„Plati i nosi“ naslov je prodajne izložbe studenata i mladih umjetnika koja je u Meštrovićevom paviljonu, prostoru poznatom kao „Džamija“, u srijedu otvorena za javnost. Program je nastao u organizaciji Akademije likovnih umjetnosti i Hrvatskog društva likovnih umjetnika, a trajat će do pretka 23. prosinca. Ovogodišnji „Plati i nosi“ treća je po redu prodajna izložba ovakvog tipa u organizaciji HDLU-a i ALU-a pa se tako pilot izložbe iz 2018. i 2019. godine mogu pohvaliti velikim uspjehom, kako u posjećenosti, tako i u prodaji izložaka. Akademija likovnih umjetnosti ima dugu povijest sličnih zamisli, a i ovu je inspirirala dobro poznata izložba pod nazivom „Cash and Carry“ koju ALU organizira već sedamnaest godina u svom prostoru na Jabukovcu, gdje je smješten nastavnički Odsjeka Akademije likovnih umjetnosti Sveučilišta u Zagrebu.

Ne, nije se radilo o dočeku hrvatske nogometne reprezentacije na povratku iz Katara. Blokada prometa u centru Zagreba kasnije je ponovljena i tim svetim povodom za dvadesetšestoricu brončanih, i oko toga se nije bunio nitko ili gotovo nitko, naprotiv. No samo šest dana ranije organizirana je blokada prometa radi ulične utrke „Zagreb Advent Run“ u kojoj je sudjelovalo oko tri tisuće trkačica i trkača. Dobar dio življa glavnog grada načisto je zapjenio na te tri tisuće sudionika jednog revijalnog sportskog događaja, kao što su reagirali i na blokadu zbog snimanja filma „Canary Black“ prošli mjesec. Još mjesec dana ranije, ogorčenost je pak izazvalo zatvaranje nešto šireg opsega gradskih prometnica radi organizacije prvog parlamentarnog samita Međunarodne krimske platforme.

„Cilj nam je bio snimiti najglasniji najbrži album ikada i sad kad slušam pjesme s 'Desetke' se čudim verbalnoj rafalnoj paljbi na 'Ne volim te', 'Nema više' i 'Anoreksiku'“, zaključuje Mile Kekin, frontmen Hladnog piva, prisjećajući se nastajanja albuma „Desetka“ koji je objavljen davne 1997. godine. Povodom tih 25 godina ovaj kultni album po prvi puta od sada je dostupan na vinilu nastalom uz suradnju sa zagrebačkom diskografskom kućom Dancing Bear. Od početničkih koncerata s rodbinom i djevojkama u publici krajem osamdesetih godina kada su počeli s bazom u zagrebačkim Gajnicama, postali su jedan od najpoznatijih punk rock bendova u Hrvatskoj. Mile Kekin s nostalgijom se prisjetio snimanja ovog albuma nastalog u suradnji s Janezom Križajem, glazbenim producentom zaslužnim za izdavanje albuma brojnih regionalnih bendova,

Zagreb dolje pod brdom gori. Doček je Vatrenih i Hrvatska slavi. Na Rebru, pred bolnicom je ipak tiho. Tako je uvijek. Pred zidom koji dijeli stupove nosivog zida, a na kojem se puši, stoji zamišljen čovjek u kaputu. Pognute glave, kakvi su svi ljudi pred tom bolnicom. Prepoznajem ga. Nije to ni sjena onog čovjeka, mog susjeda čiju su demo snimku „Čavoglava“ početkom devedesetih otkrili moji Feralovci i gurnuli je na radio. Da, dobro ste čuli. Boris Dežulović i Predrag Lucić zaslužni su za ono što i dan danas neki pjevaju. On je postao ikona, ja neprijatelj. A bili smo susjedi. Znali sve jedan o drugom. Kuća do kuće. I život nas je odveo na dijametralno suprotne strane. Njega da unovči svoje domoljublje, mene da mi moje domoljublje donese samo jad i patnju. On je znao što treba pjevati, ja sam znao što trebam pisati.

Sara Tomas, mlada je studentica Likovne akademije u Zagrebu, a njen film „Diptih“ nastao je prošle godine te je već prikazan na Animafestu, svjetskom festivalu animiranog filma koji je održan u lipnju ove godine. Osim režije, Tomas je sudjelovala i u ostalim aspektima stvaranja svog filma. „Autorica uz režiju, potpisuje i animaciju te štošta drugo – od montaže do oblikovanja zvuka“, navodi se u pozivu na filmsku večer. Druga gošća koja će se predstaviti publici u klubu Dva Osam je Mia Martinović, diplomirana arhitektica i članica Kinokluba Zagreb. Autorica je još nekoliko kratkih filmova kao što su „Taste of Space“ iz 2019. godine, „Pixie“ iz 2020. godine i „Predstavnik“ snimljen prošle godine. Njen film kojeg će ugostiti na Jabukovcu, „Sakupljači“, mogao se već vidjeti na Liburnija film festivalu, koji promovira domaći dokumentarni film.

„Mađarski 'homići' najavili borbu protiv mađarske (Fideszove) obiteljske politike“, jedan je od naslova u domaćim medijima koje je Zagreb Pride izdvojio kao primjer neprihvatljivog i izrazito uvredljivog medijskog izvještavanja. Ovaj, kao i neki drugi primjeri, našao se u priručniku za medijsko izvještavanje o LGBTIQ osobama koji je ova organizacija objavila pod naslovom „Mediji i LGBTIQ zajednica“. Novinarima_kama ovim su priručnikom iz Zagreb Pridea željeli olakšati izvještavanje te pomoći u suzbijanju stereotipa još uvijek prisutnih u medijima. Tim putem pokušavaju potaknuti medije na informirano izvještavanje o temama koje se tiču LGBTIQ populacije. Napominju kako su osobe koje pripadaju LGBTIQ zajednici nerijetko žrtve diskriminacije i nasilja u svakodnevnom životu.