.
„Tijekom radionice razjasnit ćemo razlike između biološkog spola, rodnog identiteta, rodnog izražavanja i osjećaja privlačnosti, pomažući u boljem razumijevanju tih ključnih pojmova. Razmišljanje o važnosti prepoznavanja različitih komponenata rodnog identiteta i seksualnosti doprinosi stvaranju inkluzivnijeg društva, kao i stvaranju otvorenog dijaloga o seksualnosti i rodnom identitetu“, kažu iz Centra za građanske inicijative Poreč. I ova je radionica otvorena za sve, ali je potrebno najaviti prisustvovanje na mail natasa@cgiporec.hr uz naznaku “radionica”.
Subotnji dio festivala se nastavlja panel raspravom “Je ča je, ma da je - ni” koja započinje u Pučkom otvorenom učilištu u 18 sati. Bavit će se pitanjem svakodnevice LGBTIQ+ osoba i događaja kao što su medijsko pisanje koje podržava nasilje, izazovi s kojima se suočavaju udruge koje se bave LGBTIQ+ pitanjima te važnosti i utjecaju prajdova. Panelom će moderirati novinarka i aktivistkinja Maja Krištafor, a o navedenim temama raspravljat će Ana Bačić iz Udruge Proces, Daniel Martinović iz Udruge Dugine obitelji, aktivist i autor Duje Kovačević te Nataša Vajagić iz platforme „Seksizam naš svagdašnji“ o kojoj smo na Lupigi već više puta pisali.
S početkom u 19 sati K-Zona organizira "QUEE(r)Z" na kojem upravo Vaš tim može osvojiti najmaštovitije seksualne igračke. Za to ćete morati ipak znati ponešto o LGBTIQ+ kulturi i povijesti, suzbijanju diskriminacije te radničkih prava LGBTIQ+ osoba.
"Za osvajanje jedne od tri nagrade potrebno je znati ponešto o povijesti i pop kulturi, brzo razmišljati i imati dobro uho za mnogima omiljene pjesme", upozoravaju organizatorice dodajući kako kvizom moderira Anja Mihajlović, pravnica na programu "Ravnopravnost svima!" koja će na licu mjesta odgovarati i na Vaša pitanja vezana za radnička prava LGBTIQ+ osoba. Broj timova je ograničen, a svaki može imati najviše četiri člana. Za sudjelovanje je potrebno što prije poslati prijavu na email emina@voxfeminae.net gdje trebate navesti ime ekipe i broj članova/ica.
Nakon što najsretniji kvizaši podignu svoje nagrade pred razgaljenom publikom imat ćete dovoljno vremena da se u 22 sata uputite na SWASHTARA party u Intersport Clubu u sklopu porečke Zelene lagune. Tamo će vas do ranih jutarnjih sati zabavljati DJ Demi koji obećava puno veselja do sljedeće godine.
Lupiga.Com
Naslovna fotografija: Privatni album
Ovaj tekst nastao je uz potporu Fonda za poticanje pluralizma i raznovrsnosti elektroničkih medija u sklopu projekta "Ustavne vrednote u doba krize"
nu, svatko je slobodan i prost do točke, na kojoj njegova sloboda ne ugraža/ugroža slobode i prava inih pojedinacā.