Inicijativa Neprofitni mediji predstavila je analizu potencijala za financiranje neprofitnog medijskog sektora kroz najavljene modele oporezivanja velikih digitalnih platformi u Europskoj uniji. U analizi se ističe kako je uspon velikih globalnih internetskih kompanija poput Googlea i Facebooka, posredstvom njihovog poslovnog modela koji se dominantno vrti oko monetizacije oglasnog prostora, imao značajan utjecaj na novinarstvo i medije. Opadanje prihoda od oglasa utjecalo je na kvalitetu medijskog sadržaja pa samim time i na razinu povjerenja građana u točnost i pouzdanost medijskih izvještaja, tvrdi inicijativa Neprofitni mediji pozivajući se na podatke iz Reutersovog Digital News Reporta 2023 te na znanstveni članak koji su Paško Bilić i Jaka Primorac s Instituta za razvoj i međunarodne odnose objavili u časopisu Medijske studije 2018. godine.

Mihaela Berak. Ovo je ime i prezime koje smo, nažalost, dodali prije točno dva mjeseca na neprekidnu listu svirepo ubijenih žena u Hrvatskoj. Koliko mrtvih žena treba da se Vlada pokrene – glavno je pitanje koje Ženska mreža Hrvatske postavlja uočio svoje javne akcije „Sigurnost i povjerenje za žene“ koja će se danas, 20. studenog, održati u šesnaest gradova diljem Hrvatske. Akcija se održava ususret Međunarodnom danu borbe protiv nasilja nad ženama i 16 dana aktivizma protiv nasilja nad ženama. U Zagrebu se ovaj prosvjed, simbolično, održava ispred Ministarstva unutarnjih poslova. „Postojeće politike i zakoni ne štite žene od nasilja. Policija ne štiti žene od nasilja. Državne institucije ne štite žene od nasilja. To dovodi do eskalacije nasilja i u konačnici do ubojstava žena“, navode iz Ženske mreže Hrvatske.

Paradoks je da se tako Holokaust kao kompleksna povijesna sekvenca banalizira, jer gubi svu historijsku kompleksnost i specifičnost koja ga je omogućila, te se vraća kao metafizička i teološka figura neizrecivog horora i “Zla”. Redovna evokacija Holokausta kao mjere nemjerljivog reafirmira njegovu pernijalnost i čini ga nedodirljivim. U ovom kontekstu, analogija s Holokaustom na način na koji je izvodi Jakovina može isključivo igrati retoričku ulogu, a ne povijesno analogijsku koja za svoj cilj ima shvatiti nedavna zbivanja. Evociranje Holakausta je stoga performativno, te utoliko što povezuje Hamas s nacistima, za svoju posljedicu radikalno redefinira i preokreće odnose moći i dominacije između dvije strane. Ovaj potez briše cijelu povijest odnosa države Izrael i Palestinaca koju je djelomično pokušao pružiti.

Problem rasizma posebno je jasno vidljiv u aktualnom političkom trenutku. Postoje migranti koji su loši ljudi, kriminalci ili antisocijalne ličnosti. Događali su se napadi na žene od strane migranata, tuče i pljačke. Sve je to točno. No ovdje dolazimo do ključnog moralnog pitanja koje prožima i rat u Palestini i migrantsku krizu u Europi. Recimo da se Hamas zaista skriva ispod bolnice u kojoj su onkološko krilo za djecu, inkubatori i tome slično. Sav javni diskurs se svodi na to je li Hamas u podrumu ili nije, ali to je pitanje potpuno irelevantno. Pravo je pitanje - je li rješenje problema Hamasa u podrumu bolnice ubojstvo deset tisuća liječnika, pacijenata, djece i izbjeglica! Sama činjenica da ovo čudovišno odustajanje od ljudskosti nije dio moralne jednadžbe govori o inherentnom rasizmu.

Briga o "organizacijskom pamćenju" tema je međunarodne konferencije „Arhivi odozdo - organizacijsko pamćenje kao element održivosti civilnog društva“ koja će se u četvrtak 16. studenog od 10 do 18 sati održati u zagrebačkoj Maloj dvorani Pogona Jedinstvo. Kako bi se povećala vidljivost o navedenoj temi u javnom i digitalnom prostoru ovom prilikom domaći i međunarodni stručnjaci iz područja arhiviranja, predstavnici udruga, arhiva i ustanova, donositelji odluka na nacionalnoj i lokalnoj razini te akademska zajednica govorit će o važnosti organizacijskog pamćenja kod civilnih organizacija. Predstavit će i rezultate istraživanja potreba i resursa organizacija civilnog društva iz cijele Hrvatske, te izložiti prijedloge za bolji položaj nezavisnih arhiva. A kako bismo došli do te razine, potrebno je ovaj termin, prije svega, pobliže objasniti i uvriježiti u javnosti.

Do sada ste već naučili što je zajedničko Savki Dabčević Kučar, Josipu Hatzeu, Ranku Marinkoviću i nekadašnjem prvotimcu Hajduka Ivici Hlevnjaku. Ako niste, onda ćemo ipak reći kako im je zajedničko, između ostaloga, to što su s još više od 30.000 ljudi, uglavnom Dalmatinaca, dio svoga života krajem Drugog svjetskog rata proveli u egipatskoj pustinji, na poluotoku Sinaju, u kompleksu izbjegličkih logora koje zbirnim imenom zovemo El Shatt. El Shatt je tema i strip crtačice Helene Klokočar čije radove do 21. studenog možete posjetiti u zagrebačkoj Galeriji Događanja. U sklopu izložbe ovog utorka u 19.30 sati besplatno možete pogledati i jedan od najuspješnijih novih domaćih dokumentarnih filmova „El Shatt – nacrt za utopiju” redatelja Ivana Ramljaka. Nakon projekcije uslijedit će i razgovor s autorima.