Većina nas zapadnjaka voli slobodan život, maksimalno poštivanje ljudskih prava, sekularnu državu, izmjenjivost vlasti i pokušava čuvati te svoje vrijednosti, a i na Zapadu ih je sve teže i teže čuvati. Ali, kako nas uvjeravaju Amerikanci trebamo širiti „revolucije dostojanstva“ u zemljama čiji režimi, prema zapadnim uzusima, a i šire, nisu demokratski. SAD je špijunsko-diplomacijski i vojno intervenirao u drugim državama poslije Drugog svjetskog rata, praktički kad god je to htio, a da to s demokracijom i autokracijom nije imalo veze. Tako je i danas, uvijek se radi o američkim interesima kako bi ostala prva, najjača država svijeta. A borba „demokracije i autokracije“ uglavnom je samo izgovor, pa tko vjeruje, neka vjeruje. Ta država i dalje pretendira biti „svjetski policajac“ koji usput instruira i pokušava uvesti svoj patent demokracije.

Ipak, na Baniji se gradi, ali ne zahvaljujući državi, nego udrugama i privatnim donatorima. Samo Zaklada SOLIDARNA izgradila je deset kuća, dakle daleko više nego država. Jedna druga udruga, Adra (Adventistička agencija za pomoć i razvoj), izgradila je kuća skoro koliko i država. Pet! I obnovila je još 63 kuće. Nakon što u osnovnim crtama analiziramo proces obnove u ove dvije godine, a u slučaju zagrebačkog potresa to je skoro i tri godine, ukratko ćemo usporediti učinkovitost ove obnove s obnovom razrušenog Skopja nakon potresa 1963. godine. Iako su mnoge stvari neusporedive, s obzirom na specifične okolnosti tada i sada, ipak se neki načelni zaključci mogu izvući. Nakon prvotnog zamaha, rekonstrukcija grada nije posustala. Deset godina nakon potresa izgrađeno je ukupno 35.500 novih stanova, dok je 16.000 stanova sanirano.

Zakoni koje je tadašnji ministar, a današnji USKOK-ov osumnjičenik, Josip Aladrović, za svog mandata poslao na e-savjetovanje, predstavnici struke smatraju, ne samo da neće osigurati ozbiljnu reformu, već kako su vrlo opasni za sustav i da će imati dugoročne štetne posljedice. U letećim zamjenama ministara, Aladrović, zamijenjen je bivšim gradonačelnikom Novske, Marinom Piletićem, profesorom hrvatskog jezika i književnosti te povijesti. Međutim, reforma je nastavljena te je Zakon o socijalnoj skrbi stupio na snagu 22. listopada ove godine. Njegova najveća novina je ukidanje sva 82 centra za socijalnu skrb u cijeloj državi, što će započeti s primjenom 1. siječnja godine koja nam dolazi u susret, a što je u stručnim krugovima izazvalo popriličnu količinu revolta.

„Centar novog života – upravo tako su vladajući nazvali kontejnersko naselje u Petrinji. Mišljenja sam da su svim stradalnicima potresa ovim nazivom odlijepili šamarčinu u lice. Kako kontejneri mogu biti 'centar novog života'“, opis je jedne od fotografija Daniela Pavlića. On je mjesecima nakon razornog potresa, koji je prije dvije godine pogodio Baniju, svakodnevno obilazio tamošnja sela, pomagao ljudima i, ponekad, objektivom svoga fotoaparata bilježio prizore koji su ga potresli. Na obljetnicu potresa koji je potpuno izmijenio živote velikog broja stanovnika Banije, Pavlić će 22 svoje fotografije predstaviti na izložbi „Potresne kronike“. Izložba će se otvoriti u četvrtak, 29. prosinca, u Novinarskom domu u Zagrebu, a zanimljivo je kako za njeno ugošćavanje kulturne ustanove na Baniji nimalo nisu zainteresirane.TEPIH: Kućni broj bez kuće

"Nedugo prije svoje smrti, Jasna Babić povjerila mi je na brigu audio CD s 24 kratke priče o prošlosti Zagreba. Zanimljivo je da su te priče pisane upravo za slušanje, u namjeri da ih se emitira u zagrebačkim tramvajima kroz razglasni sustav. No, kako taj Jasnin izlet u medij audija, iz tko zna kojeg razloga, nije zaživio, dala mi je svoje priče misleći da ću lakše od nje naći način da polete eterom", kaže Ljubica Letinić koja je na sat i kvarat "reinkarnirala" Jasnu Babić, napravivši čarobnu audio knjigu od Jasninog neobjavljenog rukopisa - "Zagreb, alternativni vodič". Bajkoviti je to zvučni serijal od 24 nastavka. Dovoljno da vas, sa slušalicama na ušima, ubaci prvo u vremeplov, opije i prebaci u blatnjavi grad bez tramvaja, koji zeru miriše na balegu jer stalno prolaze konjske zaprege.

„Rezultati našeg istraživanja pokazuju da je 30 posto mladih iskusilo nasilje, i to najčešće od sebi bliske osobe, dok su najčešći razlozi za nasilje zabava i osveta, a tek 30 posto roditelja vrši nadzor nad svojom djecom i njihovim ponašanjem na internetu“, izjavila je Iva Jovović, izvršna direktorica udruge LET, povodom ovog tjedna održane konferencije "#Cyberbullying_out". Online anketu je prošle godine provela agencija za istraživanje tržišta Hendal na uzorku od 180 mladih osoba od čega je 48 mladića i 132 djevojke s prosječnom dobi od 19 godina. Velik broj ispitanika je punoljetan, ali je još uvijek u obrazovnom sustavu tako da uzorak pokazuje one koji su u strukovnim srednjim školama, gimnazijama te na fakultetu. Cilj ankete bio je ispitati sve aspekte znanja i odnosa mladih prema internetu.