Briga o "organizacijskom pamćenju" tema je međunarodne konferencije „Arhivi odozdo - organizacijsko pamćenje kao element održivosti civilnog društva“ koja će se u četvrtak 16. studenog od 10 do 18 sati održati u zagrebačkoj Maloj dvorani Pogona Jedinstvo. Organiziraju je Centar za dokumentiranje nezavisne kulture, kojeg vode udruge Kulturtreger i Kurziv, te neformalna platforma nezavisnih arhiva i knjižnica: Multimedijalni institut, Kuća ljudskih prava, Documenta, Savez udruga Klubtura, Arhiv Srba u Hrvatskoj, Centar za dramske umjetnosti i Udruženje za razvoj kulture URK.

Kako bi se povećala vidljivost o navedenoj temi u javnom i digitalnom prostoru ovom prilikom domaći i međunarodni stručnjaci iz područja arhiviranja, predstavnici udruga, arhiva i ustanova, donositelji odluka na nacionalnoj i lokalnoj razini te akademska zajednica govorit će o važnosti organizacijskog pamćenja kod civilnih organizacija. Predstavit će i rezultate istraživanja potreba i resursa organizacija civilnog društva iz cijele Hrvatske, te izložiti prijedloge za bolji položaj nezavisnih arhiva. A kako bismo došli do te razine, potrebno je ovaj termin, prije svega, pobliže objasniti i uvriježiti u javnosti.

Naime, termin organizacijsko pamćenje se odnosi na materijale, prakse i znanja koje određena organizacija ili inicijativa prikuplja tijekom godina rada kao dokaz o tome da njihov rad ima utjecaj na zajednicu koja je u području njihovog djelovanja. Osim zakonske obveza kako treba imati administrativnu i financijsku dokumentaciju, potrebno je i sačuvati, usustaviti i učiniti dostupnim javnosti sve nužne materijale te organizacije. Odnosno, organizacijsko pamćenje nije ništa drugo već bilježenje svih pismenih i usmenih aktivnosti, kao i drugih formata rada, jedne organizacije. Razvoj civilnog društva i utjecaj na društvo koje ono ima može vrlo lako nestati ili pasti u zaborav ukoliko se ne krene prakticirati organizacijsko pamćenje.

U Zagrebu, Pogon Jedinstvo - četvrtak (ILUSTRACIJA: Kurziv)

Na prvom konferencijskom panelu pod nazivom „Primjeri razvijanja organizacijskih i community arhiva, infrastrukture za organizacijsko pamćenje i sjećanje zajednice“ govorit će Srđana Cvijetić iz dubrovačke Art radionice Lazareti, Ivana Francišković-Olrom iz karlovačkog Eko Pana u Karlovcu, Tonči Kranjčević-Batalić iz queerANarchive u Splitu, Ana Kutleša iz zagrebačkog Muzeja susjedstva Trešnjevka te Maja Grubišić iz zagrebačkog Romskog edukacijsko-kulturnog centra. 

Jedna od izlagačica je i Natalija Havelka iz Centra za mir, nenasilje i ljudska prava u Osijeku, a za Lupigu je objasnila da organizacijsko pamćenje predstavlja skup metodologija rada u neprofitnom sektoru koje daju obrazac uz pomoć kojeg se efikasno u organizaciji nose sa svim izazovima. 

„Osim toga, organizacijsko pamćenje je i skup rezultata naših aktivnosti koji se dokumentira i pohranjuje kako bi se osigurale sve perspektive tumačenja određenih (povijesnih) događaja“, rekla nam je Havelka.

Iako u sektoru civilnog društva postoji potreba i volja za sustavnim prikupljanjem, dokumentiranjem, digitaliziranjem i korištenjem arhivskog gradiva u svom djelovanju, ipak organizacijsko pamćenje nije prepoznato u pravno-institucionalnom okviru arhivske djelatnosti niti u pravno-institucionalnom okviru razvoja civilnog društva. Prema ovom istraživanju, državna uprava i javne ustanove imaju prioritet pri nacionalnom arhivu, a on ne prepoznaje sektor civilnog društva kao takav i da treba arhivirati svoju građu. Bez obzira što Zakon o arhivskom gradivu i arhivima predviđa kategorizaciju vrijednog gradiva privatnih stvaratelja i imatelja, metodologija i kriteriji nisu dovoljno jasni u primjeni na civilno društvo.

Upravo na drugom panelu posvećenom mogućnostima razvoja institucionalnog okvira za arhiv kroz suradnju javnog i civilnog sektora, bit će ugošćene predstavnice Ureda za udruge Vlade Republike Hrvatske, Grada Zagreba i Nacionalne zaklade za razvoj civilnog društva, a o potencijalu organizacijskih arhiva i arhiva zajednice u institucionalnom krajoliku te participacijskim praksama koje se razvijaju unutar njega govorit će Elizabet Kuk iz Hrvatskog državnog arhiva, Željka Miklošević sa Odsjeka za informacijske i komunikacijske znanosti Filozofskog fakulteta u Zagrebu, potom Vlatka Lemić iz ICARUS-a i Jasna Jakšić iz Muzeja suvremene umjetnosti u Zagrebu.

U sklopu projekta sudjelovalo je 70 organizacija civilnog društva (ILUSTRACIJA: Kurziv)

Da civilni i javni sektor mogu surađivati i djelovati zajedno, na konferenciji će pokazati predstavljeni međunarodni primjeri arhiva. Prva koja će govoriti na tu temu je Marta Michalska iz Centra za arhive zajednice (Centrum Archiwistyki Społecznej) u Varšavi, koji je nastao suradnjom organizacije Osrodek KARTA i Ministarstva kulture Poljske. Ovaj Centar je, kako pojašnjava Michalska, jedini te vrste koji služi kao središte pokreta arhiva zajednice u Poljskoj.

„Ova podrška uključuje redovite radionice i face-to-face konzultacije, veću ponudu kulturnih događaja i razvoj digitalnih alata za arhiviste zajednice. Ustanova je uspjela uspostaviti mrežu podrške arhivi, a u nadolazećim godinama planiramo proširiti svoje aktivnosti kako bi sve više ljudi moglo učiti o arhivima zajednice i potaknuti ih na osnivanje vlastitog arhiva“, pojašnjava Michalska. 

Slovenski stručnjak za scensku umjetnost, Rok Vevar, predstavit će drugi primjer gdje će govoriti o ljubljanskom arhivu slovenske plesne scene, Začasni Slovenski Plesni Arhiv (TSDA), koji je smješten u Muzej suvremene umjetnosti Metelkova u Ljubljani.

U sklopu projekta sudjelovalo je 70 organizacija civilnog društva iz svih područja djelovanja iz cijele Hrvatske. Provedeno je istraživanje o modelima rada i institucionalnom okruženju različitih organizacijskih i community arhiva u Europskoj Uniji. Za vrijeme istraživanja objavljeno je 25 tekstova i intervjua, održani su javni okrugli stolovi te sastanci s gradskim i županijskim upravama u Dubrovniku, Zagrebu, Osijeku, Karlovcu i Puli, publiciran je online priručnik za samoarhiviranje, te uključena šira javnost u kampanji prepoznavanja važnosti organizacijskog pamćenja.

Lupiga.Com

Naslovna fotografija: Kurziv